Hrvatska se već dugo suočava s negativnim demografskim trendovima i realna je mogućnost da će nam pojedini dijelovi zemlje ostati prazni
Hrvatska Vlada prihvatila je prošlog tjedna amandman saborske zastupnice Marijane Petir da se u proračunu osiguraju sredstva za kupnju kuća mladim obiteljima na selu.
Petir je predložila amandman na državni proračun, kojim se u okviru stavke Ministarstva poljoprivrede, uvodi nova stavka kojom bi se osigurala dodatna sredstva za pomoć jedinicama lokalne samouprave s manje od 5000 stanovnika, koje već iz svojih proračuna osiguravaju bespovratna sredstva za kupnju kuća mladim obiteljima ili nadogradnju/proširenje kuća u kojima iste žive na ruralnom području.
Stavljanje u funkciju praznih kuća u ruralnim područjima
Cilj ove potpore, kako je pojasnila Petir, podupiranje je generacijske obnove hrvatskog sela i poljoprivrede, a korisnici - mlade obitelji koje se bave poljoprivredom, istu će ostvarivati preko jedinica lokalne samouprave.
"Navedenom mjerom bi se u funkciju stanovanja stavile prazne kuće u ruralnim područjima, osigurao bi se dom za mlade obitelji koje se bave poljoprivredom i zaustavilo njihovo iseljavanje s hrvatskog sela“, rekla je Petir.
Kako potaknuti mlade na povratak?
Ova inicijativa je možda jedan od najkonkretnijih poteza, koji bi mogli mlade koji još nisu odselili, potaknuti da se možda predomisle i ostanu u svojim selima.
No, pitanje kako će se ti novci dijeliti i tko će dobiti kuće.
Nepotizam i kod davanja pomoći
U slučaju Hrvatske to bi moglo biti samo još jedan nepotistički potez kojim će se prazne kuće davati samo "odabranim“ članovima pojedinih političkih opcija i privilegiranima, što je čest slučaj kada se dijele novci u našoj zemlji.
Ako ne vjerujete, dovoljno je otići u bilo koje slavonsko selo pa vidjeti tko, primjerice, radi na socijalnom projektu Zaželi, kojim se pomaže starijem stanovništvu. Uglavnom su na njemu zaposlene supruge i djeca pripadnika vladajućih stranaka, što je često predmet rasprava među stanovnicima tih malih sredina.
Negativni demografski trendovi krenuli znatno prije ulaska u EU
U Hrvatskoj je inače, prisutan izraziti trend nepovoljnih demografskih kretanja, starenja stanovništva i rasta broja starijih ljudi u odnosu na radno aktivno stanovništvo.
Za takvo stanje nije kriv samo ulazak u Europsku uniju, trendovi su uočeni još osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je, prema popisu iz 1981. gotovo 80 posto površine Hrvatske bilo zahvaćeno depopulacijom ili 90 posto svih ruralnih područja.
U 195 naselja u Hrvatskoj nema nijednog stanovnika
Portal Agroklub ovih se dana ozbiljno pozabavio ovom temom i provođenjem strategije Pametnih sela, što je cilj EU, a taj je koncept danas ugrađen i u brojne strateške dokumente koje je usvojila Hrvatska, no pitanje je kako se one provode jer rezultata očito nema.
Tako je Agroklub objavio podatke da danas u 195 naselja nema nijednog jedinog čovjeka. Čak 1878 mjesta broje od jednog do pedeset stanovnika, a tamo gdje ih ima više, uglavnom su to stari ljudi.
U velikoj većini sela više nema radnih mjesta, liječnika, škola, vatrogasaca, pa čak ni pekara i trgovina. Prometne veze su slabe ili ih gotovo nema, komunalna infrastruktura, ako postoji, slabo se obnavlja.
Zato bi poticanje ostanka i naseljavanja stanovništva na ruralnim područjima trebalo pridonijeti demografskom i gospodarskom, ali i društvenom i kulturnom razvoju, što je u skladu s Dugoročnom vizijom Europske komisije za ruralna područja.
