Parlamentarka Sarah Wiener koja predvodi izradu nove regulative EU za pesticide u svom najnovijem prijedlogu traži strože ciljeve i rokove za smanjenje pesticida u Europi, stoji u nacrtu izvješća kojeg je na uvid dobio Euractiv.
Europska komisija je na ljeto 2022. predstavila svoj prijedlog izmjena europske legislative o održivoj upotrebi pesticida (Sustainable Use of pesticides Regulation, SUR) u sklopu mjera kojima je cilj prepoloviti upotrebu štetnih pesticida i rizika koje oni predstavljaju, do 2030. godine - uključujući i njihovu potpunu zabranu u tzv. 'osjetljivim' područjima koja su pod nekim oblikom zakonske zaštite.
Međutim, izvješće Europskog parlamenta od 5. veljače ove godine, kojeg potpisuje vodeća zastupnica za tu temu, Sarah Wiener iz redova Zelenih, uključuje i prijedlog da se letvica koju je zadala Europska komisija povisi s 50 posto na čak 80 posto smanjenja do 2030., za sve slučajeve upotrebe "opasnijih proizvoda za zaštitu bilja."
Pod time se misli na npr. proizvode za koje se smatra da su kancerogeni, neurotoksični, ili kod kojih je sam proces proizvodnje toksičan. Usvajanje tog prijedloga bi zadane ciljeve približio zahtjevima nedavne građanske inicijative koja je radi zaštite populacije pčela i poljoprivrede zagovarala smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida za 80 posto.
Najnoviji nacrt čak ide toliko daleko da predlaže i potpuno novi naziv za zakonske odredbe koje se time bave - umjesto regulative za "održivu upotrebu proizvoda za zaštitu biljaka" Wiener općenitije govori o reguliranju "korištenja pesticida."
Iako se to možda čini kao nebitna izmjena, takav potez bi ipak imao značajnu težinu jer radi se o pokušaju da se izbjegne tzv. greenwashing, tj. praksu da kompanije uvjeravaju javnost da su njihovi proizvodi ekološki, dok se istovremeno bave djelatnostima koje su štetne za okoliš.
Viša letvica, stroži kriteriji
Osim tog, nacrt predviđa i strože kriterije koji bi se trebali koristiti za mjerenje relativne redukcije pesticida do 2030. u svakoj pojedinoj državi EU. Umjesto da se po postojećem prijedlogu upotreba pesticida smanji u odnosu na količine korištene u razdoblju od 2015. do 2017., u dokumentu se traži da se za mjerilo koristi razdoblje od 2018. do 2020.
Takva naizgled tehnička izmjena je vrlo sporna tema za države EU, koje naglašavaju da zemlje koje su u prošlosti već puno napravila za smanjenje pesticida ne smiju zbog tako postavljenih kriterija biti kažnjavane. Takvo pomicanje referentnog razdoblja značilo bi da zemlje koje su već bile srezale potrošnju pesticida između 2015. i 2018. sad moraju ići u dodatno smanjivanje do 2030.
'Osjetljivo' pitanje
Za države je jednako sporna i predložena potpuna zabrana pesticida u tzv. 'osjetljivim' područjima. U tom dijelu, izvješće zauzima nešto pomirljiviji stav i predlaže, između ostalog, da se smanji popis raznih tipova područja koje se automatski kategoriziraju kao 'osjetljiva,' i na koje bi se stoga primjenjivala potpuna zabrana pesticida.
Preciznije, zaštićena područja čija zaštita nije vezana za upotrebu pesticida, poput primjerice područja sa zaštićenim povijesnim spomenicima, ili spomenici prirode, bi trebali biti isključeni iz te kategorije. Nacrt također poziva na "prilagodbu uvjeta" pod kojima se mogu odobravati izuzeća od potpune zabrane pesticida.
Financiranje sredstvima iz novog europskog poreza?
Izvješće se također priklanja kritikama koje su već upućivali ministri u vladama pojedinih država članica EU, koje ukazuju na nedostatak sredstava za financiranje takvih planova za odustanak od pesticida.
Dok Europska komisija tvrdi da bi troškovi uvođenja novih pravila i podrške poljoprivrednicima za prelazak na rad bez pesticida trebalo financirati iz već postojećih sredstava u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike (Common Agricultural Policy, CAP), pojedine države upozoravaju da to neće biti dovoljno i da će biti teško naknadno prenamijeniti sredstva nakon što je novi CAP već stupio na snagu početkom ove godine.
Nacrt stoga predlaže da se, uz postojeća sredstva iz CAP-a, uvede i porez "temeljen na rizičnosti" na proizvode za zaštitu biljaka - i da to napravi ili svaka zemlja za sebe, ili na razini cijele EU, kako bi se "potaknula implementacija i šira primjena integriranog upravljanja nametnicima, i da se mjere vezane za to naprave privlačnijima za poljoprivrednike."
Izvješće će vrlo vjerojatno morati proći cijeli niz izmjena u procesu iznalaženja kompromisnog rješenja između raznih političkih klubova i parlamentarnih odbora - no ipak može poslužiti kao slika trenutnih razmišljanja u Europskom parlamentu o toj temi i ilustrira stav kakvog bi eurozastupnici mogli zauzeti u daljnjim razgovorima između parlamenta, Europske komisije i pojedinih država EU.
Kako bi se na kraju došlo do kompromisnog rješenja, Europski parlament će morati o tome pregovarati s ministrima država članica EU - koji pak u posljednje vrijeme traže da se još poradi na procjeni kakav utjecaj bi takve mjere mogle u budućnosti imati.
Dok s jedne strane ministri ističu kako nema dovoljno čvrstih podataka koji bi potkrijepili predložene mjere Europske komisije za smanjenje pesticida, skupine za zaštitu okoliša odbacuju taj argument i inzistiraju da se takvi komentari samo svode na otezanje.
(Originalan članak pročtajte ovdje: LEAK: European Parliament to push for 80% pesticides reduction target)