Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore nije bio jedinstven po pitanju pokretanja prosvjeda hrvatskih poljoprivrednika, no u toj komori kažu kako se 'solidariziraju s europskim poljoprivrednicima' i pružaju im podršku
Hrvatski poljoprivrednici za sada se ipak neće pridružiti svojim europskim kolegama koji već mjesecima prosvjeduju na ulicama gradova i autocestama.
Odluku o tome donio je u utorak navečer Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) koji po pitanju organiziranja prosvjeda, kako stoji u priopćenju HPK od srijede, nije bio jedinstven.
Žele još jedan krug pregovora s Vladom
Umjesto organiziranja prosvjeda, čelnici HPK poručili su kako se "solidariziraju sa zahtjevima prosvjednika u Europskoj uniji te daju podršku poljoprivrednicima iz drugih članica“.
Isto tako, odlučili su da će prije eventualnih hrvatskih prosvjeda provesti još jedan krug pregovora s Vladom i poslati snažnu poruku EU kako da se i oni zalažu za hitne izmjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Unije koja, kako su poručili, "ne ide na ruku proizvodnji te urušava konkurentnost sela i proizvodnje hrane“.
'Hrvatski poljoprivrednici imaju svoje specifičnosti'
"Upravni odbor nije bio jedinstven po pitanju pokretanja velikih prosvjeda poljoprivrednika kod nas. Zato smo na sjednici definirali naše ključne zahtjeve koje ćemo još jednom uputiti Vladi i resornom ministarstvu, kako bismo im opet ukazali na probleme s kojima su suočeni hrvatski poljoprivrednici. Jasno smo definirali naše nacionalne probleme u poljoprivredi koji su specifični i drugačiji od onih u EU, a koje je hitno potrebno rješavati. Ukoliko ne bude sluha i ne dobijemo jasne odgovore od Vlade i resornog ministarstva, spremni smo ubrzo krenuti u organizaciju velikih prosvjeda“, poručio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Pojasnio je kako bi hrvatski farmeri na tim prosvjedima upozorili na "izuzetno teško stanje u proizvodnji te nemogućnost da se hrvatska poljoprivreda, zbog svih ograničenja novog ZPP-a, nosi s ogromnom administracijom, stranom uvoznom konkurencijom i rušenjem proizvođačkih cijena“, napominje se u priopćenju HPK.
"Zbog toga se uništava domaća proizvodnja, a mnogi proizvođači odustaju od svoje proizvodnje koja njima znači egzistenciju“, naglasio je Jakopović.
Zanima ih hoće li biti općeg prosvjeda farmera u EU
Iz HPK poručuju i kako će se na razini europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca 23. veljače održati sastanak svih poljoprivrednika u EU. Na tom bi se sastanku trebala donijeti odluka o tome ide li se ili ne u opći prosvjed farmera u cijeloj Uniji.
"Pričekat ćemo da vidimo postoji li jedinstvo unutar našeg EU udruženja i ide li se u prosvjede u svim državama, a do tada ćemo vidjeti što o teškoj situaciji u hrvatskoj poljoprivredi misli Vlada i resorno ministarstvo“, zaključuju u HPK.
Nezadovoljni ZPP-om
I hrvatski poljoprivrednici, kao i oni u drugim članicama EU, nezadovoljni su masovnim uvozom pšenice iz Ukrajine te strahuju od liberalizacije trgovine s Mercosurom, trgovinskim blokom kojeg čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj. Taj je blok ujedno i veliki proizvođač poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a europski poljoprivrednici kažu da, u slučaju otvaranja europskog tržišta proizvodima iz Mercosura, više ne bi bili konkurentni jer su standardi proizvodnje hrane u Južnoj Americi, kao i cijena rada, puno slabiji nego u Uniji.
Isto tako, žale se na novu ZPP Unije, tvrdeći da im se jako birokratizira poslovanje te da im se režu potpore.
Traže veći nadzor nad uvozom hrane iz trećih zemalja i osnivanje Uzajamnog fonda
Kada je riječ o domaćim problemima, Upravni odbor HPK je Vladi i Ministarstvu poljoprivrede uputio popis od 10 zahtjeva. Ako ih vlast ne ispuni, spremni su solidarizirati se s europskim kolegama i izaći na ceste i ulice.
HPK od Vlade traži da im smanji administrativno opterećenje, a posebno fotografiranje rada.
Isto tako, žele da se osnuje tripartitno Povjerenstvo za redoviti mjesečni izračun proizvođačkih cijena, u kojem bi bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, HPK i znanosti.
Traže, među ostalim, i veći nadzor nad uvozom hrane iz trećih zemalja, kao i veća ulaganja u marketing domaćih proizvoda. Žele i osnivanje Uzajamnog fonda, vrijednog najmanje 100 milijuna eura, iz kojeg bi se podmirivali tržišni poremećaji.
Poljoprivrednici traže i povećanje de minimis potpora na 25.000 eura, kao i ukidanje plaćanja poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta.
Žele i da se uvede nacionalna potpora uz povrat od 40 posto za investicije u poljoprivredi i preradu do 200.000 eura.
U HPK ističu kako će krenuti u prosvjede ako Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne ispune njihove zahtjeve.
Superizborna godina potiče prosvjede
Dakle, kako sad stvari stoje, hrvatski poljoprivrednici do daljnjega ipak neće prosvjedovati, odnosno izaći će na ceste i ulice jedino ako Vlada ne ispuni bar nešto od njihovih zahtjeva. Posljednji veliki prosvjed poljoprivrednika bio je krajem prošle godine, kada su se seljaci pobunili zbog mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge.
Unatoč tome, ova godina u kojoj nas čekaju čak tri izborna ciklusa - izbori za Europski parlament i Sabor te za predsjednika, već je postala itekako plodno tlo za prosvjede. Kako su za Euractiv pojasnili analitičari, superizborna godina Vladu čini podložnijom ispunjavanju zahtjeva brojnih interesnih skupina u društvu, što one i koriste.
Superizborna godina povoljna i za iskazivanje političkog nezadovoljstva. U oporbi su toga svjesni pa će u subotu stranke lijevo-liberalne orijentacije na Markovu trgu u Zagrebu organizirati prosvjed.