Postojeća mreža nije adekvatna za brze tehnološke promjene pa Europska komisija predlaže Akt o gigabitnoj infrastrukturi, čime bi pokrenula novi investicijski ciklus u gospodarstvu cijele EU, pa tako i Hrvatske

Proizlazi to iz Akta o gigabitnoj infrastrukturi kojeg je Europska komisija nedavno predložila, a kojim se žele otkloniti uska grla u fizičkoj infrastrukturi potrebnoj za rad suvremenih gigabitnih mreža.

Digitalna transformacija Unije 

Cilj je predloženog propisa, objašnjavaju u Bruxellesu, omogućiti veću podatkovnu povezivost na razini cijele Unije. To će omogućiti i razvoj novih usluga koje se temelje na novim tehnologijama, poput umjetne inteligencije, računarstva u oblaku, virtualne stvarnosti i metaverzuma. U konačnici, omogućit će i brži gospodarski i društveni razvoj.

Novi će propis Europske komisije imati jedno od ključnih mjesta u politici "digitalnog desetljeća" koje promovira EU. Digitalna je transformacija, naime, jedan od nosivih stupova politike Unije do 2030. godine. Drugi takav stup je zelena agenda, s naglaskom na transformaciju energetskog sektora.

Naravno, pretpostavka za novu digitalnu revoluciju su ulaganja u infrastrukturu, kako postojeću, koju treba osposobiti za nove tehnologije, tako i novu. Tako bi, sukladno prijedlogu Europske komisije, koja bi uskoro trebala izaći s konačnim zakonodavnim prijedlogom, nove zgrade ili zgrade koje se obnavljaju trebale imati potrebnu optičku infrastrukturu za nove tehnologije.

Ubrzanje građevinskih radova i rezanje troškova 

I Hrvatska će kao članica Unije imati posla na primjeni nove regulative Europske komisije. No, stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da se takvi infrastrukturni projekti itekako isplate.

"EU je još 2014. godine donijela sličan propis, Akt o infrastrukturi, no on je danas već zastario. Od njegova je donošenja prošlo skoro 10 godina, a to je u IT sektoru jako dugo razdoblje jer se taj sektor vrlo snažno i brzo razvija. U međuvremenu su se pojavile nove tehnologije i znatno je povećana brzina prijenosa informacija. Primjerice, rezultat Akta o infrastrukturi bio je da je 2021. godine čak 90 posto kućanstava u EU imalo brzinu interneta od 30 megabita, što je jako dobro. Međutim, danas su potrebne znatno veće brzine jer je očigledan porast gaming i višemedijskih sadržaja pa tako 5G mreža već i sada nudi brzinu od 200 megabita, a tko zna što će biti i kakve će se brzine tražiti za pet ili 10 godina", objašnjava za Euractiv izvanredni profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Marin Vuković.

Stoga predloženi propis ocjenjuje kao dobar i potreban. Trebao bi, napominje naš sugovornik, omogućiti da se neophodna optička infrastruktura osigura na području cijele Unije.

"Jedan od načina da se to postigne je smanjenje troškova i koordinacije vezane za građevinske radove, koji se sada procjenjuju na 70 posto ukupnih troškova. Uz to, EU želi olakšati koordinaciju između dionika i telekoma pa predlaže, primjerice, brže i lakše izdavanje građevinskih dozvola. To znači da će se u provedbu novog akta morati uključiti ne samo telekomi, nego i država, lokalna samouprava, javna i komunalna poduzeća, kao i građevinari", napominje Vuković.

Cilj nije postavljanje antena na krovove zgrada

Na naše pitanje znači li to da će na krovovima zgrada biti još više antena, što je u Hrvatskoj svojedobno izazvalo velik otpor dijela stanovništva, Vuković odgovara da je cilj postavljanje optičke infrastrukture koja je većinom podzemna, a ne antena.

"Kada je riječ o novim zgradama, one bi, po prijedlogu Europske komisije, odmah trebale biti osposobljene za novu digitalnu infrastrukturu. To znači da će infrastrukturno biti opremljene da odmah mogu korisnicima pružati usluge brzog interneta, kako onog koji je sada u upotrebi, tako i onog u budućnosti. Korisnici usluga od toga mogu imati samo koristi", ističe Vuković.

