Ankete pokazuju da se većina u hrvatskoj javnosti protivi tome da poljoprivredni biznis Fortenove preuzme strani kupac, a tome su sve skloniji i domaći analitičari
Koprivnička Podravka u 2023. godini je ostvarila neto dobit od 66,4 milijuna eura, što je rast od 17,3 milijuna eura ili 35,3 posto u odnosu na 2022. godine.
Poslovni rezultati Podravke, koji su iz godine u godinu sve bolji, očito su, među ostalim, senzibilizirali hrvatsku stručnu i širu javnost, koja je sve sklonija razmišljanju kako bi upravo Podravka možda bila i najbolje rješenje za preuzimanje poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe, a koji uključuju Belje, Vupik, PIK Vinkovce koji zajedno obrađuju 33.000 hektara zemlje.
Mala razina zaduženosti Podravke
Na tako nešto posebno upućuje izuzetno niska zaduženost Podravke, što joj ostavlja prostor za nove akvizicije.
Ono što je potpuno jasno proteklih mjeseci, od kada je najavljena prodaja, jest to da je javnost izrazito nesklona stranim ulagačima, posebice onima koji su se do sada spominjali, poput investitora iz Mađarske, Srbije ili nekih potencijalnih arapskih ulagača. Hrvatska javnost smatra kako je ove kompanije, ključne za proizvodnju hrane, potrebno zadržati u rukama domaćeg kapitala zbog prehrambene suverenosti i sigurnosti, a u igri su i politička razmišljanja o snažnim budućim geopolitičkim previranjima, o kojima država treba razmišljati unaprijed.
Što kažu građani?
Najava prodaje agrobiznisa Fortenove bila je proteklih mjeseci u fokusu poljoprivredne javnosti. Iako nisu provedena šira stručna istraživanja, prema rezultatima ankete koju je proveo, primjerice, najčitaniji hrvatski poljoprivredni portal Agroklub, domaća javnost je sklonija domaćem kupcu.
Tako je na anketno pitanje "Tko je, po vašem mišljenju, najpoželjniji kupac poljoprivrede Fortenova grupe?" svoj glas dalo 1799 čitatelja Agrokluba. Među ponuđenim odgovorima, najviše poljoprivrednika, njih čak 46,14 posto (830 glasova), odlučilo je glas dati domaćoj prehrambenoj tvrtki Podravki.
Drugo mjesto pripalo je osječkom Žitu s 15,34 posto (286 glasova), dok su na trećem mjestu arapski ulagači s 4,89 posto (88 glasova).
Delta Holding iz susjedne Srbije prikupio je 3,56 posto glasova, dok su mađarski investitori i Osatina grupa na začelju jer im rezultati ovog blic istraživanja daju samo 3,34 posto.
Zaokret Podravke u poslovnoj strategiji
Podravka je zadnjih godina napravila ozbiljan zaokret u svojoj poslovnoj strategiji. Imaju ambiciozne planove u proizvodnji koji zahtijevaju kvalitetnu i dostupnu sirovinu, sigurnost opskrbe i rast proizvodnje na temelju domaće poljoprivredne sirovine. I to ih očito u startu izdvaja od drugih.
Barem u očima hrvatskih poljoprivrednika i potrošača, koji su zadnjih godina postali svjesni koliko je važno imati domaću hranu i vlastitu proizvodnju.
Usmjerenost na poljoprivredu
U zadnje dvije godine, ova najveća domaća poljoprivredno-prehrambena industrija uložila je ogromna sredstva u poljoprivredu - i to u povećanje proizvodnje sirovina, uložena su značajna sredstva u navodnjavanje i mehanizaciju. I to ne samo u vlastitoj proizvodnji, nego i u suradnji s kooperantima, s kojima žele biti pouzdan i dugoročan partner. Podravka snažno širi svoju mrežu kooperanta, te planira nove investicije u poljoprivredu, pa se kao logičan nastavak ove razvojne strategije veže i mogućnosti potencijalnih akvizicija u zemlji ili izvan nje.
U Podravki posljednjih godina to i ne skrivaju - više puta su najavili širenje biznisa, kao i moguća preuzimanja drugih kompanija u budućnosti, a naglasak im je sve više upravo na poljoprivredi.
Nakon objave rezultata poslovanja, analitičari posebno ističu kako je Podravka čak 70 posto prihoda ostvaruje na izvoznim tržištima.
