Istraga Europskog parlamenta o skandalu oko programa za prisluškivanje Pegasus u Španjolskoj okončana je u utorak s više pitanja nego odgovora - i to ponajviše zbog netransparentnosti španjolskih vlasti.
Citizen Lab, laboratorij koji istražuje pitanja cyber sigurnosti i ilegalnog špijunskog softvera pri Sveučilištu u Torontu, objavio je u travnju 2022. izvješće u kojem se tvrdi da je 65 ljudi povezanih s pokretom za nezavisnost Katalonije bilo prisluškivano putem softvera Pegasus između 2017. i 2020.
Softver je razvila izraelska tvrtka NSO group, a među prisluškivanima su bili političari, novinari, i članovi udruga civilnog društva.
Šef obavještajne službe špijunirao dužnosnike
Nedugo nakon tog otkrića, španjolska vlada objavila je da je Pegasus nađen i na telefonima premijera Pedra Sancheza i ministrice obrane Margarite Robles. U svibnju 2022. dnevni list El Pais otkrio je da je bivši čelnik španjolske obavještajne službe CNI Paz Estevan, uz sudsko odobrenje, špijunirao 18 od navedenih 65 pojedinaca, uključujući i današnjeg predsjednika Katalonije - a tada potpredsjednika - Perea Aragonesa.
Španjolska vlada lijevog centra koju predvodi stranka PSOE (S&D) razriješila je Estevana dužnosti, i negirala da je ikad odobrila prisluškivanje katalonskih čelnika, ili da je o tome imala saznanja, ustrajavši na tvrdnji da je CNI neovisno tijelo.
Onda je 20. ožujka ove godine odbor Europskog parlamenta koji se bavi softverom Pegasus i drugim vrstama tzv. spywarea otišao u Španjolsku i razgovarao sa žrtvama špijuniranja, među kojima su katalonski političari i članovi civilnog društva, kako bi njihove izjave uključili u svoj izvještaj.
Jedini dužnosnik vlade s kojim su se eurozastupnici susreli bio je Pascual Navarro, državni tajnik za Europsku uniju, koji im je obrazložio nacrt novog španjolskog zakona koji bi trebao reformirati 50 godina star zakon o službenoj tajni i pravnom okviru koji propisuje rad obavještajne službe CNI.
Nema službenih informacija
Međutim, članovi odbora nisu uspjeli rasvijetliti ključna pitanja vezana za taj slučaj, i to zbog nedostatka informacija i transparentnosti od strane španjolske vlade i pravosudnih vlasti.
"Pokazalo se da je nevjerojatno teško utvrditi činjenice, jer nismo dobili gotovo nikakve službene informacije," rekla je izvjestiteljica Europskog parlamenta Sophia In’t Veld (Renew Europe) na tiskovnoj konferenciji u utorak.
Predsjednik odbora Jeroen Lenaers (EPP) naglasio je da "ostaje pitanje zašto se mijenjao zakon, i zašto je smijenjen šef CNI-ja - ako je postupanje državnih službi sigurnosti bilo legitimno."
"Moglo je biti korisno da smo više o tome čuli od relevantnog ministra, da razjasnimo ta pitanja," dodao je Lenaers.
Drugo neodgovoreno pitanje jest zašto je za samo 18 od 65 slučajeva koje je razotkrio Citizen Lab CNI potvrdio da su imali sudski nalog za praćenje.
"Ostaje otvoreno pitanje kako je 47 ljudi primilo vjerodostojnu potvrdu da ih se prati, bez da je pružen bilo kakav dokaz da je protiv njih pokrenut ikakav postupak," rekao je Lenaers.
Zastupnica Zelenih Diana Riba - jedna od 47 žrtava za koje CNI nije pružio nikakve podatke - rekla je u komentaru za Euractiv kako se nada da će doći do nekog razjašnjenja pravnog statusa tih slučajeva.
"Zašto se to špijuniranje događa? Za što nas se optužuje? Koliko dugo su nas pratili?" pita se Riba, i dodaje da i za 18 slučajeva koje je CNI priznao tek treba utvrditi jesu li bili zakoniti, jer nije bilo nikakvih opipljivih dokaza kojima bi se opravdali sudski nalozi.
Poziv Europolu da pritekne u pomoć
Tijekom tiskovne konferencije, In’t Veld je također izrazila zabrinutost zbog sudskih naloga, jer se čini da slučajevi prisluškivanja koje je priznao CNI izlaze iz legalnih okvira po španjolskim zakonima, i stoga "pravila više ne vrijede."
Naglasila je i prepreke koje španjolska tajnovitost stavlja pred žrtve koje traže sudski epilog, jer sudski procesi se ne mogu pokrenuti zbog nedostatka službenih dokaza - a njih može pružiti isključivo država. Španjolski sudovi ne priznaju izvješće Citizen Laba kao dokaz na sudu.
