Hrvatska danas proizvodi znatno manje vina nego prije ulaska u EU, a glavna izvozna tržišta i dalje su joj članice CEFTA-e, a ne članice Unije

Kako su stidljivo prenijeli mediji, površine pod vinogradima nam padaju, pa se tako čulo da u odnosu na lanjskih 17.600 hektara, u ovoj, 2023. godini imamo 16.303 hektara, što je u godinu dana manje za čak 1300 ha.

Prošle je godine proizvedeno 525.721 hektolitara vina (iz berbe 2021.), a od autohtonih kultivara vinove loze (ukupno 120) najzastupljeniji su: Graševina s 4347 hektara, Malvazija istarska s 1554 hektara te Plavac mali s 1333 hektara.

Najviše vina proizvodi se u Dalmaciji, a onda u Središnjoj Hrvatskoj

U Hrvatskoj je trenutno 25.714 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinarstvom, u četiri vinogradarske regije, a najviše ih je u Dalmaciji (41 posto), zatim u Središnjoj i bregovitoj Hrvatskoj (39 posto), pa hrvatskoj Istri i Kvarneru (11 posto), te u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju (9 posto).

Ukupna količina vina na hrvatskom tržištu u 2023. godini (za prvih devet mjeseci) iznosila je 449.382 hektolitara, od čega na kvalitetna otpada 71 posto, a na vrhunska 8 posto. Najviše vina na tržištu odnosi se na bijela, koja su zastupljena sa 73 posto. Crna zauzimaju 23 posto, a ružičasta četiri posto.

Kakvu smo proizvodnju vina imali prije ulaska u EU?

Hrvatska se u svim svojim službenim dokumentima voli pohvaliti kako joj agroekološki uvjeti omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa, od kojeg se proizvode vina različite kakvoće, od stolnih do vrhunskih vina, a najzastupljenija su kvalitetna vina. Volimo se hvaliti velikim uspjesima u vinarstvu, brojnim nagradama, dizanju razine kvalitete vina i uspješnom korištenju EU fondova odnosno Vinske omotnice koja godišnje iznosi preko 10 milijuna eura i slično, ali kada se malo dublje bacite u proučavanje službenih podataka vidljivo je da i ovaj sektor iz godine u godinu propada te ima sve lošije rezultate i brojke.

Da nam je stanje vinarstva i vinogradarstva sve gore i da nam padaju površine i proizvodnja najbolje oslikavaju podaci iz godine nakon ulaska u Europsku uniju.

Naime, u Zelenom izvješću iz 2013 godine (koje objavljuje Ministarstvo poljoprivrede), prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod vinogradima je u 2013. godini bilo 27.861 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Dakle, površine smo u 10 godina smanjili za gotovo 11.600 hektara. Treba podsjetiti kako smo u godinama prije ulaska u EU pod vinogradima, u pojedinim godinama, imali čak 34.000 hektara (2008. i 2009. godine).

Vinarstvo u Hrvatskoj se urušava

Proizvodnja grožđa u 2013. godini iznosila je 181.096 tona, dok je prošle godine iznosila 117.608 tona. To pokazuje da smo od ulaska u EU ovu proizvodnju smanjili za 63.488 tona.

Ako odemo korak dalje i usporedimo podatke o proizvodnji vina koje su prezentirali vinari na Sabatini (525.721 hektolitara vina), onda je vidljivo kojim se tempom vinarstvo urušava jer je proizvodnja vina, prema podacima DZS-a, u 2013. godini iznosila 1.249.000 hektolitara, a već smo u toj godini imali pad za oko tri posto u odnosu na 2012. godinu.

Dakle, kada se podvuče crta, konačnog proizvoda, vina, imamo manje za 723.279 hektolitara u odnosu na godine prije ulaska u EU. Valja reći da nam je prije ulaska u EU proizvodnja u pojedinim godinama dosezala gotovo 1,5 milijuna hektolitara. Zanimljiv bi bio i podatak koliko danas vinari imaju vina za svojim zalihama jer i to održava uspjeh poslovanja i prodaje.