Iz rezultata je vidljivo i da su u 2023 godini provedene organizacijske promjene te promjene u asortimanu kako bi se u narednom razdoblju osigurali uvjeti za jačanje profitabilnosti na inozemnim tržištima. U prošloj, izuzetno teškoj godini, u uvjetima visoke inflacije i recesije na nekim većim tržištima, poput Njemačke, ostvarila je rast prihoda te je uz izraženi rast troškova sirovina, ambalaže i energije te troškova osoblja uspjela zadržali profitabilnost. Dapače normalizirana operativna dobit prije amortizacije rasla je za više od 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Investicijski potencijal Podravke
Unatoč provođenju nekoliko investicija u raznim segmentima poslovanja, zaduženost kompanije je smanjena. S obzirom na snažan novčani tok iz operativnog poslovanja, smanjenje zaduženosti se provodi uz istovremena snažna ulaganja u investicijskom ciklusu.
Podravka zadnjih godina kontinuirano smanjuje zaduženost, a s druge strane, raste profitabilnost kompanije tako da raste dobit, koja se djelomično zadržava. Zadnjih par godina kapital i rezerve se tijekom godina povećavaju, dok se kratkoročne i dugoročne obveze smanjuju.
Mogućnost većih akvizicija
"Financijski rezultati koja je grupa Podravka ostvarila u 2023 godini, ali i kontinuitet dobrih poslovnih rezultata, pokazuju snagu kompanije za veće poslovne iskorake, u vidu novih investicija i mogućnosti većih akvizicija. Podravka evidentno pomalo mijenja svoju strategiju u dijelu jačanja proizvodnje vlastitih sirovina te jačanja kooperantskih odnosa za svoje prehrambene proizvode“, ističe konzultantica Zvjezdana Blažić.
Ona smatra kako bi Podravka akvizicijom kompanija iz sastava Fortenovine poljoprivrede mogla ostvariti cijeli niz sinergijskih učinaka, ali sigurno bi doprinijela i jačanju hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Vertikalnom integracijom s vlastitom preradom Podravka bi dala značajno veću dodatnu vrijednost našoj poljoprivrednoj proizvodnji, nego što bi to mogli ostvariti drugi poljoprivredi sustavi, smatra Blažić.
'Koncept mora zadovoljiti i druge elemente, a ne samo tržišne'
Kada je riječ o prodaji poljoprivrede Fortenova grupe, posljednjih mjesec dana bilo je dosta analiza i pogleda na to tko je najbolji za preuzimanje.
Tako je, primjerice, Ljubo Jurčić, sveučilišni profesor i bivši ministar gospodarstva, izjavio kako treba postojati koncept koji mora zadovoljiti i druge elemente, a ne samo tržišne.
Prema njegovom mišljenju, prodaja poljoprivrednih kompleksa potpada pod više interesa - političkih, razvojnih i strateških, jer se radi o kompanijama od strateškog interesa. Jurčić smatra kako se proizvodnja hrane ne smije prepustiti tržištu odnosno da treba direktno ili indirektno ostati pod strateškom kontrolom države, kao i Ina i Petrokemija, koje se moraju naći i u poljoprivrednoj i energetskoj strategiji naše zemlje.
'Prodaju potrebno provesti što prije'
Slično razmišlja i Ivan Malić, konzultant i investitor, koji smatra kako je prodaju potrebno provesti što prije, jer spirala polaganog umiranja poljoprivrede Fortenove predugo traje i što duže traje to se više gubi vrijednost koja je ključna za hrvatsku poljoprivredu. Naime, unutar Fortenove neki su od ključnih resursa u segmentima proizvodnje povrtlarstva, mesa i mlijeka u Hrvatskoj, gdje smo ionako problematični s ostvarivanjem strateških ciljeva.
U tom kontekstu, kako je izjavio Malić za Agroklub, spominjana Podravka dobra je opcija kao kupac jer bi se, među ostalim, time bolje povezala primarna proizvodnja i najjači hrvatski prehrambeni brend. Njegovo je mišljenje kako je za Fortenovu bolje da to bude netko tko nije kontroliran od strane države, jer to će biti veći jamac da će i dalje te tvrtke biti temelji hrvatske poljoprivredne i prehrambene industrije.
Većina stručnjaka smatra da je poljoprivreda strateška industrija i tu, očito, u sadašnjim političkim previranjima ne bi smjele vrijediti standardne postavke prodaje na tržištu, budući da je samodostatnost u proizvodnji hrane jedan od najvažnijih ciljeva politike i države i treba je povećavati pod svaku cijenu.