Petir je prilikom obrazlaganja svoje inicijative podsjetila kako Zajednička poljoprivredna politika EU, Strategija EU za mlade, Nacionalna razvojna strategija do 2023. i Strategija poljoprivrede do 2030, kao i drugi strateški dokumenti prepoznaju mlade kao pokretače razvoja.
Stoga bi, kako kaže, bespovratne potpore za osiguranje doma mladim obiteljima na selu koje se bave poljoprivredom bile doprinos njihovoj provedbi i zaustavljanju depopulacije ruralnih područja.
Uza sve to, spomenula je i izazove s kojima se suočava sektor poljoprivrede u Hrvatskoj zbog nedostatnosti radne snage na ruralnim područjima, što dovodi do napuštanja poljoprivredne proizvodnje, posljedično i do napuštanja ruralnih područja te predstavlja veliki izazov za generacijsku obnovu hrvatskog sela i poljoprivrede, dostatnu proizvodnju kvalitetne hrane po pristupačnim cijenama kao i za nacionalnu sigurnost.
Prazne se i sela diljem Europe
Hrvatska nije izuzetak jer ruralna područja širom Europe pate od iseljavanja i pada broja mlađih i radno sposobnih osoba. Prema Eurostatu, 355 od 406 pretežno ruralnih regija u EU od 2015. do 2020. zabilježilo je više iseljavanja nego useljavanja.
Europska komisija je 2021. godine objavila Zelenu knjigu o starenju europskog stanovništva. Broj građana u dobi od 65 i više godina svake godine u prosjeku raste za 1,8 posto, a demografske projekcije predviđaju da će najveći porast udjela starijih osoba u EU biti u ruralnim područjima. Godine 2019. taj je udio bio 19 posto (u gradovima 15), a 2050. porast će na 30 posto (u gradovima 27).
Sve to su samo neki od razloga pokretanja inicijative za koncept Pametna sela koju od 2021. primjenjuje i Hrvatska.
Iako hrvatski Strateški plan za poljoprivredu nije predvidio posebne intervencije za provedbu koncepta Pametnih sela, iz Ministarstva poljoprivrede tvrde kako će se kroz provedbu intervencije Potpora LEADER pristupu, tome pridonijeti. Tako bi Lokalne akcijske grupe, koje pokrivaju preko 90 posto kopnene površine Hrvatske, trebale sudjelovati u provedbi projekata koji doprinose konceptu Pametnih sela i za to će dobiti novac.
Ključna generacijska obnova
U Ministarstvu poljoprivrede često ističu kako je generacijska obnova ključna za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede, pa je potpora za mlade poljoprivrednike osigurana i iz izravnih plaćanja i iz mjera ruralnog razvoja te će se mladima staviti na raspolaganje gotovo 114 milijuna eura, uz povećanu pojedinačnu potporu, maksimalni intenzitet ulaganja 80 posto. Ističu i izdvajanje i mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta bez ograničenja kroz zajmove i kredite.
Iako je Strateški plan prepoznao važnost zadržavanja mladih na ruralnom području i osiguranje povoljnih uvjeta za rad i život mladih, te bi kroz niz intervencija mladi poljoprivrednici mogu ostvariti veći intenzitet potpore. Izrađena je i zasebna intervencija za mlade poljoprivrednike vezano za njihova investicijska ulaganja, a to bi trebalo doprinijeti zaustavljanju negativnih demografskih trendova, osiguranju boljih uvjeta života, održivom razvoju ruralnih područja i stvaranju okruženja poželjnog za rad i život.
Za koga se grade vrtići i sportske dvorane kada su sela sve praznija?
Jako puno novca Ministarstvo odvaja za razvoj društvene i fizičke infrastrukture u ruralnim područjima, pa tako imamo sve uređenija sela, koja su sve praznija.
Upravo je to česta tema rasprava među poljoprivrednicima koji se pitaju za koga se grade dječji vrtići, sportske dvorane, šetnice i druga čuda, kada u selima nema posla i mladi odlaze iz egzistencijalnih razloga izvan Hrvatske, što se može odmah vidjeti kad se prođe našim selima, da su ona sve praznija.