Znamo da Hrvatska ima vrlo neujednačene podatke o proizvodnjama i da je teško biti precizan kada je riječ o analizi svih podataka jer svaka institucija ima neku svoju brojku koja se razlikuje od one koju ima DZS ili Ministarstvo. Ipak, na stranicama Ministarstva stoji informacija da je, prema podacima DZS-a, proizvodnja vina u 2022. godini iznosila 726.000 hektolitara, što u odnosu na 2021. predstavlja novo smanjenje za 5,1 posto.

Uvoz vina raste

Prema podacima DZS za 2013. godinu, uvezli smo vinskog grožđa u vrijednosti od 143.609 eura, dok smo ga izvezli u vrijednosti od 9330 eura, čime je ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 134.279 eura. U spomenutoj godini uvezli smo vina u vrijednosti od 16,5 milijuna eura, dok smo ga izvezli u vrijednosti od 10,4 milijuna eura, čime je ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 6,1 milijuna eura.

Od naših domaćih vinara na Sabatini, doznali smo da smo lani uvezli vina u vrijednosti od 40 milijuna eura, odnosno 245.000 hektolitara, dok smo izvezli vina za 19 milijuna eura, odnosno 46.000 hektolitara. Od otvaranja tržišta vinima iz EU, tako smo uvoz povećali za 23,5 milijuna eura, a izvoz za oko devet milijuna eura.

Na uvoz iz Sjeverne Makedonije otpada 40 posto od ukupnog obujma uvoza u Hrvatsku, a najznačajnija izvozna destinacija je Bosna i Hercegovina, koja količinski u ukupnom hrvatskom izvozu iznosi 45 posto.

Količinski se uvoz u 2022. godini smanjio za 11,3 posto u odnosu na godinu ranije, a vrijednost uvezenog raste za 0,14 posto, što stručnjaci objašnjavaju time da se uvoze skuplja vina.

Nastavak negativnih trendova i u ovoj godini

Prema privremenim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine već je uvezeno vina u vrijednosti od 21,9 milijuna eura, što predstavlja novo povećanje za 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Izvoz vina u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine iznosio je 9,8 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

U razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine u segmentu vina ostvarena je negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 12,1 milijuna eura.

Vino najviše uvozimo iz Francuske, a izvozimo u BiH

Hrvatska najviše vina uvozi, promatrano vrijednosno, iz država članica EU, 71,5 posto, dok iz država članica CEFTA-e uvoz iznosi 27,3 posto.

Promatrano po državama, najviše vina uvozimo iz Francuske, čiji udio, vrijednosno gledano, u ukupnom uvozu u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine iznosi 29,4 posto. U odnosu na isto razdoblje 2022. godine, uvoz iz Francuske se povećao za 29,4 posto.

Najznačajnija izvozna destinacija u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine je BiH, čiji je udio, promatrano vrijednosno, u ukupnom izvozu 29,8 posto.

Nismo se iskazali na tržištu EU, najviše vina izvozimo u CEFTA-u

U ukupnom promatranju strukture izvoza po zemljama, proizlazi da je Hrvatska najviše vina izvezla, promatrano vrijednosno, na tržište CEFTA-e, 46,6 posto, dok je izvoz u zemlje Europske unije iznosio 32,9 posto.

To znači da se nismo na europskom tržištu baš pokazali kako uspješna vinska zemlja. Znam da će vinari odmah reagirati burno i negativno na ovakvu tezu i reći kako mi vina prodajemo kroz naš vrhunski turizam i prodaju u domaćim vinarijama, te da je teško doći do EU kupca, odnosno da je svaki izvoz i nova nagrada ogroman uspjeh za naše vinarstvo.

Kako posluju vinari?

Ovih dana je i Financijska agencija (Fina) objavila podatke o poslovanju poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina, a iako već gotovo godinu dana imamo euro, ti podaci su i dalje izraženi u kunama.

Tako smo doznali da su proizvođači vina ostvarili 908,9 milijuna kuna ukupnih prihoda te su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od tek 11,9 milijuna kuna. U djelatnosti proizvodnje vina od grožđa lani je poslovalo 275 poduzetnika, koji su imali 1376 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 3,2 posto.

Vinari su u prošloj godini povećali prihode za 16,3 posto, dok su im ukupni rashodi rasli za 15,7 posto.

