BUDUĆNOST ZRAČNOG PROMETA: EasyJet računa da će razvojem hidrogena do 2050. eliminirati sve štetne emisije

Dok većina europskih aviokompanija planira smanjiti emisije razvojem tzv. zelenih avionskih goriva koja se dobivaju od otpadnih i sintetskih goriva, niskotarifni prijevoznik EasyJet odlučio je među prvima usvojiti čiste tehnologije.

"Za naš poslovni model, koji se oslanja na kratke linije, konačni cilj je nulta stopa emisija i tehnologija za to... Želimo se pobrinuti da investicije u održiva goriva ne skreću pozornost s investicija u hidrogen, u kojem vidimo budućnost avijacije kratkog dometa", rekao je u razgovoru za Euractiv direktor EasyJeta za Europu Thomas Haagensen.

Iako se održiva avionska goriva (SAF) nalaze u planu EasyJeta za smanjenjem emisija na nulu do 2050., nove tehnologije također imaju ključnu ulogu u njihovoj strategiji.

Izazovi hidrogena u zrakoplovstvu

"Svi bi trebali početi razmišljati o budućim tehnologijama i o hidrogenu kao potencijalnom rješenju", dodaje Haagensen.

Avijacija bez emisija za zrakoplovnu industriju predstavlja sveti gral, no cijeli niz tehničkih prepreka stoji na putu da se to doista i postigne. Hidrogen, primjerice, ima značajno veći volumen od kerozina, što znači da rezervoari zauzimaju više mjesta i da u takvom avionu ostaje manje prostora za prijevoz putnika i tereta.

Kako bi ostao u tekućem stanju, mora se držati na temperaturi ispod 253 stupnja Celzija, prije nego ga se pretvori u plin za izgaranje u motoru. No, kako hidrogen sagorijeva na višoj temperaturi od kerozina, takav avion također mora biti prilagođen da podnosi ekstremnu toplinu.

Promjene čekaju i zračne luke

Uvođenje hidrogena zahtijevalo bi i promjene na samim aerodromima. Trebalo bi izgraditi novu infrastrukturu za gorivo i njegovo skladištenje, kao i vjerojatno novi pristup procesu ukrcavanja putnika. Sa stajališta sigurnosti, nejasno je bi li se hidrogenski avioni mogli puniti gorivom dok su u njemu putnici.

Britanska tvrtka Rolls-Royce je u studenom 2022. uspješno testirala avionski motor pogonjen hidrogenom, prvi takav eksperiment u svijetu avijacije, koji predstavlja i iskorak za hidrogen kao sredstvo za dekarbonizaciju načina kako ljudi putuju. Iako je prvi hidrogenski motor bio testiran samo na zemlji, dugoročno je u planu i testiranje u zraku.

Najveći proizvođač putničkih aviona na svijetu, europski Airbus, također je najavio planove za testiranje hidrogenom pogonjenog mlaznog motora, i projicira da će se to ostvariti sredinom ovog desetljeća.

Gorivo budućnosti?

Haagensen kaže da se ogromne izazove koji stoje pred uvođenjem hidrogena u avijaciju može premostiti ulaganjima u istraživanje i razvoj.

"Hidrogen izgleda obećavajuće iz niza razloga. Lako ga je proizvoditi i za proizvodnju nema nikakvih ograničenja, osim energije iz obnovljivih izvora koja je za to potrebna. Dakle nema problema poput rijetkih materijala, itd. A i omjer težine i snage je triput veći nego kod kerozina".

Na pitanje o električnim avionima, za koje se isto smatra da bi mogli biti rješenje za kratke letove bez emisija, Haagensen kaže da je EasyJet "otvoren za sve opcije."

"Želimo postići cilj, letenje s nultom stopom emisija. Nisu cilj neka prijelazna rješenja poput SAF goriva. Električni pogon bi mogao biti jedna od opcija, ali u ovom trenutku čini se da hidrogen obećava više".

Pitanje oporezivanja

Zrakoplovna industrija je pred prilično izazovnim razdobljem jer istovremeno se pokušava oporaviti od pada prometa uslijed pandemije Covida i snaći se u sve strožoj gomili zelenih propisa i pravila. Osim što su postavili cilj za prelazak na zelena avionska goriva, europski zakonodavci razmišljaju i o uvođenju poreza na kerozin.

Haagensen kaže da bi uvođenje mjera koje poskupljuju zračna putovanja bilo protivno želji većine Europljana.

"Pitanje nije trebalo li letjeti manje, već kako da letimo bolje... Ako počnete oporezivati gorivo i smanjivati broj letova, što će se dogoditi? Letenje će jednostavno postati dostupno samo nekolicini bogatih, a mislim da Europa to nije htjela kad je oslobodila europsko nebo."

Umjesto poreza na kerozin, u EasyJetu smatraju da bi se trebao uvesti princip po kojem zagađivač plaća za emisije.

"Porez bi trebao biti direktno vezan za emisije CO2, a ne da bude u obliku jedne porezne stope koju plaćaju svi", kaže Haagensen i dodaje da bi plaćanje po zagađenju djelovalo kao poticaj aviokompanijama da investiraju u nove tehnologije i u novije avione.

Velik dio štetnih emisija u zrakoplovstvu neće biti uklonjen do 2050. 

Unatoč svim naporima da se smanje emisije kroz, primjerice, uvođenje učinkovitijih aviona, proizvodnje većih količina održivih goriva i razvoja tehnologija sa nultom stopom emisija, očekuje se da dobar dio štetnih emisija u zrakoplovstvu neće biti uklonjen do 2050. godine.

Što se tiče EasyJeta, prognoziraju da će do 2050. smanjiti vlastite emisije za 78 posto, a da bi došli na nulu preostalih 22 posto će se morati prikupiti iz atmosfere i negdje spremiti.

Da bi se to ostvarilo, u suradnji s Airbusom upravo rade na postavljanju postrojenja za direktno hvatanje emisija iz zraka (direct air capture, DAC) u Americi, koje bi trebalo isisavati ugljik iz atmosfere i zatim ga injektirati u podzemno skladište.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EasyJet bets on hydrogen aircraft to end flight emissions)