Europska komisija najavila je kako bi mogla preispitati visoku razinu zaštite vukova u Europi zbog sve većih napetosti oko rastuće populacije vukova, dok udruge za zaštitu okoliša kažu da se radi o predizbornom političkom poziranju
Vukovi i drugi veliki mesojedi trenutno su pod strogom zaštitom europskih propisa, u skladu s uredbom o prirodnim staništima, koja zabranjuje sve oblike namjernog hvatanja ili ubijanja vukova u divljini.
Međutim, poljoprivrednici i predstavnici država i regija koje imaju velike populacije takvih životinja u više su navrata upozoravali da sve veće populacvije vukova predstavljaju prijetnju za poljoprivredu i lokalne zajednice, te da bi njihov zaštićeni status trebalo ponovno razmotriti.
'Opasnost za stoku, a potencijalno i za ljude'
Naglasivši kako je koncentracija vučjih čopora u nekim europskim regijama postala "stvarna opasnost za stoku, a potencijalno i za ljude", predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je "novu fazu" u odnosima Komisije prema vukovima, u priopćenju objavljenom u ponedjeljak.
U njemu je uključen i poziv lokalnim zajednicama, znanstvenicima i drugim zainteresiranim stranama da dostave ažurirane podatke o populacijama vukova i njihovim učincima.
Europska komsija razmatra izmjene propisa
Na temelju prikupljenih podataka, Komisija će odlučiti o "prijedlogu za izmjenu, prema potrebi, statusa zaštite vukova unutar EU", navodi se u priopćenju, uz dodatak da bi to moglo značiti i donošenje novog pravnog okvira kako bi se uvela, prema potrebi, "dodatna fleksibilnost s obzirom na evoluciju ove [životinjske] vrste".
"Želimo djelovati na temelju potpunih podataka, a ne na temelju fragmentarnih informacija kakve su nam trenutno dostupne", rekao je glasnogovornik Komisije, dodavši kako je otvaranje konzultacija širokom krugu dionika "signal da slušamo".
Von der Leyen je i na vlastitoj koži osjetila pošast vukova jer je u rujnu 2022. jednog od ponija u vlasništvu njene obitelji na imanju kod Hannovera u sjevernoj Njemačkoj napao i ubio vuk. Po njemačkom zakonu o zaštiti prirode, vuk je obilježen kao "problematičan," pa je nakon identifikacije DNK analizom izdana i službena dozvola da ga se ubije.
U priopćenju od ponedjeljka, Von der Leyen poziva lokalne i državne vlasti da zasad u cijelosti "iskoriste opcije" koje su im trenutačno na raspolaganju i koje postojeće europski zakonodavstvo već dopušta.
Poljoprivredni lobiji
Vijest će sigurno naići na odobravanje poljoprivrednih lobija koji odavno upozoravaju kako napetosti sa sve većom populacijom vukova u Europi dosežu "prijelomnu točku".
Nakon priopćenja Komisije, politička skupina kojoj pripada von der Leyen - Europski pučani (EPP), zatražili su raspravu o tome na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u tjednu koji započinje 11. rujna, a na kojoj bi se trebalo govoriti o reviziji statusa vukova i drugih velikih zvijeri.
Političko poziranje?
Dok neki postavljaju pitanje je li taj korak zapravo osveta predsjednice Komisije zbog gubitka nesretnog ponija, drugi ga tumače kao ciničan pokušaj prikupljanja političke potpore u ruralnim krajevima Europe uoči europskih izbora u lipnju 2024.
"Otvaranjem ad hoc javnih konzultacija koja će trajati samo 18 dana, postaje prilično očito kako je von der Leyen već sada u predizbornoj kampanji i da ovim pruža ruku Manfredu Weberu [lideru EPP-a] u borbi protiv zelenog plana EU", izjavio je za Euractiv odvjetnik i lobist za zaštitu okoliša Raphael Weyland.
Weyland je također izrazio zabrinutost da taj korak nije u skladu s pravilima o boljoj regulativi kojom se osigurava transparentno zakonodavstvo utemeljeno na dokazima, na temelju stajališta onih na koje bi odluke mogle utjecati.
Ovime se krši "razuman rok" od 12 tjedana za konzultacije, te se prejudicira ishod samih konzultacija, s obzirom na to da von der Leyen vukove unaprijed opisuje kao "opasnost za stoku i ljude".
Račun bez krčmara
U međuvremenu, ekološka organizacija WWF Europe optužila je Komisiju da radi račun bez krčmara.
"Važno je prikupljati podatke i na njima temeljiti političke odluke, ali nemojmo prejudicirati ishod!" napisali su na društvenim mrežama, napomenuvši kako u Europi u ovom stoljeću dosad nije zabilježen nijedan ljudski smrtan slučaj vezan za vukove, a rizik od napada vukova za ljude je "iznimno niska".
Taj korak Komisije također neće naići na odobravanje kod europskih ministara za okoliš, od kojih je čak 12 nedavno uputilo pismo povjereniku Komisije za zaštitu okoliša Virginijusu Sinkevičiusu u kojem kažu da je potrebno očuvati status vuka kao zaštićene životinjske vrste.
No zaštita vukova i drugih zvijeri došla je u žižu javnosti u nekoliko europskih zemalja.
Teški dani za vukove i medvjede
U Njemačkoj, ministrica za okoliš Steffi Lemke iz redova Zelenih izjavila je u intervjuu za Die Welt u ponedjeljak kako će iznijeti prijedloge koji bi trebali olakšati likvidaciju vukova. Njena najava stiže uoči regionalnih izbora u Bavarskoj, jednoj od najnaseljenijih pokrajina Njemačke, sa značajnim udjelom ruralnog stanovništva.
U Francuskoj, uzgajivači ovaca su prošlog mjeseca tražili da se preispita status medvjeda, koji sve češće napadaju ovce u jugoistočnom departmanu Ariège kod Pirineja.
Nakon što su gotovo izumrli, desetak medvjeda je pušteno u divljinu između 1996. i 2018., i vjeruje se da danas u Pirinejskim planinama lunja najmanje 76 jedinki, što je samo djelić od ukupno 17.000 medvjeda koji žive širom Europe.
Što se tiče vukova, po podacima iz 2018. procjenjuje se da ih ima oko 17.000 u cijeloj Europi. U Njemačkoj su se vukovi prvi put nakon izumiranja pojavili 1998., a do 2020. populacija u toj zemlji je narasla na gotovo 130 čopora, i to najviše u pokrajinama Brandenburg, Saska i Donja Saska.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU considers reopening wolves high protection status as rural tensions mount)