Prema dostupnim podacima, na prosvjedu u Đakovu okupilo se oko 200 prosvjednika, dok ih je na prosvjedu u Čakovcu bilo tristotinjak, a njihovi su traktori preplavili ulice ta dva grada
Iako veliki prosvjed hrvatskih poljoprivrednika još visi u zraku, u ponedjeljak je nekoliko stotina poljoprivrednika ipak prosvjedovalo u Čakovcu i Đakovu.
Mini-prosvjed hrvatskih seljaka održan je u znak solidarnosti s europskim farmerima koji već mjesecima prosvjeduju duž autocesta, ali i na ulicama europskih metropola, kao i s ciljem obavještavanja javnosti s problemima s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici.
'80 posto zahtjeva upućeno Bruxellesu, a 20 posto Zagrebu'
"Ovo je bio prosvjed upozorenja na kojem smo željeli pružiti podršku našim europskim kolegama, ali i ukazati na probleme s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici. Rekao bih da je 80 posto naših problema posljedica promjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) Europske unije, dok se preostalih 20 posto odnosi na samu Hrvatsku“, kazao je za Euractiv član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i njen nekadašnji predsjednik Mato Brlošić.
Dodao je kako hrvatski poljoprivrednici nisu ni svjesni što im sve nose promjene u ZPP-u te su ih prosvjedima u Čakovcu i Đakovu na to željeli upozoriti.
Smanjenje subvencija, ukrajinsko žito i Mercosur
Među glavnim problemima s kojima se suočavaju hrvatski farmeri, Brlošić je naveo znatno smanjenje potpora, kao i nekontrolirani uvoz žita i ostalih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine te najave liberalizacije trgovine s Mercosurom, trgovinskim blokom kojeg čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj. U uvozu poljoprivrednih proizvoda iz Mercosura hrvatski i EU poljoprivrednici vide nelojalnu konkurenciju koja ih vodi u propast, o čemu je Euractiv već pisao.
"U zadnjih desetak godina imamo snažan rast zelenih opcija koje od Europske komisije i nacionalnih vlada traže unošenje zelene politike u poljoprivrednu politiku. Nažalost, u tome i uspijevaju. S druge strane, EU te zahtjeve ne prati i financijski pa nam je financijska omotnica za razdoblje od 2023. do 2027. godine smanjena za 15 posto, što je za nas jako puno. Istodobno, velik novac namijenjen poljoprivrednicima zapravo se odljeva na gradnju dječjih vrtića, zaštitu šuma i ostale funkcije, od čega poljoprivrednici nemaju neke koristi“, upozorio je Brlošić.
Dodao je kako mnogi poljoprivrednici u Hrvatskoj nisu ni svjesni što ih čeka, kao i da će mnogi morati staviti ključ u bravu, budući da je proizvodnja pod takvim uvjetima za njih neisplativa.
Problem državnog zemljišta i tagiranja fotografija
Među problemima s kojima se suočavaju hrvatski farmeri, Brlošić je naveo i probleme s dodjelom poljoprivrednog zemljišta, kao i sve veću birokratizaciju poslovanja.
Tu je posebno istaknuto zahtjeve za geotagiranjem fotografija, kojima bi poljoprivrednici, kako bi dobili potpore, morali fotografijama dokazivati gotovo svaki svoj potez.
HPK podijeljena oko općeg prosvjeda seljaka u Hrvatskoj
Unatoč tome, HPK, krovna organizacija hrvatskih poljoprivrednika, na sjednici prošlog tjedna nije uspjela donijeti odluku o pokretanju masovnih seljačkih prosvjeda u Hrvatskoj.
Kako su izvijestili iz HPK, na sjednici Upravnog odbora koja je održana prošlog utorka, članovi tog tijela su se podijelili oko organiziranja sveopćeg seljačkog prosvjeda koji bi zahvatio cijelu zemlju. Stoga su u HPK sastavili popis od 10 zahtjeva i uputili ga Vladi te su najavili da će veliki prosvjed organizirati ako se ne postigne dogovor oko njihovih zahtjeva, o čemu je Euractiv također pisao.
Također, kazali su kako iščekuju sastanak krovne organizacije europskih poljoprivrednika Copa Cogeca 23. veljače, na kojem će sudjelovati i predstavnici HPK.
Na tom bi se sastanku, ističu u HPK, trebala donijeti odluka o tome ide li se u opći prosvjed poljoprivrednika u cijeloj EU. O ishodu tog sastanka ovisit će i odluka HPK o organiziranju prosvjeda seljaka u Hrvatskoj, ponovio je za Euractiv i Brlošić.
'Generalna proba'
Umjesto velikog prosvjeda, dio hrvatskih poljoprivrednika u ponedjeljak je održao mini-prosvjed. Ili, preciznije, dva manja prosvjeda - u Čakovcu, koji je obuhvatio poljoprivrednike s područja Međimurske i Varaždinske županije, i u Đakovu, koji je obuhvatio poljoprivrednike s područja istočne Slavonije.
