Miroslav Kuskunović, analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969 za Euractiv.hr analizira najnovije poruke iz Europske komisije o problemima u borbi protiv rasta cijena hrane i troškova proizvodnje u poljoprivredi

Najviše ugrožene obitelji iz ranjivih skupina

Tijekom posljednjih nekoliko dana više članova Europskog parlamenta upozorilo je kako rast cijena najviše pogađa obitelji iz ranjivih grupa. Poznato je da ove obitelji trpe veliki udar na svoj budžet, jer na hranu moraju trošiti mnogo novca, pa se legitimno postavlja pitanje što bi još Europska komisija mogla učiniti, ne samo da bi podržala farmere već i da bi pomogla najranjivijim porodicama u EU.
Povjerenik za poljoprivredu je na zasjedanju Europskog parlamenta prošli tjedan izjavio da je Europska unija već iskoristila sve raspoložive mehanizme za spuštanje troškova proizvodnje i cijena hrane, odnosno napravila je sve što je bilo u njenoj moći da poveća opskrbu hranom, koje je odlučujući faktor za kontrolu cijena. Kako je rekao, EK je željela otkloniti sve prepreke koje stoje na putu povećanja proizvodnje hrane, a koje mogu utjecati na potencijalno povećanje cijena i sada se više gotovo ništa ne može učiniti.
”Predložili smo sve što smo mogli u okviru svojih kompetencija, predložili smo sve te instrumente koji su se mogli primijeniti, ali nije uloga Europske Komisije da zemljama članicama daje sugestije kako da se izbore sa inflacijom“, rekao je Janusz Wojciechowski.

Podizanje bužeta za Zajedničku poljoprivrednu politiku

Ipak, poslao je i jednu važnu poruku koju će podržati svaki farmer u EU - podizanje budžeta za Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), ali tek u narednom financijskom razdoblju, odnosno od 2028. do 2034. godine. Ovakva odluka izazvana je činjenicom da inflacija devalvira CAP, a prihodi poljoprivrede nisu podignuti na razinu koja bi kompenzirala inflaciju. Iako su EU poljoprivrednici sposobni da se nose sa svim tržišnim prepreka, posljednjih nekoliko godina ipak rade u izuzetno otežavajućim okolnostima, što se očituje na padu njihovog dohotka, sve češćim prosvjedima, ali i odustajanju od poljoprivrede i pražnjenju ruralnih prostora. Zato bi poljoprivreda trebala dobiti više novca, kako bi EU zadržala svoju proizvodnju hrane (jer nove zelene politike stavljaju ogromne zahtjeve koje će samo dodatno utjecati na pad europske proizvodnje) ili bi mogla postati tržište za jeftinu i lošiju hranu iz cijelog svijeta.
Od početka 2023. krenulo je novo razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike, a EU je osigurala fond u iznosu od 264 milijarde eura za podršku europskim poljoprivrednicima, dok će zajedno sa sufinanciranjem i dodatnim nacionalnim financiranjem ukupna javna proračunska sredstva za poljoprivrednike i ruralne zajednice u razdoblju od 2023. do 2027. dosegnut iznos od 307 milijardi eura. Svim strateškim planovima u idućem će se razdoblju nastojati održati dohodak poljoprivrednih gospodarstava i otpornost poljoprivrednog sektora što je jedan od ključnih ciljeva. Zato bi direktna plaćanja u okviru ZPP-a i dalje trebala služit kao zaštitni mehanizam za poljoprivrednike.
Svake godine poljoprivrednicima koji ispunjavaju uvjete dodijelit će se gotovo 20 milijardi eura osnovne podrške dohotku. Međutim, ako žele primiti podršku, poljoprivrednici će morati primjenjivati strože osnovne standarde dobrih poljoprivrednih i ekoloških uslova. Očekuje se da će tim standardima biti obuhvaćeno gotovo 90 posto poljoprivrednog zemljišta EU. I to je razlog što ovih dana na ulice izlaze francuski farmeri, a prosvjede najavljuju i u drugim državama.

Podrška mladim poljoprivrednicima

U novom ZPP-u od ove bi godine više javnih sredstava trebalo biti usmjereno na one kojima je podrška najpotrebnija. Ruralna područja u EU suočavaju se s raznim izazovima, koji su istaknuti u dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a, a uključuju depopulaciju, pristup osnovnim uslugama ili njihovo poboljšanje,mogućnosti zapošljavanja i bolju povezanost. Posebna podrška mladim poljoprivrednicima zauzima važno mjesto u svim odobrenim planovima, a države članice premašile su minimalni zahtjev od 3 posto direktnih plaćanja za generacijsku obnovu. Javnim sredstvima u ukupnom iznosu od 8,5 milijardi eura mladim poljoprivrednicima pomoći će se da pokrenu poslovanje, ulažu u njega i održavaju ga u prvim godinama rada. Očekuje se da će u razdoblju od 2023. do 2027. ukupno 377.000 novih mladih poljoprivrednika početi obavljati poljoprivrednu djelatnost u punom kapacitetu. Neke države članice planiraju uložiti dodatne napore za poticanje smjene generacija na poljoprivrednim gospodarstvima, povećanje rodne ravnopravnosti u ruralnim područjima i jačanje položaja žena u poljoprivredi i dr.
Sve ovo zvuči dobro, no čini se da bi sve vlade unutar EU, trebale ipak pronaći načina da bolje kontroliraju sve one špekulante koji u cijelom lancu od polja do stola očito znaju kako novce, koje idu poljoprivredi, iz farmerskih presipati u svoje korporativne budžete. Isto tako umjetnici su i kada treba i običnim građanima uzeti i zadnji euro, na špekulativnom podizanju cijena, koje EK, kao što se vidi ne uspijeva obuzdati. Barem za sad.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)