Izgledno je da će i druge institucije Europske unije zabraniti korištenje TikToka, kao što je već urađeno u američkim saveznim institucijama.

Sličnu je odluku, naime, prošlog tjedna donijela i Europska komisija, a nije isključeno da će se na takav potez odlučiti i ostale institucije Europske unije.

U Europskoj komisiji tvrde da jačaju kibernetičku sigurnost

Kako su u četvrtak priopćili iz Europske komisije, ta se institucija na zabranu korištenja TikToka odlučila kako bi ojačala kibernetičku sigurnost. Iz Bruxellesa su poručili da je Korporativni upravni odbor Europske komisije odlučio obustaviti upotrebu aplikacije TikTok na korporativnim, ali i osobnim uređajima koji su registrirani u Komisijinoj usluzi za mobilne uređaje.

"Cilj je te mjere zaštiti Komisiju od kibersigurnosnih prijetnji i djelovanja koja se mogu iskoristiti za kibernapade na korporativno okruženje Komisije. Neprestano će se pratiti i sigurnosna situacija na drugim platformama društvenih medija", stoji u priopćenju Europske komisije. 

Objašnjava se kako je ta mjera u skladu sa strogim internim politikama Europske komisije u segmentu kibernetičke sigurnosti o korištenju mobilnih uređaja za poslovnu komunikaciju. Mjerom se, pojašnjavaju u Bruxellesu, dopunjuju dugotrajne preporuke Europske komisije o primjeni najboljih praksi pri upotrebi društvenih mreža i "iznimnom oprezu u pogledu kibersigurnosti u svakodnevnom radu".

"Komisija poduzima sve što je potrebno da bi osigurala dobru zaštitu svog osoblja od sve većih kiberprijetnji i kiberincidenata. Stoga je naša zadaća da u najkraćem mogućem roku odgovorimo na moguće uzbune zbog kiberprijetnji", naglašavaju u Europskoj komisiji. 

I Europski parlament stalnjo prati prijetnje svojoj kiberentičkoj sigurnosti 

I u Europskom parlamentu kažu da stalno prate prijetnje svojoj kibernetičkoj sigurnosti. 

Ipak, u odgovoru na naš upit ne kažu decidirano da će se i zakonodavno tijelo EU naći na popisu institucija Unije koje će zabraniti korištenje TikToka. 

No, poručuju da su u stalnom kontaktu s kolegama iz Europske komisije, kao i da aplikacija TikTok "nije dio standardne konfiguracije za korporativne uređaje Europskog parlamenta".

"Parlament neprestano prati prijetnje kibernetičkoj sigurnosti i djelovanja koja se mogu iskoristiti za kibernetičke napade na njegovo korporativno okruženje. Nadležne službe također prate i procjenjuju sve moguće povrede podataka povezane s TikTok aplikacijom te će razmotriti procjenu Europske komisije prije izrade preporuka tijelima Europskog parlamenta", stoji u odgovoru Europskog parlamenta na upit Euractiva. 

Može se sastaviti mreža kontakata određenog korisnika TikToka   

U čemu je zapravo problem s korištenjem TikToka, ovoga pita u tijelima EU?  Stručnjaci kažu da je glavni problem strah da kineske vlasti – ili, preciznije, Komunistička partija Kine – putem TikToka dolaze u posjed informacija koje potom mogu iskoristiti za vlastite ciljeve.

Primjerice, mogu saznati tko su kontakti korisnika TikToka i na temelju toga sastaviti mrežu preko koje će dolaziti potrebnih saznanja. Ako je pritom riječ o nekom dužnosniku Europske komisije, problem postaje ozbiljniji i poprima obilježja špijunskog skandala. 

TikTok je planetarno popularna društvena mreža. Iako su u početku tu mrežu za stavljanje video sadržaja uglavnom koristila djeca i tinejdžeri, danas je njena upotreba uobičajena i kod odraslih ljudi, uključujući i brojne političare i institucije.

Strah da iza TikToka stoje kineske vlasti 

TikTok je u vlasništvu ByteDancea, kineske kompanije za koju u mnogim zemljama strahuju da iza nje stoje vlasti u Pekingu.

U ByteDanceu, naravno, demantiraju takve tvrdnje. Kažu da TikTok nema nikakve veze s politikom. 

