Hrvatska i u digitalizaciji kaska za razvijenijim članicama Europske unije, a već sada se mora bolje pripremiti za cyber sigurnost
Iako je Hrvatska proteklih godina dosta uložila u jačanje kibernetičke sigurnosti, u budućnosti će morati još više ulagati kako bi osigurala otpornost na sve češće i sve teže cyber napade.
To se posebno odnosi na hrvatske tvrtke, mnoge od kojih još nisu prepoznale važnost jačanja svoje sigurnosti u digitalnom svijetu.
Imamo premalo digitaliziranih tvrtki
Konkretnih podataka o ulaganjima hrvatskih tvrtki u cyber sigurnost nema. No, zato postoje podaci koji pokazuju zaostajanje našeg korporativnog sektora u digitalizaciji za onim u razvijenim europskim zemljama, kao i u odnosu na prosjek Europske unije. Iz toga se može izvući zaključak i o kaskanju u jačanju cyber sigurnosti.
Prema podacima eurostatističara za 2022. godinu, koji ocjenjuju digitalni intenzitet, odnosno korištenje različitih digitalnih tehnologija u tvrtkama i spremnost za prilagodbu novim tehnologijama, Hrvatska stoji slabije od prosjeka EU.
Tako se lani manje od četvrtine ili samo 23,4 posto naših tvrtki s 10 i više zaposlenih moglo ubrojiti u kategoriju poduzeća s jakim digitalnim intenzitetom, dok je prosjek na razini EU iznosio 28,1 posto.
Usporedbe Hrvatske s, primjerice, skandinavskim državama ni na tom planu nisu moguće, budući da u njima i do 50 posto tvrtki spada među one koje intenzivno koriste digitalnu tehnologiju i koje su im se spremne prilagoditi. Po tome, eventualno se možemo uspoređivati sa Slovenijom, u kojoj je udio digitaliziranih tvrtki u prošloj godini iznosio 28 posto, što je vrlo blizu prosjeka Unije.
Prednjačimo po udjelu tvrtki koje nisu digitalizirane ili su jedva digitalizirane
Hrvatska, s druge strane, prednjači po udjelima tvrtki koje su jako slabo digitalizirane. Tako je udio jako slabo digitaliziranih tvrtki u našoj zemlji lani iznosio 41 posto, dok je prosjek na razini EU bio 30 posto.
Udio tvrtki s niskim stupnjem digitalizacije - dakle, koje koriste digitalne tehnologije, ali samo do određene granice - lani je kod nas iznosio 30,2 posto. Istodobno, u EU je prosjek bio 37,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.
'I dalje funkcioniramo po ICT modelu'
"Hrvatska ekonomija i dalje funkcionira po ICT modelu, koji je zastario, zapravo još nije ušla u digitalno doba“, upozorava za Euractiv Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
U takvim je uvjetima teško govoriti o nekom velikom napretku u cyber sigurnosti. Ipak, napretka ima, tvrde stručnjaci koji su se od 27. do 29. rujna okupili na 17. konferenciji hrvatskih menadžera sigurnosti u Opatiji. Na konferenciji, koju je organizirala Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, upozorili su i na izazove koji čekaju kako hrvatske tvrtke, tako i državu i društvo u cjelini.
Očekuje nas rast cyber kriminala
Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin ocijenila je kako su sigurnosni izazovi danas veći nego prije 10 ili 20 godina.
Na stanje sigurnosti u Hrvatskoj, upozorila je Petrijevčanin, danas utječu rat u Ukrajini, prijetnje terorističkim napadima u nekim europskim državama, cyber kriminal i klimatske promjene. Prognozirala je da će u narednim godinama višestruko rasti cyber kriminal.
'Čeka nas desetljeće kriza'
I rektor Sveučilišta Vern u Zagrebu Vlatko Cvrtila ukazao je u svom izlaganju, među ostalim, na cyber napade.
"Sljedeće desetljeće bit će obilježeno ekonomskim i društvenim krizama, od kojih će u sljedeće dvije godine najteža biti kriza troškova života, no tu su i geoekonomski sukobi, cyber kriminal, nesigurnost i migracije“, kazao je Cvrtila, a stoji u priopćenju s konferencije.
Štete od cyber napada veće od ulaganja u zaštitu od njih
Stoga i hrvatske tvrtke sve više ulažu u cyber sigurnost, posebno one veće koje si mogu priuštiti takva ulaganja. Naravno, jedan od glavnih razloga za to je sve nesigurniji kibernetički svijet u kojem su troškovi cyber napada ipak veći od troškova zaštite od njih, ali i tržišna konkurencija.
"Tvrtke sve više novaca izdvajaju za cyber sigurnost i zapošljavaju sve veći broj IT stručnjaka“, ističe Aralica za Euractiv.
No, dodaje, pitanje je koji se sve izdaci smatraju ulaganjima u kibernetičku sigurnost. Riječ je, naime, o širokom pojmu pod koji se može štošta uvrstiti - od zaštite baza podataka tvrtki i njenih internetskih stranica, preko zaštite od cyber kriminala i pljački, pa do borbe protiv dezinformacija.
I propisi tjeraju tvrtke da više ulažu u kibernetičku sigurnost
"Zaštita od cyber kriminala u Hrvatskoj, pa tako i u njenim tvrtkama, svakako će nastaviti rasti, ali to podrazumijeva velika ulaganja. Potrebno je ulagati u tehnologiju, ali i u vještine i znanja ljudi, a za sve to potrebni su i kadrovi“, zaključuje Aralica.
Dodaje kako tvrtke na jačanje cyber sigurnosti tjera ne samo rast kibernetičkog kriminala, nego i propisi države i EU, kao i želja da povećaju prihode koje će teško moći povećati ako, primjerice, budu žrtve hakerskih napada ili dezinformacija.