PREGLED TEMA UOČI IZBORA: Hoće li EU uspjeti postići zacrtane ciljeve za 'zeleniju' poljoprivredu do lipnja 2024.?

Europski izbori u lipnju 2024. već utječu na oblikovanje politika u Europskoj uniji, jer svaka uredba koja se prije tog roka ne usvoji suočava se s neizvjesnom budućnošću u novom sazivu Europskog  parlamenta i Komisije.

Stoga se već osjeća i vremenski pritisak na donošenje mjera poljoprivredne i prehrambene politike EU, jer odgode ili "guranje" pojedinih zakona pretvorilo se u političke instrumente. Dok političke skupine EU ulaze kampanju za izbore, i pitanja vezana za hranu i poljoprivredu se sve više politiziraju.

Što sve to znači za sadašnje španjolsko predsjedanje Vijećem EU i što možemo još očekivati nakon ljetne stanke? Euractiv donosi pregled.

Inicijive za Green Deal: imaju li još uvijek šanse?

Među prijedlozima koji su već izneseni, ali još uvijek prolaze kroz zakonodavnu proceduru, nalazi se nekoliko ključnih dokumenata zacrtanih u planu Green Deal, koji nudi glavne smjernice europske politike za postizanje ekološke održivosti.

Ozloglašeni Zakon o obnovi prirode (NRL) koji se nedavno našao u središtu prijepora u Europskom parlamentu, sadrži nekoliko odredbi relevantnih za obnovu poljoprivrednih sustava, uključujući i kompenzacijske mjere za zemljoposjednike, te odgovore na pitanje hoće li se iz proračuna za poljoprivredne subvencije plaćati obnova.

Nakon što je najveća grupacija desnog centra, Europski pučani (EPP), pokrenula kampanju protiv donošenja ovog zakona, njegova sudbina visila je o niti, ali je ipak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta sredinom srpnja zakon usvojen.

Parlament je nakon toga 19. srpnja započeo međuinstitucionalne pregovore s ministrima EU. Iako se pregovori često mogu razvući, u ovom bi se slučaju relativno brzo mogao postići dogovor jer se Parlament već približio stajalištu Europskog vijeća na plenarnom glasanju.

U međuvremenu, istječe rok za još jedan ključni prijedlog vezan za Green Deal, za uredbu o održivoj upotrebi pesticida (SUR), kojom Komisija želi srezati potrošnju i štetnost pesticida za polovicu do 2030.

Budući da je glasanje na parlamentarnim odborima o tom prijedlogu pomicano za nekoliko mjeseci, a Vijeće je tek nedavno dobilo zatraženu dodatnu studiju učinka od Komisije, moguće je da taj zakon možda ipak neće biti ratificiran do izbora u lipnju.

Još nije donesena ni nova Uredba o industrijskim emisijama (IED), kojom Komisija nastoji smanjiti štetne emisije iz industrijskih postrojenja, što uključuje i velika stočarska gospodarstva.

Nakon što su zastupnici EP-a nedavno izglasali svoje stajalište, pregovori Parlamenta i Vijeća već su o tome započeli. Međutim, Komisija je zabrinuta da bi obje strane mogle "značajno razvodniti" njihov prijedlog, posebice kada je riječ o pragu za emisije iz poljoprivrede i uključivanju u uredbu emisija iz stočarstva.

Od Komisije se očekuje da predstavi svoj prijedlog zakona o održivim prehrambenim sustavima do rujna 2023. Isprva promoviran kao zakonska strategija za sustav "Od polja do stola"  - što čini poljoprivredno-prehrambenu komponenta europskog Green Deala - ekološki aktivisti strahuju da bi se prijedlog na kraju mogao svesti samo na mjere koje se bave sigurnošću opskrbe hranom.

Zadatak spašavanja početnih ambicija zacrtanih u Green Dealu mogao bi biti otežan nakon vrlo izglednog odlaska iz Bruxellesa njegova najgorljivijeg pobornika, potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa.

Uređivanje gena i 'održivo korištenje resursa'

Početkom srpnja Komisija je predložila i ublažavanje pravila EU-a o novim genomskim tehnikama (NGT), izrazu koji se upotrebljava za znanstvene metode kojima se mijenjaju svojstva pojedinih usjeva. Međutim, malo je vjerojatno da će ova sporna inicijativa biti donesena prije izbora.