TikTok već zabranjen u Indiji, kao i u nizu američkih saveznih država 

Unatoč tome, pojedine su zemlje zabranile TikTok ili su pokrenule istragu protiv njega. Među zemljama koje su zabranile TikTok je Indija, vodeći kineski rival u Aziji.

S druge strane, istragu protiv ByteDancea otvorile su vlasti mahom međunarodno nepriznate "Republike Kine", kako se službeno zove Tajvan.  

I vlasti SAD su prije Bidenove zabrane dugo vagale hoće li zabraniti korištenje TikToka u saveznim institucijama. S tom je idejom koketirao još bivši američki predsjednik Donald Trump. Ipak, zabranu je na kraju proveo tek njegov nasljednik u Bijeloj kući.

No, TikTok je prethodno već zabranjen na mobilnim i drugim uređajima u institucijama vlasti niza američkih saveznih država. Među njima su, kako su izvijestili američki i svjetski mediji, Teksas, Alabama, Georgia i Virginia. 

Zabranu TikToka u saveznim institucijama donijele su i vlasti sjevernog susjeda SAD-a, Kanade. 

U budućnosti se mogu očekivati i nove zabrane

"TikTok je jako invazivan kada je riječ o otkrivanju podataka, čega korisnici najčešće nisu ni svjesni. U SAD-u i EU se stoga pojavio strah da ih Kina špijunira, iako za tako nešto nema dokaza. Uostalom, i najveći dio mobilnih telefona se danas proizvodi u Kini", objašnjava za Euractiv stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Rakar. 

Dodaje kako drugi razlog zbog kojeg SAD i EU pokušavaju izbaciti TikTok iz svojih institucija vjerojatno leži i u jačanju pritiska američkih tehnoloških divova, poput Googlea, Microsofta i Mete, da se donose takve odluke. Njima je, naime, TikTok, odnosno njegov vlasnik ByteDance, konkurencija.

"Bojim se da će tih zabrana u budućnosti biti sve više i da se sada nalazimo tek na početku cyber rata", zaključuje Rakar.

Ipak, upozorava kako zabrane neće ići tako brzo i jednostavno sve dok se velik dio uređaja i aplikacija proizvodi u Kini.

Rat u Ukrajini i kriza zbog Tajvana

Cijelu priču o korištenju kineskih tehnologija u institucijama SAD-a i EU vjerojatno potencira i rat u Ukrajini koji je odnose Zapada, na jednoj, i Rusije i Kine, na drugoj strani, srušio na najnižu razinu posljednjih desetljeća. Kina, doduše, nije otvoreno stala na stranu Moskve rusko-ukrajinskom ratu – naprotiv, poručila je da poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine – no nije ni osudila rusku invaziju. Štoviše, otkako je krenula ruska agresija na Ukrajinu, primjetno je jačanje rusko-kineskih odnosa, kao i sve oštrija protuzapadna retorika kako iz Moskve, tako i iz Pekinga. 

U kojoj su mjeri odnosi Kine i Zapada sve napetiji pokazuje i kriza u odnosima Pekinga i Washingtona oko Tajvana, koji su lani na trenutke izgledali kao da su na ivici rata. Kina Tajvan smatra dijelom svog teritorija, iako se taj otok od završetka Kineskog građanskog rata 1949. godine, kada su se na njega sklonile poražene snage dotadašnjeg predsjednika Čang Kaj-šeka i njegove stranke Kuomintang, ne nalazi pod vlašću Pekinga.

Tajvanske vlasti uživaju snažnu potporu SAD-a i ostalih zapadnih zemalja, iako nijedna od njih službeno ne priznaje "Republiku Kinu" na Tajvanu. Unatoč tome, za Washington je Tajvan jedan od vodećih američkih saveznika na Dalekom istoku. Snažne odnose Tajvan razvija i s Japanom i Australijom, kao i sa zapadnoeuropskim državama. 

Takvi odnosi Kine i Zapada doveli su do toga da u EU, kako su prošle godine objavili svjetski mediji, razmatraju mogućnost uvođenja ograničenih sankcija protiv Kine. Stoga se i mjere zabrane korištenja kineske tehnologije mogu dijelom promatrati u tom kontekstu.