Dok se slučajevi špijunaže sve više gomilaju, europarlamentarci su bijesni što nije bilo daljnjih mjera u vezi s njihovim preporukama za reguliranje špijunskog softvera, a neki čak zazivaju pokretanje i novog odbora za tu temu
Taj novi odbor, nazvan PEGA2, trebao bi ispitivati nove slučajeve nezakonitog špijuniranja i nastavili vršiti pritisak na Komisiju da donese zakonodavstvo koje bi se trebalo baviti tim problemom.
Posebni odbor Europskog parlamenta PEGA istraživao je upotrebu špijunskog softvera u Španjolskoj, Grčkoj, Poljskoj, na Cipru i u Mađarskoj i završio je svoj rad u svibnju 2023. s preporukama Komisiji za poboljšanje regulative.
Nejasni odgovori Europske komisije
Četiri mjeseca kasnije, izostanak reakcije Komisije - kao i njeni nejasni odgovori na preporuke Parlamenta - doveli su do velikih frustracija među nekim zastupnicima, koji su o tome govorili tijekom rasprave o spywareu na sastanku odbora za građanske slobode (LIBE) u četvrtak.
Najveći prijepor u Komisijinom odgovoru na preporuke koje je poslala PEGA, a što je Euractiv dobio na uvid, jest "nezakonodavna" priroda predloženih mjera koje su smišljene kao odgovor na pozive parlamentaraca u svibnju da se donesu zajednički standardi na razini EU kojima bi se regulirala upotreba špijunskog softvera od strane raznih tijela država članica.
'Nedostaje politička volja'
"Ovo očito nije dovoljno, po našem mišljenju," izjavila je zastupnica Zelenih Saskia Bricmont za Euractiv.
Ona također tvrdi da, suprotno njihovom pisanom odgovoru, Komisija ipak ima nadležnost za djelovanje po tom pitanju, iako za to nedostaje političke volje.
Odgovor Komisije na 15 stranica pisanog teksta, prema zastupnici Sophie In't Veld (Renew), "ne može se ni opisati kao odgovor".
Dodaje da "Komisija u njemu samo kaže - 'Nećemo ništa napraviti'".
"Kažu kako je odgovornost nacionalnih vlasti da istražuju [slučajeve špijunskog softvera]. Ali cijela stvar i jest u tome da su nacionalne vlasti krive za zloupotrebu", kazala je In't Veld.
Novi odbor u nastajanju?
Izvjestiteljica za prve preporuke o špijunskom softveru koje je izdao parlament, Sophie in't Veld, sad predlaže formiranje drugog istražnog odbora, "po mogućnosti prije europskih izbora u lipnju", kako bi se nastavile istrage novih slučajeva i kako bi se i dalje mogao vršiti pritisak na Komisiju da nešto napravi.
Nakon rasprave u četvrtak, "počet ću razgovarati o tome s ostalim zastupnicima", dodala je, tvrdeći kako "se svi slažemo da smo duboko nezadovoljni zbog izostanka bilo kakve reakcije Europske komisije".
Potpredsjednica parlamenta Katarina Barley (S&D) također je rekla za Euractiv kako podržava stvaranje novog PEGA2 odbora, budući da Komisija tek treba "podnijeti zakonodavni prijedlog kojim bi se uspostavio jasan pravni okvir u vezi špijunskog softvera".
"Definitivno bih podržala PEGA2", izjavila je zastupnica Zelenih Saskia Bricmont, dodajući kako, čak i ako ne bude bilo potpuno novog odbora, postoji volja među zastupnicima da nastave raditi na tom pitanju.
Ima i onih koji se ne slažu
Međutim, postoje i oni koji se ne slažu. Primjerice, Jeroen Leaners (EPP), predsjednik bivšeg PEGA odbora, protiv je takve ideje.
"Radili smo na istrazi godinu i pol dana, a naše su preporuke su kristalno jasne. Komisija bi prvo trebala preuzeti odgovornost i nastaviti svoje djelovanje na dosadašnji rad parlamenta", izjavio je za Euractiv i nazivao nedjelovanje država članica i Komisije "doista žalosnim".
Predsjednik odbora za građanske slobode (LIBE) Juan Fernandez López Aguilar (S&D) također je naglasio da prioritet treba ipak biti provedba dosadašnjih preporuka koje je formulirao odbor PEGA.
Za osnivanje drugog istražnog odbora potrebna je okupiti četvrtinu od svih 705 zastupnika u Europskom parlamentu. Takvi su potezi rijetki, ali nisu bez presedana, jer je Parlament isto tako osnovao drugi odbor ING2 koji je nastavio istraživati vanjsko uplitanje u europsku politiku 2022. godine.
Sve više slučajeva spywarea
Novi odbor je potreban zato što se nakon usvajanja prvog izvješća "dogodilo puno toga," kaže in't Veld.
U najnovijem slučaju, 9. listopada je Amnesty International objavio da su predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i francuski zastupnik Pierre Karleskind bili na meti vijetnamske vlade, u napadu u kojek je korišten softver nazvan Predator grčke tvrtke Intellexa, uz još 50 pojedinaca i institucija.
U srpnju, grčka neovisna agencija za zaštitu podataka priopćila je kako su 92 osobe bile meta SMS-ova preko kojih se potajno na mobitele instalirao špijunskim softver Predator. Konzervativna vlada u Ateni negira bilo kakvu umiješanost u špijunsko korištenje tog softvera i ustrajava kako je odgovorna samo za špijuniranje koje se obavlja kroz legalne kanale tajnih službi.
U rujnu je otkriveno i da je novinarka Galina Timčenko, urednica Meduze, vodeće ruske neovisne medijske kuće sa sjedištem u Latviji, također zaražena špijunskim softverom Pegasus.
Timčenko je bila jedna od gošći pozvanih u Europski parlament na raspravi o špijunskom softveru ovog četvrtka, nakon čega je zastupnica in't Veld inicirala slanje pisma izraelskom proizvođaču tog softvera, tvrtki NSO, u kojem se od njih traže informacije o kupcima i upotrebi tog softvera.
Vlada SAD-a je u srpnju stavila na popis sankcija grčku tvrtku Intellexa, a poljski Senat proglasio je nezakonitom kupovinu špijunskog programa Pegasus od strane poljske vlade.
Istodobno, španjolska pravosudna tijela zatvorila su istragu o špijunaži premijera Pedra Sancheza u kojoj je također korišten Pegasus, i to zbog nedostatka suradnje izraelskih vlasti.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Parliament resurrects spyware discussion with second inquiry committee on the horizon)