Kakav je poljoprivredni biznis Fortenove?
A poljoprivredne tvrtke Fortenova grupe danas obrađuju oko 33.000 hektara, uglavnom državnog poljoprivrednog zemljištu u višegodišnjim prioritetnim koncesijama. Zbog kvalitete i okrupnjavanja te infrastrukture (odvodnja, navodnjavanje) radi se o vrijednoj imovini čini značaj za hrvatsku poljoprivredu prelazi tri posto.
Vrijednost zemljišta u opstojnosti ovih tvrtki ključna je jer je proizvodnja u ratarstvu i povrtlarstvu osnova za sve druge industrije koje postoje u tim tvrtkama. Prije svega u stočarstvu, proizvodnji mlijeka i povrća.
Prema objavljenim podacima, poljoprivreda Fortenove čini 40 posto sve proizvedene repe u Hrvatskoj, u proizvodnji graška za preradu udjel je 60 posto, svinjogojstvo ove tvrtke godišnje proizvede oko 50 posto proizvodnje svinjskog mesa. Čine i 15 posto proizvodnje tovne junadi, 14 posto proizvodnje mlijeka, 15 posto proizvodnje vina itd.
Prema nekim procjenama, ove tvrtke čine 10-ak posto ukupne domaće poljoprivredne proizvodnje, zbog čega su od strateškog interesa za Hrvatsku i za hrvatski narod. Taj interes je prije svega da budu uspješne, proizvode, zapošljavaju, plaćaju poreze i poštuju zakone ove zemlje.
Tvrtke važne za hrvatsku poljoprivredu
Iako u hrvatskoj poljoprivredi dominiraju mali OPG-ovi, svi gospodarski podaci pokazuju kako je značaj poljoprivrednih tvrtki, koje raspolažu s daleko manje zemlje u odnosu na OPG-ove, i dalje velik i nadmašuje utjecaj malih proizvođača - kada je riječ o produktivnosti, prinosima u proizvodnji, izvozu te općenito efikasnosti u proizvodnji i prodaji.
To najbolje ilustrira analiza, koju je ovih dana objavio Jutarnji list, a prema kojoj, kada se analiziraju podaci DZS-a, vrijednost otkupa i prodaje svih poljoprivrednih proizvoda u 2023. godini iznosila je 1,45 milijardi eura, a od toga je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 916,6 milijuna eura ili 63,2 posto, dok je vrijednost otkupa od OPG-ova bila 534,2 milijuna eura ili 36,8 posto.
U usporedbi s 2022. godinom, vrijednost otkupa i prodaje pala je za 8,4 posto, pri čemu je kod poslovnih subjekata ona ostala ista, dok je otkupa od OPG-ova pao za čak 19,9 posto. Samo godinu dana ranije, vrijednost je bila 1,58 milijardi eura, pri čemu su poslovni subjekti imali udjel od 57,9 posto, a OPG-ovi od 42,1 posto.
Ako se usporede podaci s brojem korištenih hektara, koje u Hrvatskoj obrađuju poljoprivredna poduzeća, lako je zaključiti kako ona s nešto manje od 16 posto korištenih površina, ostvaruju preko 60 posto vrijednosti proizvodnje. Iako je za poljoprivredu od izuzetne važnosti da se snažno potiču i razvijaju OPG-ovi, koji su motor u očuvanju prostora i zadržavanja ljudi na selima te razvoja proizvodnje lokalne sirovine i hrane, Hrvatska nikako u svojim politikama ne smije zanemariti i zapostaviti utjecaj te značaj tvrtki na poljoprivredu. Jer one i dalje zapošljavaju ogroman broj ljudi, imaju velike preradbene kapacitete, ogroman izvoz i od iznimne su važnosti kod otkupa poljoprivrednih roba, upravo od malih proizvođača.
Sinergijski učinak
Sinergijski učinak, odnosno jačanje povezivanja tvrtki i OPG-ova treba dodatno osnažiti kako bi se smanjio sadašnji ogroman izvoz sirovina.
Isto tako, nove investicije iz EU fondova treba usmjeriti u preradbene kapacitete, bez kojih će Hrvatska i dalje biti samo sirovinska baza i ostati uvoznik ogromnih količina hrane, odnosno nastavit će povećavati svoj ogroman vanjskotrgovinski deficit.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)