Prema informacijama iz EU strategije i politike zaustavljanja iseljavanja kroz različite su projekte najviše napredovale u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji, no i dalje je pitanje mogu li se one preslikati na Hrvatsku i donijeti neki napredak.
Kada je riječ o svim mjerama za mlade poljoprivrednike valja biti iskren pa reći kako se često ogromni novci za mlade poljoprivrednike daju istom OPG-u, odnosno otac prepiše dio gospodarstva na djecu, a ona povuku EU novce. Tako se stvaraju umjetno stvoreni uvjeti i pitanje je koji je to doprinos hrvatskoj poljoprivredi, proizvodnji, zapošljavanje jer se suštinski ništa ne mijenja - otac i dalje nastavi raditi, a djeca novac koriste za neke druge svrhe.
Ne dijele svi optimizam Vlade, kažu da strategija za većinu ruralnih područja dolazi prekasno
Da se ove strategije provode slabo i neučinkovito smatra predsjednica SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu, bivša saborska zastupnica (2011.-2015.) i umirovljena profesorica agronomije, doktorica poljoprivrednih znanosti Marija Vukobratović, čije je mišljenje je da za većinu ruralnih područja u Hrvatskoj koncept Pametnih sela dolazi prekasno.
Ona je objasnila kako je činjenica da se Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. ali i Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike do 2027. planira da gotovo sva ruralna područja kroz provedbu Lokalnih razvojnih strategija sudjeluju u provedbi različitih projekata koji između ostalog doprinose i konceptu Pametnih sela.
"Mi smo u 2023. i pitanje je koliko je ruralnih zajednica spremno na provedbu tog koncepta i je li Ministarstvo poljoprivrede izvršilo njihovu kvalitetnu pripremu. Moglo se i trebalo krenuti ranije s izradom pilot projekata i drugim aktivnostima s ciljem edukacije i promicanja tog koncepta, ali nažalost nije“, izjavila je za Agroklub.
Zbog slabije razvijenog gospodarstva, niskog dohotka u poljoprivredi, nemogućnost zapošljavanja u drugim gospodarskim djelatnostima, loših predškolskih usluge i školskog obrazovanja, socijalne i zdravstvene skrbi, javnog prijevoza i brojnih drugih razloga u Hrvatskoj je došlo do velike depopulacije ruralnih područja, o čemu govori posljednji popis stanovništva iz 2021. prema kojem se ukupan broj stanovnika od 2011. smanjio za gotovo 10 posto.
Vukobratović ističe kako je rizik od siromaštva u ruralnim sredinama još uvijek za 25 posto veći nego u ostalim područjima Hrvatske, a u Strategiji poljoprivrede do 2030. položaj žena, smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti kao i skrb o ranjivim skupinama u ruralnim područjima nije naveden kao prioritet.
U Hrvatskoj premala ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, a prevelika u socijalu
Zato postoji realna opasnost da će pojedini dijelovi Hrvatske ostati pusti. Posebno zato što poljoprivredne politike pokazuju kako im u interesu nisu mali i srednji poljoprivrednici, koji su okosnica proizvodnje i života u ruralnim sredinama u EU, već samo veliki koji će postati još veći i moćniji. I to je jedan od razloga da se sela prazne jer gotovo u svakom selu danas postoje dva do tri velika, moćna poljoprivrednika koji kupuju zemlju i imanja od onih koji propadaju. A ovih smo dana svjedoci tom jer je to glavna tema prosvjednika poljoprivrednika koji najčešće govore o tome da će prodati kuće, imanja i napustiti selo i Hrvatsku, ako im se zbog afričke svinjske kuge ne pomogne i ne ispune njihovi zahtjevi.
Svakom mladom čovjeku, je najvažnije da sebi i svojoj obitelji može stvoriti sigurnu egzistenciju. A kad to bude imao, većina će rado ostati na selu.
U Hrvatskoj na žalost to nije slučaj jer se premalo ulaže u pokretanje proizvodnje i gospodarski razvoja, a previše u socijalu koja u konačnici rezultira bijegom iz ruralnih sredina.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)