Izgledno pojeftinjenje roba i usluga

Dodaje kako studije i inače pokazuju da razvijenija društva, odnosno države s većim bruto domaćim proizvodom (BDP), imaju veću brzinu prijenosa podataka, odnosno interneta. Digitalna je infrastruktura danas prisutna u svim sferama rada i života pa njena nadogradnja i osuvremenjivanje mogu osigurati i pojeftinjenje roba i usluga.

"IPTV je, recimo, već sada sveprisutan i u Hrvatskoj, a tko zna kakve nam usluge i rješenja za koje je potrebna takva infrastruktura nosi budućnost. Može se očekivati da će zbog povećanja brzine prijenosa podataka doći i do pojeftinjenja jer se danas ionako sve vrti oko prijenosa podataka. Dakle, građani će svakako imati koristi od toga", naglašava Vuković.

Za manje pružatelje usluga to će biti veći trošak nego za velike telekome

Priča, naravno, ima i svoje naličje, ono troškovno. U ovom se trenutku nitko ne usudi procijeniti koliko bi novi investicijski "gigabitni" ciklus mogao koštati. Jasno je i da će u cijelom procesu neki proći bolje, a neki gore, ovisno o svojoj ulozi u investicijskim projektima, kao i o financijskoj snazi.

"Opozicija ovom prijedlogu, koji je trenutno u javnoj raspravi, navodi na to da prijedlog ide u prilog velikih telekoma, dok će kod manjih pružatelja usluga to potencijalno značiti veće troškove, s obzirom na to da raspolažu s manje resursa od velikih igrača. Dodatno, jedna od zanimljivih inicijativa je da dio troškova infrastrukture snose i usluge koje se koriste tim brzim prijenosom, kao što su različiti davatelji usluga IP televizije i strujanja video sadržaja", ističe Vuković. 

Podsjetimo, veliki europski telekomi već godinama traže da tehnološke kompanije, poput Amazona, Microsofta, Netflixa, Mete ili Applea, snose dio troškova izgradnje nove infrastrukture.

Kao argument za to europski telekomi navode podatak da na velike kompanije iz IT sektora otpada više od polovice ukupnog internetskog prometa. No, u tim kompanijama odbijaju sudjelovati u izgradnji nove infrastrukture, tvrdeći da bi to u stvarnosti bio porez na internet koji bi ugrozio neutralnost internetskih mreža.

HUP-ICT pozdravlja prijedlog Europske komisije

Unatoč tome, u Udruzi informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca, HUP-ICT, pozdravljaju najavu donošenja nove regulative kojom bi se pojednostavnila procedura i ubrzali procesi, čime bi se smanjili i troškovi izgradnje gigabitne telekomunikacijske infrastrukture.

"Hrvatska je već nedavnim izmjenama propisa iz područja gradnje ubrzala proces postavljanja telekomunikacijske infrastrukture koji je podržan korištenjem digitalnog servisa e-dozvola. Dodatno, radi se intenzivno na uspostavi cjelovite jedinstvene informacijske točke u svrhu lakše koordinacije građevinskih radova s drugim poduzetnicima, a sve u svrhu smanjenja troškova gradnje", kaže za Euractiv dopredsjednica HUP-ICT-a Martina Dragičević.

Ističe i kako obveza postavljanja optičkih mreža u novoizgrađenim zgradama nije novost za telekome, budući da je to regulirano propisima iz domene elektroničkih komunikacija.

Jesu li lokalne vlasti spremne za digitalnu tranziciju?

I Vuković vjeruje da je Hrvatska spremna za provedbu novog propisa o gigabitnoj infrastrukturi.

"Imamo regulativu i infrastrukturu, kao i jak IT sektor", zaključuje Vuković.

Otvorenim, čini se, ostaje jedino pitanje u kojoj su mjeri vlasti, posebno lokalne, spremne za digitalnu tranziciju. Upravo na lokalnim propisima i njihovoj provedbi do sada su zapinjali brojni projekti ulaganja u informatičku infrastrukturu.