Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije po produktivnosti prirodnih resursa i po učinkovitosti kojom ih koriste poljoprivredna gospodarstva. Tome bi trebao pomoći vladin program okrupnjavanja zemljišta vrijedan 40 milijuna eura.
Poznato je da je učinkovito korištenje poljoprivrednog zemljišta na velikom dijelu površina ograničeno i zbog toga što postoji znatan broj usitnjenih, međusobno udaljenih, obradivih površina.
Zato će Ministarstvo poljoprivrede, na temelju Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta (NN 46/22), izdvojit oko 40 milijuna eura - od čega je oko 33 milijuna iz europske omotnice, a oko 7 milijuna eura iz nacionalnog proračuna - za potrebe provođenje Programa komasacije odnosno okrupnjavanja i uređivanja rascjepkanih čestica poljoprivrednog zemljišta u RH do 2026. godine.
Postupcima komasacije namjerava se smanjiti broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku/korisniku. Također, povećat će se površina pojedine parcele. Komasacija ne doprinosi samo boljim ekonomskim učincima već utječe na razvoj i povećanje kvalitete života u ruralnim područjima.
Javni poziv
Na upravo održanim 4. Danima poljoprivrede, koje je u Osijeku proteklog tjedna organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, upravo je komasacija bila jedna od središnjih tema, a na panelu na kojem su osim predstavnika Ministarstva poljoprivrede sudjelovali i predstavnici poljoprivrednika, tvrtki iz sektora poljoprivrede, ali i predstavnici Jedinica lokalne samouprave zaključeno je kako je komasacija potrebna jer je nismo imali u zadnjih 40 godina. Svi se slažu kako se kroz komasaciju može podići produktivnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede, te da je potrebno uvjeriti ljude sa malim površinama kako je to najviše u njihovom interesu.
Još 2021.g upućen je Javni poziv prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave za iskaz interesa za provedbu komasacije, iako tada odaziv i nije bio obećavajući čini se da se stvari ipak mijenjaju na bolje. Uz informativne kampanje i aktivnosti koje se odnose na odabir područja na kojima će se provoditi projekti, tada su pokrenute i pripremne aktivnosti za izradu idejnih rješenja. Uključena su i druga tijela državne uprave u čijem su djelokrugu propisi i postupanja koja će imati utjecaj na trajanje dijela postupka komasacije (Državna geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa i uprave u dijelu poslova koji obuhvaćaju izmjeru, upise u katastar i zemljišne knjige, itd.).
U isto vrijeme održan je i simpozij o komasaciji na kojem je istaknut značaj sudskih vještaka u programu komasacije vrijednom 300 milijuna kuna. Na simpoziju je iznesen podatak kako trenutno Hrvatska ima oko 3,9 milijuna stanovnika, u državi ima oko 14 milijuna čestica i čak 60 milijuna upisanih vlasnika tih čestica. Te frapantne brojke dovoljno govore koliko je stanje u zemljišnim knjigama složeno, ali i neuređeno - te kolika je potreba da se komasacijom okrupni poljoprivredno zemljište.
Što se želi postići
Cilj provedbe komasacije poljoprivrednog zemljišta na komasacijskom području u skladu s Programom je omogućiti ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje i ruralni razvoj, i to osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, uz očuvanje obilježja krajobraza.
Time se ostvaruje veća dodana vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji i stavlja se u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište. Pri tome se ostvaruje značajan utjecaj na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora. Ministarstvo poljoprivrede će u skladu s osiguranim financijskim sredstvima prema Programu financirati komasaciju prema rezultatima Javnog poziva koji se objavljuje u otvorenom postupku.
Program komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine donesen je u skladu s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost 2021.-2026., kroz reformsku mjeru C1.5 R2 nazvanu "Unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju."
Za provedbu komasacije poljoprivrednog zemljišta u dijelu koji se odnosi na komasaciju poljoprivrednog zemljišta, okvirni iznos dostupnih financijskih sredstava potrebnih za provedbu Programa iznosi 39.816.842 eura, a planirano je iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 33.180.702 eura, a iz nacionalnih sredstava 6.636.140 eura. U Program komasacije bit će uključeno najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Pet prijava
Temeljem objavljenog Javnog poziva za odabir područja za komasaciju koji je trajao do kraja 2023 godine, zaprimljeno je pet prijava: dvije prijave Grada Novska te općina Mali Bukovec, Konavle i Levanjska varoš. Nakon administrativne obrade prvih zaprimljenih prijava (jedna od Grada Novska te općina Mali Bukovec i Konavle) utvrđeno je da su se stekli uvjeti za provedbu komasacije temeljem Javnog poziva. Prijave općine Levanjska varoš i druga prijavu Grada Novske zaprimljene u prosincu 2023 godine te se za iste vodi postupak administrativne obrade.
Time su se stekli uvjeti za donošenje Odluke za odabir područja za komasaciju za Grad Novsku i općine Mali Bukovec i Konavle što je i provedeno. Ukupna površina planirana za komasaciju u zaprimljenim prijavama je 1650 hektara.
Usporedo sa aktivnostima obrade prijava izrađena je i dokumentacija za postupak javne nabave za izradu prijedloga Projekta komasacije i provedbu komasacije na jedinicama lokalnih samouprava za koje je donesena Odluka za odabir područja za komasaciju te će javne nabave za usluge stručne geodetske pomoći u provedbi komasacije na navedenim područjima objaviti do kraja prvog kvartala 2024 godine.
