Odluku o tome donijet će početkom sljedećeg tjedna Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore, a raspoloženje među seljacima je uglavnom za to da se organiziraju prosvjedi
I hrvatski poljoprivrednici uskoro bi se mogli pridružiti svojim kolegama u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i drugim europskim državama koji već tjednima prosvjeduju.
Kako su u utorak priopćili iz Hrvatske poljoprivredne komore, krovne organizacije hrvatskih poljoprivrednika, konačnu odluku o organiziranju prosvjeda poljoprivrednika u Hrvatskoj Upravni odbor HPK trebao bi donijeti početkom idućeg tjedna.
Prema informacijama kojima raspolaže Euractiv, odluku bi Upravni odbor HPK najvjerojatnije trebao donijeti na sjednici najavljenoj za utorak.
'HPK podržava prosvjede svojih europskih kolega i suglasna je s većinom zahtjeva'
"HPK podržava prosvjede svojih europskih kolega i suglasna je s većinom zahtjeva koji su dio problematike s kojom su suočeni i hrvatski poljoprivrednici. HPK razmatra odluku hoće li se i hrvatski poljoprivrednici priključiti prosvjedima. Odluku o tome će donijeti naši sektorski odbori, a potom ćemo o tome razgovarati i na sjednici Upravnog odbora koji će donijeti konačnu odluku“, ističe se u priopćenju HPK.
Prema riječima predsjednika HPK Mladena Jakopovića, nekoliko sektorskih odbora HPK proteklih je dana održalo svoje sjednice. Na tim su sjednicama članovi izrazili želju da se priključe prosvjedima svojih europskih kolega.
"Smatramo kako su zahtjevi o kojima se govori na prosvjedima u EU nešto s čime se i sami slažemo, a radi se o problemima s kojima je suočena cijela EU“, ocijenio je Jakopović.
Dodao je kako se radi o "prevelikim zahtjevima nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za poljoprivrednike, kao i o sklapanju trgovačkih sporazuma koji urušavaju zajedničko EU tržište“, te proizvodnju europskih poljoprivrednika čine nekonkurentnom.
Morali bi fotografirati sve što rade
Iz HPK poručuju i da "osluškuju odjeke koji se šire na prosvjedima“ diljem članica EU. Ocjenjuju i da se poljoprivredna zajednica suočava "s golemim izazovima i pritiscima koji su se samo akumulirali posljednjih godina“.
Europski poljoprivrednici već dugo upozoravaju da ih guši sve veća birokratiziranost sustava i novi zahtjevi koje im Bruxelles postavlja kao uvjet za dobivanje potpora. Žale se i na promjene ZPP-a, ističući kako im one nose dodatna ograničenja, nove propise i povećanje davanja, a što se sve negativno odražava na njihovu proizvodnju.
"Mi bismo po novoj ZPP, među ostalim, trebali fotografirati sve što radimo. Od nas bi se, primjerice, očekivalo da slikamo svaki odlazak u polje i sve što smo tamo radili te da šaljemo na stotine i tisuće slika, kao uvjet za dobivanje potpore, a da uopće ne znamo hoćemo li je dobiti. Još donedavna su govorili kako će takve stvari raditi sateliti. Kako će to sada raditi poljoprivrednici kojima to ipak nije posao, a posebno oni stariji?“, kaže za Euractiv bivši predsjednik HPK i sadašnji član Upravnog odbora Mato Brlošić.
Upozorava i na velike zahtjeve kojoj europskoj poljoprivredi nameće zelena agenda EU. Europskim poljoprivrednicima se, dodaje, sve više brani korištenje pesticida i herbicida, dok se istodobno iz drugih dijelova svijeta uvoze proizvodi na koje se ne primjenjuju isti kriteriji.
Strah od Mercosura
Farmeri su posebno ljuti na pregovore o liberalizaciji trgovine koje EU vodi s Mercosurom, trgovinskim blokom u kojem su Argentina, Brazil. Paragvaj i Urugvaj.
Otvaranje europskog tržišta za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz tog južnoameričkog bloka, među kojima su i veliki proizvođači hrane kakvi su Brazil i Argentina, za mnoge će europske farmere u konačnici značiti stavljanje ključa u bravu, strahuju europski i hrvatski poljoprivrednici.