Iako je to pitanje prioritet Španjolske kao predsjedavajuće države Vijeća, javili su se glasovi protivljenja iz redova europskih Zelenih stranaka iz nekoliko zemalja, kao i iz sektora organske proizvodnje. Čini se kako većina uključenih u te razgovore ne očekuju da će se postići nekakav sporazum prije isteka sadašnjeg mandata.

Prijedlog NGT-a dio je šireg paketa kojeg je predstavila Komisija, uz kojeg su, među ostalima, i zakon o nadzoru tla, kao i revizija okvira za sjemenski marketing, koji se sada također suočavaju sa sličnim kratkim rokovima.

No, sporazum o inicijativi za nadzor tla mogao bi se ipak postići na vrijeme, jer je nacrt koji je predstavila Komisija već znatno manje ambiciozan u usporedbi s onim što je prvotno bilo predviđeno tim zakonom o "zdravlju tla".

U sklopu revizije Okvirne uredbe o otpadu (WFD), Komisija je iznijela i prijedlog koji uključuje pravno obvezujuće nacionalne ciljeve za smanjenje prehrambenog otpada do 2030. u kućanstvima, restoranima i trgovinama, te u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Unatoč tome što se radi o prvom prijedlogu takve vrste, skupine koje zagovaraju njegovo usvajanje upozorile su kako su ambicije Komisije slabašne, budući da se njime zadaju ciljevi manji od ciljeva za održivi razvoj koje je postavio UN.

Dobrobit životinja i etikete na hrani

Nakon što je uspješno prošla prvu fazu revizije europskih pravila o dobrobiti životinja, Komisija je uvjerena je da će novi zakon biti predložen prije kraja tekuće godine.

Međutim, još je dugačak put do dogovora o tekstu kojeg će Komisija na kraju predložiti, a ključno za to bi moglo biti predizborno razdoblje do lipnja 2024., smatraju zastupnici Zelenih i Socijaldemokrata u Europskom parlamentu.

Još jedan dugo očekivan, ali još uvijek neizglasan prijedloga Komisije, jest izmjena pravila EU o etiketama na prehrambenim proizvodima. Iako je prvotno bilo predviđeno da inicijativa bude podnesena prije kraja 2022., a zatim je pomaknuta na proljeće ove godine, još nije bilo nikakvog pomaka, pa tek ostaje vidjeti hoće li uopće biti podnesena. Čini se kako je barem njemačka vlada odustala od tog prijedloga.

Raspored za jesen

Budući da sadašnje odobrenje Europske unije državama za korištenje štetnih glifosata istječe u prosincu, pitanje treba li produljiti dozvolu za najrašireniji herbicid u EU visoko je na dnevnom redu, a odluka o tome očekuje se do jeseni.

Početkom ovog mjeseca Europska agencija za sigurnost hrane EFSA zaključila je da uporaba glifosata kao aktivne tvari u herbicidima ne predstavlja "ključnu zabrinutost". Njeno mišljenje mogao bi biti pokazatelj da će se odobrenje za glifosate produljiti.

Još jedna tema koja bi se trebala naći na dnevnom redu nakon ljeta odnosi se na program kojim EU financira promociju europskih prehrambenih proizvoda kod kuće i u inozemstvu.

Okvir za promicanje prehrambenih proizvoda postao je meta kritika jer se kroz njega promiču i neki proizvodi čiju upotrebu EU inače nastoji smanjiti, kao što su crveno meso ili alkohol. Prema izvorima iz Komisije, prijedlog za reformu tih mjera može se očekivati na jesen.

Komisija će također pokušati uvesti mehanizam za okončanje proizvodnje kemijskih pesticida koji nisu odobreni u EU ali koji se u nekim državama još uvijek proizvode za izvoz u treće zemlje. Očekuje se kako će taj prijedlog označiti kraj sadašnjeg mandata, budući da je u planu da se ta mjera predstavi u siječnju 2024. godine.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Will the EU achieve its green farming ambitions before the 2024 elections?)