Norveška agencija za zaštitu podataka priopćila je u utorak kako će kažnjavati Metu, tvrtku iza Facebooka i Instagrama, iznosom od 89.000 eura dnevno zbog kršenja zabrane korištenja osobnih podataka korisnika za ciljano oglašavanje.

Tobias Judin, voditelj međunarodnog odjela te agencije, izjavio je kako je kazna vezana za odluku donesenu 14. srpnja, u kojoj je Datatilsynet privremeno uveo "zabranu bihevioralnog oglašavanja" na Facebooku i Instagramu.

"Metino bihevioralno oglašavanje uključuje i intruzivno praćenje korisnika, što negativno utječe na njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka i slobodu informiranja," rekao je Judin agenciji AFP u e-mailu, dodavši kako su na tim platformama prisutne mnoge ranjive skupine korisnika, poput "mladih ljudi, starijih osoba, i osoba s kognitivnim poteškoćama."

"Također smo zabrinuti zbog toga što se osjetljivi osobni podaci korisnika mogu koristiti za oglašivačke svrhe. Stoga smo utvrdili kako je praksa tvrtke Meta u suprotnosti sa zakonom o zaštiti podataka," dodaje Judin.

Datatilsynet je zabranu najavio 17. srpnja u odluci u kojoj je rečeno kako Meta mora do 4. kolovoza poduzeti "korektivne mjere."

"Novčana kazna je sad izrečena jer Meta još uvijek nije ispoštovala našu zabranu," kazao je Judin.

Iz Mete su prošlog tjedna najavili kako najmeravaju ubuduće tražiti od svojih korisnika u Europskoj uniji, Europskom gospodarskom prostoru (EEA) i Švicarskoj da daju svoj pristanak za ciljano oglašavanje na njihovim platformama.

Europski regulatori u siječnju su odbacili pravnu osnovu nazvanu "legitiman interes" koju je Meta koristila kako bi opravdala prikupljanje osobnih podataka korisnika za ciljano oglašavanje.

Judin je rekao da je to pozitivna promjena, ali i dodao da se "osobni podaci korisnika i dalje u međuvremenu nezakonito obrađuju."

Problemi i u Kanadi

U srpnju je agencija Reuters izvijestila kako je niz kanadskih kompanija i vladinih agencija odlučilo prekinuti oglašavanje na Facebooku i Instagramu, nakon što je Meta blokirala linkove na novinarski sadržaj na njenim platformama.

Meta je uvela tu zabranu kao odgovor na kanadski zakon usvojen u lipnju, koji društvenim mrežama nalaže da izdavačima moraju plaćati za vijesti koje se pojavljuju na njihovim platformama, kao i da se oko iznosa naknade moraju dogovoriti s izdavačima.

Facebook je slično postupio i 2021. u Australiji, kad je bio donošen sličan zakon - no zabrana je kasnije ukinuta kad je ipak došlo do dogovora.

Kanadski ministar za kulturu i medije Pablo Rodriguezrekao je u srpnju kako kanadska vlada "više neće plaćati za oglašavanje Meti" zbog njenog odbijanja "da plati poštenu naknadu kanadskim novinarskim organizacijama."

Iz kanadske vlade procjenjuju kako godišnje troše oko 7,5 milijuna američkih dolara na oglašavanje na Metinim platformama - a taj iznos namjeravaju trošiti na druge oblike marketinga.

Iako je Alphabet - kompanija koja je vlasnik tražilice Google - najavila sličnu mjeru, kanadska vlada je rekla da se zasad još neće povlačiti s Googlea, jer su iz te kompanije "otvoreni za pronalaženje rješenja" prije no što zakon stupi na snagu krajem ove godine.