"Stoga, kako bi došli do pravde, ovise o istim vlastima koje najvjerojatnije stoje iza špijuniranja. To je veliki problem," naglasila je In’t Veld. Kako bi se riješio problem transparentnosti, Lenaers i In't Veld traže od Španjolske da omogući Europolu da obavi forenzička ispitivanja na telefonima žrtava, kako bi se cijeli slučaj rasvijetlio.
Glasnogovornik Europola rekao je za Euractiv u prosincu 2022. da imaju ovlasti umiješati se u istragu samo na zahtjev samih država članica.
"Bilo kakvo operativno djelovanje Europola mora se obavljati uz povezanost i odobrenje vlastima države članice ili više njih, o čijem teritoriju se radi. Primjena mjera prisile isključivo spada pod ovlasti nadležnih nacionalnih vlasti," stoji u članku 88 Ugovora o EU.
Europsko vijeće ignorira problem
Nedostatak transparentnosti i informacija je problem u cijeloj Europskoj uniji, upozorava In't Veld.
"Sve države članice šute, kolektivno šute," kaže In't Veld.
Nakon što su iz parlamentarnog odbora poslali upitnik o korištenju špijunskog softvera svim članicama EU, dobili su kao odgovor zajedničko pismo koje potpisuje predsjednik Vijeća EU, "koje u biti kaže - 'Dragi parlamente, ovo se vas ne tiče,'" naglasila je In't Veld.
I Lenaers i In't Veld, međutim, priznaju da je Španjolska iskazala spremnost na suradnju, i pripisuju izostanak vladinih predstavnika tijekom njihovog posjeta lošem tajmingu - eurozastupnici su posjetili Španjolsku u ponedjeljak, kad je tamo praznik, a u utorak se u parlamentu glasalo o povjerenju vladi.
Problemi i u Grčkoj
Samo nekoliko tjedana ranije, misija Europskog parlamenta je naišla na slične teškoće u Grčkoj, jer nijedan dužnosnik grčke konzervativne vlade nije pristao na sastanak s eurozastupnicima.
U grčkom slučaju izgovor je bio smrtonosna željeznička nesreća. Pučani su također sabotirali posjet, u potezu kojeg mnogi tumače kao pružanje zaštite vladajućoj stranci Nova Demokracija, koja je njihova članica.
Situacija s vladavinom prava u Grčkoj je upitna, uslijed slabog medijskog izvještavanja, učestalih prijetnji novinarima, i velikim manjcima pravosudnog sektora, zaključilo je izaslanstvo odbora za građanske slobode (LIBE) Europskog parlamenta nakon posjeta Ateni.
Prepirke španjolskih eurozastupnika
Kontroverzni odlazak u Španjolsku već u Bruxellesu je započeo u uzavreloj atmosferi zbog prepirke među španjolskim europarlamentarcima. Zastupnici koji podržavaju katalonsku neovisnost sukobili su se s onima iz redova PSOE (S&D), Partido Popular (EPP), Ciudadanos (Renew), i Vox (ECR) i optužili ih da potkopavaju izaslanstvo.
"Neki dijelovi velikih političkih skupina u ovom parlamentu čine sve što mogu da se spriječi istraga španjolskog slučaja i da do misije uopće ne dođe," rekla je španjolska zastupnica Zelenih Diana Riba u razgovoru za Euractiv.
"Kad su na kraju shvatili da ju ne mogu zaustaviti, onda su ju pokušali razvodniti," dodaje Riba.
Službenik parlamenta koji je htio ostati anoniman rekao je Euractivu da je španjolska istraga tog parlamentarnog odbora "specifična" jer je naišla na otpor po stranačkim linijama, umjesto po državama članicama.
Na upit Euractiva, zastupnik Jordi Cañas (Renew) negirao je da je ikad sudjelovao u blokiranju posjeta, ali je pritom optužio katalonske zastupnike da koriste misiju kao "propagandu." Slično je rekao i zastupnik socijalista Ibán García Blanco (S&D) koji je za Euractiv rekao da on i njegovi kolege iz skupine S&D nisu prigovarali zbog slanja izaslanstva, ali je za optužbe katalonskih zastupnika rekao da se "više radi o propagandi i publicitetu nego o stvarnosti."
Ne zna se koliko je točno zastupnika glasalo za slanje izaslanstva, jer glasanje je bilo iza zatvorenih vrata, budući da se radi o "administrativnoj stvari," rekao je neimenovani službenik parlamenta za Euractiv.
Iz EPP-a nisu odgovorili na upite Euractiva.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Parliament spyware probe struggles to find answers in Spain)
