Na svjetskim tržištima pojeftinile žitarice i biljno ulje, skuplji šećer te mlijeko i mliječni proizvodi
Svjetske cijene hrane spustile su se u ožujku na najnižu razinu u godinu i pol dana, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, izdvojivši pojeftinjenje žitarica i biljnih ulja zahvaljujući obilnoj ponudi i manjoj potražnji.
Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u ožujku za 2,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za veljaču, na prosječnih 126,9 bodova, najnižu vrijednost od srpnja 2021. godine.
Pad indeksa odražava obilnu ponudu, manju potražnju za uvozom i produljenje sporazuma koji omogućuje izvoz žitarica preko Crnog mora, analizira FAO.
Cijene pšenice pale zbog dobre žetve u Australiji
Dodaje, da su cijene žitarica pale za 5,6 posto u odnosu na veljaču. Pri tome su zdvojili 7,1-postotni pad cijena pšenice zbog dobrog uroda u Australiji, poboljšanih uvjeta u Europskoj uniji, obilne opskrbe iz Rusije i kontinuiranog izvoza iz Ukrajine preko luka na Crnom moru.
Pojeftinio je i kukuruz, za 4,6 posto, zbog prognoza o rekordnom urodu u Brazilu. Cijene riže pale su za 3,2 posto, što u FAO-u objašnjavaju skoroj žetvi u ključnim izvoznicama, uključujući Indiju, Vijetnam i Tajland.
Biljna ulja pojeftinila su tri posto u odnosu na veljaču, a u odnosu na prošlogodišnji ožujak cijene su im niže za 47,7 posto, zbog obilne ponude i manje potražnje.
"Iako su cijene na svjetskoj razini pale, još su uvijek vrlo visoke i rastu i dalje na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnu opskrbu hranom", upozorio je u priopćenju glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
"To posebno vrijedi za zemlje u razvoju koje neto uvoze hranu, a stanje pogoršava deprecijacija njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro i sve veći teret duga", dodao je Torero.
Maslac utjecao na prosječno povećanje cijena milijeka i mliječnih proizvoda
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda bile su u ožujku više za 0,8 posto nego u veljači, poduprte solidnom potražnjom za maslacem.
Šećer je pak poskupio 1,5 posto, što znači da su njegove cijene dosegnule najvišu razinu od listopada 2016. godine, potaknute zabrinutošću zbog smanjene proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini.
Blago je poskupjelo i meso, za 0,8 posto, odražavajući više interne cijene govedine u SAD-u zbog očekivane slabije ponude i poskupljenje svinjetine u Europi uoči blagdana.
Očekuje se manja potražnja za žitaricama
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje pšenice u 2023. godini, na 786 milijuna tona, što bi bilo za 1,3 posto manje nego lani, ali još uvijek blizu rekordne razine.
"U Aziji se očekuju gotovo rekordne zasijane površine, dok na sjevernu Afriku i južnu Europu utječe suša", priopćio je FAO.
FAO je također neznatno povećao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u ovoj godini na 2,777 milijardi tona, što je samo 1,2 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Svjetska proizvodnja riže u sezoni 2022/2023. trebala bi dosegnuti 516 milijuna tona i biti manja za 1,6 posto nego u rekordnoj 2021/2022.
Potrošnja žitarica u sezoni 2022/2023. procijenjena je na 2,779 milijardi tona, dodaje FAO, što je pad za 0,7 posto u odnosu na 2021/2022.
Zalihe bi na kraju aktualne sezone trebale biti niže za 0,3 posto nego na početku i kliznuti na 850 milijuna tona.
Trgovina žitaricama trebala bi se u ovoj sezoni smanjiti za 2,7 posto, na 469,2 miljuna tona.