Europski i hrvatski poljoprivrednici zabrinuti su i zbog masovnog uvoza ukrajinskog žita i drugih poljoprivrednih proizvoda iz te zemlje na područje Unije.
Na sve to upozoravaju i u HPK. U priopćenju se tako ocjenjuje da je sporazum s Mercosurom "neprihvatljiv za većinu poljoprivrednika u EU“.
Traže da se preispita trgovinski sporazum s Ukrajinom
Također, HPK traži da se preispita trgovinski aranžman EU s Ukrajinom i to na način da se autonomne trgovinske mjere prema Ukrajini "prilagode“ tako da se stvori sustav kojim će se osigurati da se odredište za sve pošiljke ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda odredi prije njihova ulaska na područje Unije.
Isto tako, traže da se uvede sustav koji će jamčiti da ukrajinski proizvodi stignu do svog određenog konačnog odredišta, a ne da po putu završe na nekom drugom mjestu unutar EU.
Traže i uvođenje uvoznih pragova za bilo koji poljoprivredni proizvod koji podliježe liberalizaciji trgovine, i to na temelju godišnjeg ili tromjesečnog prosjeka za 2021. i 2022. godinu, navodi se u priopćenju HPK. Inzistiraju ina reciprocitetu u politici trgovine poljoprivrednim proizvodima, ali i u standardima poljoprivredne proizvodnje.
"Europska poljoprivreda je najodrživiji model na svijetu. Poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge ključni su za lance opskrbe hranom i energijom, ključni u trenutačnom geopolitičkom kontekstu i zaslužuju biti prepoznati kao strateški sektor. Zato nam je važno da podržimo naše kolege, ali i da sami donesemo odluku na koji ćemo način izraziti svoje nezadovoljstvo ZPP-om i odlukama europskih čelnika koji idu na štetu ukupne hrvatske poljoprivrede“, zaključuju u HPK.
Još se ne zna kako bi trebao izgledati prosvjed hrvatskih poljoprivrednika
U ovom je trenutku još nepoznato koje će poteze povući hrvatski poljoprivrednici ako se odluče priključiti prosvjedima europskih farmera.
Brlošić podsjeća da prosvjedi nisu isti u svim zemljama - u nekima su farmeri blokirali autoceste, u drugima trgovačke centre, dok u trećima blokiraju gradske prometnice i resorna ministarstva ili, pak, potezi koje povlače obuhvaćaju kombinaciju tih mjera. Analiza prosvjeda u drugim članicama EU naći će se pred Upravnim odborom HPK, a nakon toga će se donijeti odluka i procijeniti koji bi model za Hrvatsku bio najbolji, kaže naš sugovornik.
Prosvjed seljaka u 'superizbornoj' godini
U HPK su svjesni da je ova godina izborna, no Brlošić tvrdi da iza potencijalnih prosvjeda ne stoji nijedna politička opcija, već da će oni, ako ih se HPK odluči pokrenuti, biti izraz ogorčenja hrvatskih poljoprivrednika stanjem u hrvatskom i europskom agraru.
Ipak, valja reći kako su i prosvjedi europskih poljoprivrednika - slučajno ili ne - tempirani u vrijeme pred održavanje izbora za Europski parlament. Europski izbori održavaju se i u Hrvatskoj.
Osim toga, Hrvatsku u ovoj godini čekaju još dva izborna ciklusa - parlamentarni i predsjednički izbori, iako se ni za jedne od njih još ne zna kada će se točno održati. Stoga se može reći da će eventualni izlazak hrvatskih poljoprivrednika na ulice i ceste biti još jedan vid pritiska na domaće i europske elite.
Drugi prosvjed hrvatskih poljoprivrednika u samo nekoliko mjeseci
Dodajmo ovome i da su u Hrvatskoj tek nedavno, krajem prošle godine, okončani prosvjedi seljaka koji su se pobunili zbog mjera za borbu protiv afričke svinjske kuge.
Ako seljaci ponovno izađu na ulice, bit će to drugi prosvjed hrvatskih poljoprivrednika u samo nekoliko mjeseci.