Na električnu energiju dobivenu iz vjetra i sunca u cijeloj 2022. godini otpalo je 22 posto cijele europske proizvodnje struje. Radi se o rekordnoj brojci, i prvoj godini kad je upotreba obnovljivih izvora premašila plin.
Brojke objavljene 31. siječnja u izvještaju energentskog think tanka Ember, naslovljenog European Electricity Review 2023, pokazuju da obnovljivi izvori preuzimaju sve dominantniju ulogu na tržištu Europske unije.
Pritom je proizvodnja pogonjena solarnom energijom u 2022. porasla za rekordnih 39 terawatt sati (TWh), ili za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, zabilježivši gotovo dvostruko veći godišnji porast od dosadašnjeg rekorda.
"Vidimo nevjerojatno ubrzanje ritma kojim se gradi infrastruktura za energiju iz obnovljivih izvora," rekao je glavni čovjek EU za klimatske promjene, Frans Timmermans. "Jasno je da europski građani žele jeftinu i čistu energiju. To također pokazuje kako je naš cilj da ostvarimo 45 posto udjela obnovljivih izvora do 2030. ambiciozan - ali i potpuno ostvariv," dodao je.
Prema tom izvještaju, vjetar i sunčeva energija generirali su 22 posto električne energije u mješavini izvora koji se koriste u EU, dok je fosilni plin generirao 20 posto, a ugljen tek 16 posto.
Prevladavanje dosad neviđenog deficita
Ovakav rast obnovljivih izvora pomogao je Europi da prebrodi dosad neviđeni deficit proizvodnje iz hidroelektrana i nuklearnih elektrana uslijed velikih suša i radova na održavanju, zbog čega je nastao manjak u iznosu od 7 posto ukupne europske potrošnje električne energije u 2022. godini.
"Europa je uspjela izbjeći najgori scenarij energetske krize," rekao je Dave Jones, voditelj analize podataka u Emberu. "Šokovi u 2022. godini doveli su na kraju do samo manjeg porasta ugljena i ogromnog vala podrške za obnovljive izvore," dodao je.
"Pribojavanja da bi se ugljen mogao vratiti na velika vrata sada su mrtva."
Efekt tog manjka također je bio manji i zbog smanjene potrošnje električne energije. Potražnja je pala za 7,9 posto u zadnjem tromjesečju 2022. u usporedbi s istim razdobljem 2021. Ta kombinacija veće proizvodnje iz vjetroelektrana i solarnih izvora, i s druge strane smanjene potražnje, uspjela je nadoknaditi više od 80 posto manjka, kaže Ember.
"Veliki povratak ugljena kojeg su mnogi zagovarali potpuno je izostao. Solarna energija i herojski napori cijele EU na uštedi električne energije odigrali su glavnu ulogu u nastojanjima da se svjetla ne ugase," rekao je Pieter de Pous iz klimatskog think thanka E3G.
'Privremeni rast' ugljena
Prošle godine je proizvodnja iz fosilnih izvora povećana za 3 posto, i to zbog dvije krize koje su pogodile tržište električnom energijom - u Francuskoj su se zaredala privremena gašenja nuklearnih elektrana, a cijelu Europu je pogodila suša kakva se viđa jednom u 500 godina, kaže se u izvještaju.
Uslijed tih kriza, udio ugljena u proizvodnji struje u EU povećao se za 1,5 postotna boda, pa je na ugljen otpalo 16 posto proizvodnje struje. No to je još uvijek 37 posto ispod razina iz 2015., a osim toga vidi se i trend smanjenja korištenja tog izvora, koji je u posljednja četiri mjeseca 2022. bio u padu. Takav razvoj situacije odagnao je bojazan da bi energetska kriza i poremećaji u isporuci ruskog plina mogli dovesti do povratka ugljena.
"Privremeni porast u 2022. godini bio je samo mala smetnja na putu prema potpunom napuštanju ugljena u Europi, a šira slika jasno pokazuje razloge zbog kojih je netočno ustrajati na tvrdnji da se Europa 'vraća ugljenu'," stoji u izvještaju. Države su danas jednako posvećene napuštanju ugljena kao što su bile i prije krize, navodi se u nastavku.
I dok je plinom pogonjena proizvodnja struje narasla za 0,8 posto u cijeloj 2022. u odnosu na 2021., u posljednjim mjesecima prošle godine je pala za 10 posto.
2023 donosi 'ogromni pad' fosilnih goriva
Što se tiče prognoza za razdoblje pred nama, u Emberu predviđaju da će se ovaj trend nastaviti i kažu da procjenjuju kako će proizvodnja struje iz fosilnih goriva u 2023. godini pasti za 20 posto. "Energetska kriza je bez ikakve sumnje ubrzala europsku tranziciju električne energije. Europa juri prema čistoj, elektrificiranoj, ekonomiji - i to će se pokazati u punom svjetlu u 2023. godini," kaže Jones.
U izvještaju se očekuje da će se u 2023. godini oporaviti hidroelektrična proizvodnja, da će se francuske nuklearke vratiti u pogon, i da će se dodatno ubrzati korištenje postrojenja za energiju iz vjetra i sunca. To bi sve trebalo dovesti do ogromnog pada u upotrebi fosilnih goriva, a osobito skupog plina.
"Uz pravu podršku, u 2023. godini mogli bismo vidjeti da solarna energija obori rekorde, da pritom dodatno smanji potražnju za fosilnom energijom, i da nas povede godinu dana bliže postizanju 100-postotno obnovljive Europe," kaže Walburga Hemetsberger, čelnica sektorske udruge SolarPower Europe.
Giles Dickson iz udruge vjetroelektrana WindEurope također je pozdravio rezultate istraživanja, ali i dodao da je potrebno uložiti još mnogo truda kako bi Europa ostvarila zacrtane ciljeve za obnovljive izvore.
"EU mora znatno pojačati svoju politiku upravljanja industrijom proizvodnje čiste energije i dobro osmisliti kako će tržište biti uređeno, tako da Europa opet postane privlačno mjesto za investicije u obnovljive izvore," dodao je.
(Originalan članak pročitajte ovdje: Renewables overtook gas in power generation for first time in 2022: study)