Početkom siječnja 2024 godine objavljen je novi Javni poziv za odabir područja za komasaciju koji će trajati do kraja tekuće godine. Kako tvrde u Ministarstvu, i nteres je značajan, a Ministarstvo će kao i dosada pružati stručnu i savjetodavnu pomoć i podršku kako jedinicama lokalnih samouprava tako i vlasnicima poljoprivrednih zemljišta u prednostima koje nosi komasacija.
Zbog čega komasacije dosad nije bilo
Pojedini poljoprivredni stručnjaci često ističu kako smo od samostalnosti uređene površine bivših kombinata "raskrčmili," dok je ostatak služio za političko mešetarenje i potkusurivanje te umjesto da smo na vrijeme prodali ili dalo u koncesiju, onaj drugi i veći dio u vlasništvu OPG-ova, ostao je nepromijenjen.
Manji broj većih, novostasalih proizvođača, najčešće je nastao podjelom društvene imovine, ali treba priznati da neriješeni imovinsko-pravni odnosi i nepostojanje tržišta zemljištem sputava proces daljnje koncentraciji površina, a time i osnovne pretpostavke za podizanje njihove produktivnosti i konkurentnosti. I onda se od potrebe do potrebe, naročito u razdobljima propitkivanja zašto se nešto ili ništa ne radi, spominjala nužnost komasacije. Bilo je i pokušaja da se ona pokrene, a čini se da se sada otišlo najdalje.
Vrlo često se postupak komasacije poistovjećuje s postupkom okrupnjavanja poljoprivrednih površina, odnosno arondacijom. I jedno i drugo su agrarne operacije, kojima je rezultat i okrupnjavanje posjeda, pri čemu se oblikuju veće i, za korištenje ostalih inputa, posebice strojeva, prikladnije poljoprivredne parcele. Dosizanje ovoga cilja za mnoge neuke je podloga, odnosno početak stvaranja cjenovno konkurentnije poljoprivredne proizvodnje. Ipak, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta je tek početak u rješavanju mnogih problema poljoprivrede i prostora, a ne konačni cilj.
Komasacija je jedna od najzahtjevnijih zahvata
Komasacija je jedna od najzahtjevnijih zahvata koja potiče promjenu agrarne strukture, tj. smanjuje se broj poljoprivrednih gospodarstava uz istovremeno povećanje prosječne veličine posjeda, čime se značajno utječe i na uređenje i razvoj sela, odnosno ruralnog prostora. Postupkom komasacije rješavaju se dugo neriješena imovinsko-pravna pitanja, poboljšava se prometna povezanost s parcelama, ali i izvodi uređenje tla tj. hidromelioracije, što nije slučaj kod arondacije.
Sam postupak komasacije mogu pokrenuti vlasnici poljoprivrednog zemljišta, što je rjeđi slučaj. Češće to treba inicirati država. Kada to čini država, pretpostavka je dobro "pripremljen teren," odnosno prihvaćanje ideje od većine vlasnika zemljišta. Općenito, u procesu komasacije nezaobilazna su tri sudionika i to poljoprivredni proizvođači, lokalna zajednica i država. Sva tri sudionika moraju imati zajednički cilj, ali se pažljivo moraju uvažiti i pojedinačni ciljevi, odnosno očekivanja od postupka komasacije.
Važnost i neophodnost komasacije vidljiva je i iz strukture poljoprivrednih površina. Prema pojedinim podacima u Hrvatskoj je registrirano preko 157.000 poljoprivrednih gospodarstva, s prosječno 7,2 hektara poljoprivrednih površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 hektara po parceli.
Velike su razlike po županijama. Površinski najveća poljoprivredna gospodarstva su u Vukovarsko-srijemskoj (18,7 hektara), Osječko-baranjskoj (17,9 hektara) te Virovitičko-podravskoj županiji (13,2 hektara). Najveće prosječne parcele također su najveće u ovim županijama (Osječko-baranjska 2,5 hektara, Vukovarsko-srijemska 2,1 hektara te Virovitičko-podravska 1,5 hektara). Ostale županije su s daleko nepovoljnijom strukturom te su najmanje prosječne veličine parcela u Dubrovačko-neretvanskoj (0,2 hektara) te Krapinsko-zagorskoj (0,3 hektara).
Zbog mnogih razloga, a prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta, komasacija se i preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija.
Zadnja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena je prije četrdesetak godina i logično pitanje je zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo. Odnosno, da li se u Hrvatskoj od nje odustalo, i gdje je problem, odnosno tko je kriv bi svih ovih godina. Najava da se kreće u ozbiljan proces sada unosi optimizam, ali je ujedno i veliki test za državnu administraciju, JLS, ali i same poljoprivrednike.
Hoće li ova komasacija uspjeti i jesu li društvene okolnosti sazrjele da se proces pokrene vidjet ćemo kroz nekoliko godina. Za sada postoji volja kod svih dionika da se komasacija provede, ali ostaje da se vidi kako će se ona "primiti" u narodu i hoće li obični ljudi biti spremni "žrtvovati" svoju zemlju za neku drugu parcelu.
Rezultati u poljoprivredi su nam takvi da je važno da se od nečega krene. Ozbiljno i odgovorno i da svako snosi svoj dio odgovornosti za loše stanje u poljoprivredi.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)