Nova regulativa EU o baterijama prošla je u ponedjeljak posljednju prepreku jer su države članice izglasale usvajanje novih pravila čiji je cilj učiniti baterije proizvedene u EU održivijima i kokurentnijima
Predložena u prosincu 2020. godine, nova uredba bavi se reguliranjem cijelog životnog ciklusa baterija - od esktrakcije sirovina za njihovu proizvodnju pa sve do recikliranja, kako bi baterije proizvedene u Europskoj uniji postale "najzelenije na svijetu".
Nova pravila će zamijeniti sada zastarjelu odredbu o baterijama iz 2006. godine.
Snažan rast potražnje za baterijama
Nova pravila se donose u trenutku kad su proizvodnja baterija i "gigatvornice" globalno u porastu uslijed sve veće potražnje za električnim vozilima. Procjenjuje se da će globalna potražnja za baterijama porasti čak 14 puta do 2030., a od toga će na EU otpasti 17 posto te potražnje.
Nova pravila su podržale sve zemlje članice EU, a suzdržane su bile samo Bugarska i Slovenija.
Revidirana regulativa o baterijama ima za cilj i jačanje skromnog tržišta baterija u EU, budući da se Europa želi nadmetati s divovima u proizvodnji baterija u Aziji i SAD-u.
I baterije koje se uvoze u EU morat će ispunjavati nove standarde
Nova pravila će se primjenjivati na baterije u električnim vozilima, prijenosne baterije u mobilnim uređajima, kao i na industrijske baterije. Čak i baterije koje se uvoze u EU morat će ispuniti nove stroge standarde.
"Nova pravila će promicati konkurentnost europske industrije i osigurati održivost novih baterija, ali i pridonijeti zelenoj tranziciji", rekla je Teresa Ribera, ministriva za ekološku tranziciju Španjolske, koja je 1. srpnja preuzela rotirajuće predsjedništvo EU.
Kružno gospodarstvo
Kako bi se smanjila količina štetnog otpada, novom uredbom se propisuju ciljevi za proizvođače za prikupljanje baterija na isteku životnog vijeka. Za prijenosne baterije određeno je da do kraja 2027. godine 63 posto potrošenih baterija mora biti prikupljeno i zbrinuto, što bi se trebalo povećati na 73 posto do kraja 2030. Za baterije električnih vozila određen je cilj od 100 posto.
Najmanje 51 posto potrošenih baterija iz lakih prijevoznih sredstava poput električnih skuteri i mopeda mora se zbrinjavati do kraja 2027., što bi do 2031. trebalo narasti na 80 posto.
Nakon prikupljanja, iz otpadnih baterija će se izvlačiti ključne sirovine za ponovnu upotrebu, čime će se osigurati da šo veći dio tih materijala ostane u europskoj proizvodnji.
Propisana minimalna količina recikliranog sadržaja
Kod proizvodnje određenih vrsta baterija - a posebno industrijskih baterija i onih u električnim vozilima - također će biti propisana minimalna količina recikliranog sadržaja: 16 posto za kobalt, 85 posto za olovo, šest posto za litij i šest posto za nikal.
Te će se razine postupno povećavati kako bi se osiguralo da u sustavu bude dovoljno recikliranih baterija za postizanje ekoloških ciljeva koje je odredila EU.
Odlukom o propisivanju ciljeva za recikliranje i ponovnu uporabu sirovina želi se ojačati oskudnu domaću opskrbu Europe ključnim sirovinama, tako da cijeli kontinent smanji svoju ovisnost o uvozu neobrađenih metala iz trećih zemalja.
'Elektronička putovnica' za baterije
Kina trenutno dominira u globalnoj opskrbi ključnim sirovinama, zbog čega je Europa uglavnom prepuštena na milost i nemilost azijskog tržišta.
Svaka pojedina baterija će do 2026. dobiti "elektroničku putovnicu," a do 2027. godine i poseban QR kod, što će potrošačima omogućiti da budu bolje informirani o kapacitetu, performansama, trajnosti i kemijskom sastavu svake pojedine baterije.
Uz svaku bateriju će ići i deklaracija o ugljičnom otisku, u kojoj će se navesti količina ugljika utrošenog u proizvodnju same baterije. Očekuje se da će te informacije pridonijeti izgradnji povjerenja u tržište rabljenih baterija, što je ključan element za cjenovnu pristupačnost električnih vozila što većem broju korisnika.
Uredbom se također propisuje da do 2027. godine sve baterije na prijenosnim uređajima poput pametnih telefona korisnici mogu mijenjati.
Sprečavanje dječjeg rada
Prema novim pravilima o porijeklu proizvodnje, veliki dobavljači moraju provjeravati izvor sirovina koje se koriste za baterije koje se stavljaju na tržište, kako bi se spriječili slučajevi iskorištavanja dječje radne snage i neprimjerenih radnih uvjeta.
Amnesty International je 2016. godine potresao tehnološku industriju kada je objavio izvješće u kojem je otkriveno da 35.000 dječjih radnika rade u rudnicima kobalta u Demokratskoj Republici Kongo, vodećem svjetskom izvozniku tog metala.
Izvješće je potaknulo snažnu reakciju zakonodavaca i potrošača, a industrija je obećala da će riješiti pitanje eksploatacije radnika u lancu opskrbe sirovinama. Prema novim pravilima, sve tvrtke koje na tržište EU stavljaju baterije moraju imati mjere za rješavanje takvih zlouporaba.
Smjernice OECD-a
Zakon također traži da se te mjere mogu provjeravati od trećih strana, u skladu sa smjernicama koje preporučuje OECD.
Sektorsko udruženje Recharge, koja predstavlja industriju proizvođača baterija, pozdravila je usvajanje nove uredbe, dodavši kako usvojena pravila idu u smjeru "stvaranja budućnosti za konkurentan i održiv vrijednosni lanac baterija".
"Odredbe o intenzitetu utrošenog ugljika i dubinskoj analizi porijekla sirovina mogle bi ne samo spriječiti ulazak baterija koje ne zadovoljavaju te uvjete na tržište EU, već i dati istinski doprinos za ostvarenje ciljeva za postizanje klimatske neutralnosti i održivosti", navodi se u njihovom priopćenju.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU countries give final greenlight to new battery production rules)