U tim se prosvjedima može gledati "generalnu probu" onoga što bi cijelu zemlju moglo zahvatiti ako dođe do velikog seljačkog prosvjeda.
Na ceste i ulice izašlo ukupno oko 500 poljoprivrednika s traktorima
Prema Brlošićevim riječima i izvještajima medija, na prosvjedu u Đakovu okupilo se oko 200 prosvjednika, dok ih je na prosvjedu u Čakovcu bilo tristotinjak.
Poljoprivrednici su na prosvjede došli traktorima. U jutarnjim satima su se počeli okupljati na čakovečkoj i đakovačkoj obilaznici, nakon čega su ušli u središta ta dva grada.
Brlošić kaže kako vjeruje da su farmeri time poslali jasnu poruku i da nemaju u planu nastaviti s prosvjedima narednih dana, dok se ne odluči hoće li se i kada održati veliki prosvjed poljoprivrednika.
Posljednji prosvjed hrvatskih poljoprivrednika odigrao se krajem prošle godine, kada su seljaci u istočnoj Slavoniji prosvjedovali protiv Vladinih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge.
'Superizborna' godina potiče prosvjede
Hrvatsku, inače, ove godine čekaju čak tri izborna ciklusa - izbori za Europski parlament i Sabor te za predsjednika. Stoga je 2024. već nazvana "superizbornom" godinom.
No, osim izbora, u ovoj su se godini zahuktali i prosvjedi u Hrvatskoj, o čemu je Euractiv isto tako pisao. Osim raznih društvenih skupina koje su proteklih tjedana prosvjedovale u Zagrebu i pojedinim drugim hrvatskim gradovima, u subotu je u organizaciji 11 parlamentarnih stranaka lijevo-liberalne opcije na Markovu trgu u povijesnom središtu Zagreba održan i veliki politički prosvjed protiv imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, ali i protiv HDZ-ovog načina upravljanja državom te sa zahtjevom da se odmah raspišu parlamentarni izbori.
Hrvatski seljaci koji su u ponedjeljak prosvjedovali poručili su kako njihov mini-prosvjed nije motiviran time da nas čekaju izbori.
Hrvatska, inače, nema veliku tradiciju prosvjeda. Najveći prosvjed u njenoj novijoj povijesti održan je u studenom 1996., kada se oko 120.000 prosvjednika okupilo na Trgu bana Jelačića, središnjem zagrebačkom trgu, iskazujući nezadovoljstvo ukidanjem koncesije oporbenom Radiju 101. Prosvjeda je, naravno, bilo i kasnije, ali nijedan masovnošću nije uspio nadmašiti prosvjed za "stojedinicu".
Poljoprivreda u hrvatskom BDP-u sudjeluje sa samo 3,1 posto
Poljoprivreda kao djelatnost u Hrvatskoj već odavno nema veliki gospodarski značaj, no smatra se važnom djelatnošću zbog duge tradicije i činjenice da je Hrvatska nekad bila veliki izvoznik hrane.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2022. godinu, udio poljoprivrede u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi samo 3,1 posto. Glavninu hrvatskog BDP-a generiraju usluge, posebno turizam i ugostiteljstvo, i industrija.
No, i takav udio poljoprivrede znatno je veći od prosjeka na razini EU koji je, prema podacima Eurostata, u 2022. godini iznosio samo 1,4 posto.
Postali smo veliki uvoznik hrane
Hrvatsku poljoprivredu obilježavaju mali i usitnjeni posjedi, kao i nedovoljna prilagodba novim tehnologijama te ovisnost o potporama. Stoga je Hrvatska, unatoč velikim potencijalima za proizvodnju hrane i dugoj izvoznoj tradiciji, danas veliki uvoznik prehrambenih proizvoda.
Prema podacima DZS-a za prvih 11 mjeseci prošle godine, Hrvatska je uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od preko 4,2 milijarde eura, što je 19,6 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine. Istodobno, izvezla je hrane i živih životinja u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, što je 5,8 posto više nego u prvih 11 mjeseci 2022. godine.
Hrvatski poljoprivrednici žale se na snažan uvoz prehrambenih proizvoda, posebno iz zemalja koje nisu članice EU. Upozoravaju i da im snažan rast cijena repromaterijala i troškova proizvodnje poljoprivrednu proizvodnju čini neisplativom.
Masovno iseljavanje veliki udarac i za poljoprivredu
Veliki problem u hrvatskoj poljoprivredi je i masovno iseljavanje hrvatskih građana u druge, razvijenije članice EU, a posebno u Njemačku, Austriju i Irsku. To je izazvalo nedostatak radne snage u brojnim djelatnostima, pa tako i u poljoprivredi.
Zbog iseljavanja, čitava nekad jaka poljoprivredna područja, poput Slavonije, doživjela su pravu demografsku kataklizmu pa u njima danas mnoge poljoprivredne površine stoje neobrađene, dok se kuće prodaju za mali novac u odnosu na kuće i stanove na obali i u Zagrebu te drugim većim gradovima.