Struktura hrvatskoga gospodarstva takva je da znatno manje od drugih zemalja treba ICT stručnjake, ali optimizam bude podaci o velikom porastu broja zaposlenih ICT-jevaca u posljednjih 10 godina
Iako je upravo ICT sektor jedan od često spominjanih novih aduta hrvatske ekonomije, Hrvatska i u tehnološkom sektoru zaostaje za većinom drugih članica Europske unije.
Potvrđuju to novi podaci eurostatističara, po kojima su ICT stručnjaci u 2022. godini činili samo 3,7 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
U Švedskoj gotovo svaki deveti zaposleni dolazi iz ICT sektora
Istodobno, na razini EU stručnjaci iz ICT sektora činili su 4,6 posto ukupnog broja zaposlenih. U pojedinim članicama Unije, ICT stručnjaci činili su i više od sedam posto zaposlenih.
Najveći udio, 8,6 posto, imali su u Švedskoj. Slijedi Luksemburg, u kojem ICT stručnjaci čine 7,7 posto zaposlenih, pa Finska, s udjelom ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih od 7,6 posto.
Među članice EU s velikim udjelom ICT stručnjaka među zaposlenima spadaju još i Nizozemska, u kojoj na ICT stručnjake otpada 7,2 zaposlenih, i Estonija, s udjelom od 6,6 posto.
Čak i Bugarska ima veći udio ICT-jevaca među zaposlenima od Hrvatske
Po udjelu ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, Hrvatska čvrsto drži donji dio tablice Unije. Čak i Bugarska je lani imala nešto veći udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, 3,8 posto.
S druge strane, manji udio ICT stručnjaka od Hrvatske u ukupnom broju zaposlenih među članicama Unije lani su imale samo Poljska, 3,6 posto, zatim Rumunjska, 2,8 posto, i Grčka, 2,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U 10 godina broj ICT stručnjaka porastao nam je više od prosjeka EU
Ne stojimo sjajno ni u apsolutnim brojkama. One, naime, pokazuju da je u Hrvatskoj lani bilo oko 63.400 zaposlenih ICT stručnjaka, po čemu smo također bili pri dnu EU ljestvice.
U EU u cjelini lani je, pak, bilo zaposleno 9,37 milijuna ICT stručnjaka. Najviše ih je bilo u Njemačkoj, 2,11 milijuna, zatim u Francuskoj, 1,22 milijuna, i u Italiji, 0,9 milijuna. No, te su tri zemlje ujedno i najveće i najrazvijenije ekonomije EU i države s najviše stanovnika pa ti podaci ne trebaju čuditi.
Inače, u razdoblju od 10 godina, odnosno od 2012. do 2022. godine, broj ICT stručnjaka u EU povećao se za 3,43 milijuna, odnosno s 5,94 na 9,37 milijuna. Riječ je o porastu od 57,8 posto.
Istodobno, u Hrvatskoj je taj rast bio čak i veći i iznosio je 62,6 posto. Naime, 2012. godine imali smo, prema podacima Eurostata, 39.000 zaposlenih ICT stručnjaka, dok ih je lani bilo, kako smo već spomenuli, 63.400.
Takav rast broja zaposlenih ICT stručnjaka pokazuje da se u hrvatskom društvu u posljednjem desetljeću ipak radilo na promicanju studija iz područja STEM-a. Također, pokazuje da na hrvatskom tržištu rada postoji snažan rast potreba za ICT stručnjacima. No, ekonomisti upozoravaju da je Hrvatska još daleko od toga da postane magnet za ICT stručnjake, a kamoli nekakav "tehnološki tigar".
Zaostajanje u inovacijama
U prilog tome, napominju, govori i hrvatsko zaostajanje u inovacijama. Dostupni podaci, naime, pokazuju da je Hrvatska i dalje u kategoriji emerging innovators zemalja, u kojoj su još i, primjerice, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. S druge strane, susjedna Slovenija je u naprednijoj kategoriji moderate innovators država, u kojoj su i Italija, Španjolska i Češka.
Već i to pokazuje, ocjenjuje Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, da su kod nas inovacije i patenti daleko ispod prosjeka EU.
"Nedostaje nam inovativnosti. Kod nas se ljudi malo bave zaštitom inventivnosti, već su mahom uključeni u korištenje postojećih aplikacija na osnovi standardiziranih znanja. Trenutnu tehnologijsku revoluciju predvode čipovi, a u Hrvatskoj se oni ne proizvode", upozorava Aralica za Euractiv.
Dodaje kako Hrvatska nikako da postane čak ni zemlja srednjih inovacija.
"Ne koristimo kapacitete koje za to imamo na raspolaganju, a nema ni sustava upravljanja njima", ističe Aralica.
Postali smo 'kafić ekonomija'
Dio razloga zašto Hrvatska kaska za drugima u tehnološkoj preobrazbi leži i u strukturi njenoga gospodarstva, u kojem dominiraju usluge, posebno turizam, ugostiteljstvo i trgovina.
Ekonomisti već dugo upozoravaju da u tim sektorima nema neke prevelike potrebe za digitalizacijom, a još manje za inovacijama. Štoviše, ističe Aralica, pojedini oblici digitalnih tehnologija u 2019. godini imali su čak i manji intenzitet korištenja nego u 2009. godini, što znači da je došlo do saturacije, a ne do promjena u gospodarstvu.
Naličje te priče je da je u Hrvatskoj sve manje industrije. Ono što je od nje i ostalo nakon tranzicijskog "čišćenja", razmjerno malo koristi naprednije tehnologije.
Zbog svega toga davno smo i zaradili odrednicu "kafić ekonomije".
Trendovi koji su počeli još 70-ih godina u bivšoj Jugoslaviji
Slab hrvatski rezultat u inovacijama nije od jučer.
"Ti su trendovi počeli još 70-ih godina prošlog stoljeća, u bivšoj Jugoslaviji, koja je tada počela zaostajati u stvaranju inovacija i njihovoj zaštiti patentima. Jedini izuzetak bila je Slovenija, dok je Hrvatska počela napuštati invencije i okrenula se primjeni postojećih znanja. I to bez obzira na to što je u isto vrijeme postojalo značajno povećanje broja završenih studenata tehničkih znanosti", napominje Aralica.
Ipak raste broj studenata na STEM fakultetima
Zaključuje kako je nerealno očekivati da ćemo u srednjem roku u ICT-ju napraviti neki veliki iskorak jer se ni ne bavimo novim stvarima, odnosno inovacijama, već održavanjem postojećeg stanja.
Ipak, poručuje, ohrabruju podaci što se sve više srednjoškolaca odlučuje za studiranje na STEM fakultetima, dok su u nekim ranijim vremenima radije birali studije društvenih znanosti. Upitno je, međutim, u kojoj je to mjeri dovoljno za stvarne promjene, naglašava naš sugovornik.