Ministri poljoprivrede iz šesnaest država EU formalno su zatražili da im se dodijeli veća ulogu u odlučivanju o mjerama za održivi razvoj koje utječu na njihov resor, nauštrb kolega iz ministarstava zaduženih za okoliš.
Zahtjev je stigao u obliku pisma kojeg je pripremio austrijski ministar poljoprivrede Norbert Totschnig i kojeg su potpisali ministri iz tog sektora iz 15 drugih država EU, među kojima su Italija, Poljska, Grčka i Češka, i koje je poslano na adresu švedskog predsjedništva Vijeća ministara u petak, 27. siječnja.
"Trenutno svjedočimo neproporcionalnom pomaku prioriteta, kojem nedostaju koherentnost i jednakost u ostvarenju različitih ali legitimnih ciljeva Europske unije," pisalo je u pismu koje je vidio Euractiv.
Prema izjavi tih 16 ministara, niz nedavno iznesenih i budućih europskih zakonskih prijedloga za zaštitu okoliša izravno utječe na sektore poljoprivrede i šumarstva. Dok u tome glavnu riječ vode ministri za okoliš, oni zaduženi za poljoprivredu strahuju da bi zbog takvih prioriteta u drugi plan mogla pasti poljoprivredna proizvodnja i sigurnost opskrbe hranom.
"Sada imamo situaciju u kojoj se o rješenjima i temama koje imaju velik utjecaj na poljoprivredu raspravlja u raznim oblicima Vijeća EU, ali na kraju se o njima odlučuje bez upliva stručnjaka iz područja poljoprivrede i šumarstva," novinarima je u ponedjeljak rekao Totschnig u Bruxellesu uoči sastanka europskih ministara za agrar.
Osim tih 16 potpisnika pisma, još nekoliko državnih delegacija je izrazilo podršku tom argumentu za vrijeme samog sastanka, među njima Španjolska i Estonija.
Budući da se često puta ciljevi istaknuti u legislativi za zaštitu okoliša vezano za poljoprivredu moraju implementirati kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (Common Agricultural Policy, CAP), španjolski ministar iz tog resora, Luis Planas, predložio je da ubuduće takve zakone sastavljaju zajedničke ekspertne skupine u kojima bi bili stručnjaci specijalizirani za poljoprivredu i za okoliš.
Veća uloga u odlukama o načinu korištenja zemlje
Konkretno, u pismu se poziva švedsko predsjedništvo da "pokrene zakonsku procjenu kompetencija" nedavnih prijedloga Europske komisije, i onih koji su sad u izradi, koja se tiče "tla, poljoprivrednog zemljišta i šuma" kako bi se "snažnije uključilo" vijeće ministara poljoprivrede i njegova tijela za pripremu regulative.
To se odnosi na prijedlog kojeg Komisija upravo priprema za europski zakon o zdravlju tla, koji se očekuje na ljeto ove godine, kao i na ciljeve obnove prirodnih staništa propisanih njihovim zakonom o obnovi prirode (Nature Restoration Law).
Pismo također spominje pitanje poljoprivrede koja bi na razini proizvodnje trebala izdvajati i smanjiti štetne emisije, tzv. carbon farming, u kontekstu nedavnih priopćenja Komisije o toj temi.
Dok Vijeće ministara - uključujući i sva njegova tijela iz različitih razvojnih politika - čini jednu jedinstvenu instituciju EU, samo jedno od tih tijela obično preuzme glavnu ulogu u oblikovanju svakog pojedinog zakona.
O tome iz kojeg će resora biti ministri zaduženi za svaki pojedini zakonodavni prijedlog odlučuje predsjedništvo Vijeća EU - u ovom slučaju, radi se o Švedskoj - uz pomoć Generalnog sekretarijata Vijeća EU.
Osim tog pomaka u balansu odlučivanja, kroz okretanje ministrima iz pokloprivrednog resora, pismo također predlaže formiranje radne skupine eksperata iz područja poljoprivrede, koji bi onda sudjelovali i istovremeno propitkivali rad ministara za okoliš u pitanjima koji se tiču agrara.
Takvi zahtjevi da se veća uloga dodijeli glasu poljoprovrede nauštrb resora za zaštitu okoliša dolaze usred javnih rasprava o tometreba li prioritet dati europskim planovima koje se tiču okoliša ili raznim ugrozama koje bi mogle naškoditi opskrbi hranom, osobito uslijed rata u Ukrajini i njegovog utjecaja na globalno tržište hranom.
"Mi podržavamo europski Green Deal, i ovo nije pokušaj napada na ciljeve Europske unije za borbu s klimatskim promjenama i zaštitu okoliša, ali to se mora raditi usporedno s osiguravanjem opskrbe hranom u Europi," naglasio je Totschnig.
Problematični međuresorni odnosi?
S druge strane, njemački ministar Cem Özdemir odbio je potpisati pismo, i pritom objasnio svoje razloge.
"Mi nemamo takvih problema - ja se fantastično slažem s njemačkim ministricom za okoliš," rekao je Özdemi, i dodao da bi rado udijelio kakav savjet drugim državama kako da pojačaju suradnju ministara iz ta dva resora.
Međutim, Özdemir - koji kao i ministrica okoliša, Steffi Lemke, dolazi iz redova Zelenih - priznao je da se to teže može ostvariti u zemljama u kojima ta dva resora vode čelnici iz različitih političkih stranaka.
U slučaju Austrije, Toschnig je konzervativac, dok je ministrica okoliša, Leonore Gewessler, iz stranke Zelenih.
Po napisima austrijskih medija, Gewessler nije bila unaprijed obaviještena o Totschnigovom pismu, a njegov potez je kritizirao austrijski europarlamentarac i član Zelenih, Thomas Waitz.
"Ovo pismo je uvredljivo, i značilo bi katastrofu za napore da se očuva Green Deal i time zaustavi kriza klimatskih promjena i bioraznolikosti," rekao je u priopćenju.
U međuvremenu je Totschnig je najavio da će pokrenuti pitanje većeg sudjelovanja ministara zaduženih za poljoprivredu i na sastanku s povjerenikom Europske komisije za proračun i administraciju, Austrijancem Johannesom Hahnom.
No, područje za koje je zadužen Hahn nije izravno vezano ni za poljoprivredu ni za okoliš, a posao povjerenika Europske komisije jest da predstavljaju svoje resorno područje, umjesto da zastupaju zemlju iz koje dolaze.
(Originalan članak pročitajte ovdje: EU agri ministers push for more power in environmental matters)
