Ulazak Ukrajine u EU doveo bi do nestanka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, upozorava udruga njemačkih poljoprivrednika, uslijed sve većih bojazni oko budućih europskih programa za poljoprovredne subvencije
Nakon prošlotjedne preporuke Europske komisije da se pokrenu pregovori o članstvu s Ukrajinom, predsjednik njemačke udruge poljoprivrednika DBV Joachim Rukwied reagirao je upozorenjem kakve bi posljedice ulazak Ukrajine u EU mogao imati na taj sektor.
Priključenje Ukrajine bi, po njemu, "dovelo do propasti obiteljske poljoprivrede u Europi", rekao je na tiskovnoj konferenciji o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) u srijedu, 15. studenog.
'Ukrajina ima prevelik poljoprivredni sektor'
To pitanje "mora ostati u pozadini svih političkih razgovora," dodao je.
Rukwied je istaknuo da Ukrajina ima ogroman poljoprivredni sektor Ukrajine, kao i činjenicu da je prosječno poljoprivredno gospodarstvo u toj zemlji mnogo puta veće nego u EU. Ulazak Ukrajine bi stoga značio "integraciju poljoprivrednog sektora s potpuno različitom strukturom, s farmama veličine i preko 100.000 hektara".
'Zajednička poljoprivredna politika u kojoj bi bila i Ukrajina nije izvediva'
Stoga Zajednička poljoprivredna politika koja bi uključivala Ukrajinu "nije izvediva" osim ako se ne reformira na štetu poljoprivrede u današnjim članicama EU.
Stoga je dokument o njihovom stajalištu o sljedećem razdoblju financiranja ZPP-a, za period od 2028. do 2034., koji je njegova udruga predstavila u srijedu, temeljen na trenutačnom stanju EU, a ne na proširenoj Uniji, iako je EU spomenula okvirni cilj da Ukrajina bude spremna za članstvo do 2030.
Izravna plaćanja poljoprivrednicima ne bi bila održiva za velike farme kakve ima Ukrajina
I doista, među političkim predstavnicima i organizacijama postoji širok konsenzus da ZPP ne može ići dalje u sadašnjem obliku u slučaju ukrajinskog članstva. Konkretno, izravna plaćanja koja se daju poljoprivrednim gospodarstvima u iznosu koji se računa po hektaru zemljišta vjerojatno ne bi bila financijski održiva za velike farme kakve postoje u Ukrajini.
Međutim, za razliku od DBV-a, njemačko Ministarstvo poljoprivrede, primjerice, želi da se buduće proširenje Unije iskoristi kao prilika za temeljitu reformu CAP-a i odustane od većinom bezuvjetnih plaćanja vezana samo za veličinu zemljišta.
Reforma poljoprivredne politike u EU
Nekoliko njemačkih saveznih pokrajina, kao i ekološke organizacije i predstavnici sektora ekološke poljoprivrede, također žele da se poljoprivredni fondovi EU reformiraju prije pristupanje Ukrajine.
U isto vrijeme, vlada u Kijevu tvrdi kako bi priključenje Ukrajine ojačalo poljoprivredni sektor EU i pretvorilo Uniju u globalnu poljoprivrednu velesilu.
Štoviše, u nedavnoj studiji Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) zaključeno je da ukrajinski poljoprivredni sektor ne bi postao jama bez dna za CAP, jer je taj sektor već konkurentan i bez velikih subvencija, iako je, s druge strane, "previše konkurentan" u usporedbi s drugim članicama EU.
Strah od jake ukrajinske konkurencije
"Zapravo, zbog velike količine plodnog tla i jeftine radne snage, ukrajinska poljoprivreda je toliko učinkovita da predstavlja ozbiljnu konkurenciju za brojne članice EU, što se i vidjelo u sporu oko ukrajinskog izvoza žitarica u Poljsku i Mađarsku", navodi se u studiji.
Rukwied je također upozorio kako će se Ukrajina priključiti EU "kao zemlja čija je poljoprivredna proizvodnja daleko ispod naših europskih standarda - primjerice po pitanju korištenja pesticida", te će se stoga odmah po ulasku predstavljati nelojalnu konkurenciju postojećoj europskoj poljoprovredi.
No, Ukrajina će prije članstva morati prenijeti sve standarde EU u vlastito nacionalno zakonodavstvo, kako bi se uopće mogla priključiti EU.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: German farmers: Ukraine membership would spell end of EU farming system)