Novo izvješće Europskog parlamenta, koje se bavi dizajnom online usluga koji namjerno potiče ovisnost, poziva na izradu novih europskih pravila za rješavanje tog problema
Adiktivni dizajn, pod čime se misli na oblikovanje internetskih platformi napravljeno kako bi korisnici na njima provodili što više vremena, već se neko vrijeme nalazi radaru EU.
Prošle godine je Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) pripremao donošenje rezolucije o "dizajnu internetskih usluga koji izaziva ovisnost".
Opis rizika za mentalno zdravlje
Vodstvo te inicijative povjereno je zastupnici iz redova Zelenih Kim van Sparrentak, koja je prošlog tjedna objavila svoj nacrt izvješća, koji uključuje i detaljan opis rizika za mentalno zdravlje koji proizlazi iz prekomjernog korištenja online platformi.
Budući da je riječ o samoinicijativnom dokumentu, izvješće nema zakonodavnu vrijednost.
Međutim, njime se želi poslati politički signal, upravo u trenutku kada Europska komisija procjenjuje jesu li njena pravila o zaštiti potrošača još uvijek dostatna za nadzor internetskih usluga.
Dizajn koji izaziva ovisnost
Prema tom izvješću, oko četvrtina djece i mladih - posebice onih u dobrnoj skupini od 16-24 godina - u prosjeku provodi više od sedam sati dnevno na internetu. Inače, smatra se da je više od dva do tri sata pred ekranom dnevno previše.
Razlog za to jest što su internetske igre, društvene mreže, streamanje filmova, serija ili glazbe, internetske trgovine ili dating aplikacije osmišljene tako da korisnici troše maksimalnu količinu vremena ili novca na pojedinoj platformi, umjesto da im pružaju "neutralniju uslugu".
Navodi se kako servisi kao što su YouTube, Netflix i Spotify nude funkcije poput beskonačnog skrolanja ili auto-playa, što se opisuje kao "psihološki trikove za zadržavanje korisnika na internetu". Druge osobine adiktivnog dizajna uključuju i povlačenje stranice za njihovo osvježavanje, ili personalizirane preporuke.
'Sustavi koji iskorištavaju potrošače'
Takvi sistemi iskorištavaju "psihološke potrebe, ranjivosti, i želje potrošača, kao što su pripadnost socijalnoj skupini, socijalna tjeskoba ili strah od izostavljanja (FOMO)".
Primjeri potonjeg su sadržaji koji su samo privremeno dostupni, poput stories funkcija ili indikatora koji pokazuju da drugi korisnik nešto tipka.
Još jedan primjer toga su lajkovi, koji mozgu korisnika daju nagli porast dopamina kada ih primaju. Druge takve funkcije se svode i na stvaranje društvenog pritiska da se na njih reagira, a tu spadaju su potvrde o pročitanoj poruci.
Nadalje, poruke i obavijesti aplikacija također su osmišljeni da privlače korisnike natrag na platforme.
Posljedice za mentalno zdravlje
Za zastupnicu van Sparrentak, ovisnost o internetu ima slične nuspojave kao i ovisnost o drogama koje su, za razliku od onih na internetu, daleko strože regulirane.
Kod korisnika koji pokazuju znakove ovisnosti dvostruko je veća vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput depresije, niskog samopouzdanja, poremećaja percipiranog izgleda, poremećaja prehrane, anksioznosti, visoke razine percipiranog stresa, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitka samokontrole ili poremećaja u spavanju.
Postoji i rizik od opsesivno-kompulzivnih simptoma, poput kompulzivnog kupovanja među mladima, ili problema s dnevnim obvezama, što dovodi do lošijih školskih rezultata ili lošim radnim rezultatima.
Neurološki poremećaji
Pretjerano provođenje vremena pred ekranom i previše korištenja društvenih mreža može uzrokovati nedostatak pažnje, skraćen attention span, impulzivnost, neurološke razvojne poremećaje, ograničene kognitivne sposobnosti i poteškoće u učenju i pamćenju, navodi se u izvješću.
Također se spominje da zlouporaba digitalnih tehnologija može rezultirati i nižim razinama sive tvari u određenim dijelovima mozga, što se događa i kada je netko ovisan primjerice o alkoholu ili heroinu. Nadalje, tu je i veći rizik od stresa i izgaranja, preopterećenja informacijama i osjetilnim podražajima.
Razlika između spolova
U dokumentu se navodi kako dječaci općenito provode više vremena u igranju igara i na elektroničkim uređajima. Ipak, veća je vjerojatnost da će djevojke imati lošije mentalno zdravlje zbog previše interneta nego dječaci.
Kod ženskih korisnica interneta također postoji dvostruko veća vjerojatnost da će imati klinički značajne razine depresivnih simptoma od muških korisnika. Adolescenti koji provode manje vremena na elektroničku komunikaciju općenito su najsretniji.
Preporuke
U izvješću se navodi kako uvođenje vremenskih ograničenja za korištenje interneta nije adekvatno rješenja za problem ovisnosti, uglavnom zato što "platforme koje nude vremenska ograničenja prebacuju teret na pojedinca, umjesto da rješavaju ključno pitanje namjernog dizajniranja internetskih usluga radi izazivanja ovisnosti", kako bi ostvarile profit.
Također, takve mjere ne dovode do manjeg korištenja online usluga - adolescenti ne prihvaćaju roditeljske zabrane i s lakoćom nalaze načine za zaobilaženje tehničkih ograničenja.
Europski Zakon o digitalnim uslugama (DSA) nema nikakve odredbe o adiktivnom dizajnu, a njegovo područje primjene je ograničeno, kaže van Sparrentak, jer se primjenjuje samo na internetske platforme, a ne na sve internetske usluge.
"Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act) nastoji zabraniti da sustavi umjetne inteligencije koriste subliminalne tehnike", što se odnosi na sustave koji su "namjerno manipulativni, ili primjenjuju tehnike zavaravanja".
Konkretne mjere
Stoga se u izvješću poziva Komisiju da hitno "ukloni postojeće nedostatke regulative u pogledu ranjivosti potrošača," predloži konkretne zakonske mjere protiv adiktivnog dizajna i preispita uredbe o zaštiti potrošača.
Europska komisija doista provodi tzv. testiranje prikladnosti (fitness check) postojećeg zakonodavstva o zaštiti potrošača u cilju predlaganja novog zakona o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act) u sljedećem mandatu.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU lawmaker points to mental health risks for online services’ addictive design)