Prema podacima Fine, lani su ostvarili dobit razdoblja od 64,2 milijuna kuna, što je porast za 5,9 posto, dok su gubitke smanjili za 1,3 posto, na 52,3 milijuna kuna. Tako su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 11,9 milijuna kuna, što je 55 posto više u odnosu na 7,7 milijuna kuna neto dobiti u 2021. godini.

Najveći igrači u industriji vina u Hrvatskoj

Najveće ukupne prihode u djelatnosti proizvodnje vina u 2022. godini ostvarilo je porečka Agrolaguna, u iznosu od 133,5 milijuna kuna. Agrolaguna je lani iskazala negativan rezultat poslovanja u iznosu od 8,8 milijuna kuna, što je veći neto gubitak u odnosu na 2021. kada je iznosio 6,2 milijuna kuna.

Najveću dobit razdoblja u 2022. godini u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa iskazao je mali poduzetnik, šibenski Vinoplod - vinarija, 5,5 milijuna kuna (u 2021. dobit od 1,9 milijuna kuna).

Od onih čija je pretežita djelatnost uzgoj grožđa, najveće su prihode lani imali Iločki podrumi, 77,3 milijuna kuna, što je 18,2 posto ukupnih prihoda poduzetnika u toj djelatnosti.

Kada je riječ o uzgoju grožđa, Rizman vina ostvarila su najveću dobit razdoblja u iznosu od 11,2 milijuna kuna, dok im je godinu ranije dobit razdoblja iznosila 396.000 kuna.

Na tržištu sve više patvorina od vina

Danas je u Hrvatskoj teško biti poduzetnik na otvorenom tržištu i raditi pod pritiskom sve veće konkurencije. Isto tako, teško se nositi sa svim promjenama - od promjena poljoprivrednih politika EU, sustava poticaja ili, primjerice, nedostatka radne snage, što je možda i jedan od glavnih razloga pada površina pod vinogradima. Ipak, valja reći da je i potrošnja vina vrlo upitna jer se u kriznim godinama - a svjedoci smo što nam se događa unazad par godina - potrošači radije okreću jeftinijim pićima, poput piva ili žestokih pića.

Isto tako, na tržištu je sve više patvorina od vina, o čemu mediji često pišu. Kupuju se vina sumnjive kakvoće u različitim pakiranjima koja dolaze iz cijelog svijeta, a koja se nude u pakiranjima od tri ili pet litara kartonske ambalaže po bagatelnoj cijeni.

Trgovački lanci se takmiče tko će potrošači ponuditi jeftinije vino, a cijena kvalitetnih i vrhunskih vina je takva da si njih danas teško može priuštiti prosječni potrošač u Hrvatskoj. Kontrole su slabe ili gotovo nikakve i nema javno objavljenih podataka tko su najveći prevaranti koji nam prodaju ta vina loše kvalitete, pa da ih kao potrošači možemo kazniti.

Od ulaska u EU imamo revoluciju izgradnje modernih vinarija

Ipak, ono što se na tržištu isto tako pokazuje je i da od ulaska u EU imamo revoluciju izgradnje modernih vinarija i vinskih podruma, ali je pitanje koliko se u njima proda vina kroz sivu ekonomiju i koliko su te vinarije uspješne, odnosno kakvo im je u konačnici poslovanje - jesu li u plusu ili grcaju u kreditima i zaduženjima, pa moraju posezati za sivom ekonomijom ili uvozom jeftinog vina koje malo dorade i plasiraju kao vrhunski proizvod. Posebice tijekom ljeta u jeku turističke sezone.

Ima i onih kritičara koji kažu kako se danas vino može napraviti od raznih „praškova“ ili da su naši vinari skloni uvozu jeftinih vina iz Sjeverne Makedonije i Kosova, koje potom nekim čudima novih tehnologija pretvaraju u vrhunska ili kvalitetna vina.

Sve to baca negativno svjetlo na ovaj sektor i ne opravdava nas da smanjujemo površine i imamo sve manju proizvodnju vina. Posebice jer se godišnje izdvaja za ovaj sektor preko 10 milijuna eura za investicije i to u izgradnju i opremanje novih vinarija, podizanje novih vinograda ili promociju na trećim tržištima.

Posljednjih godina smo bili svjedoci da se najviše novca, iz ove ogromne vinske omotnice, izdvajalo za rješavanje ogromnih zaliha vina koje naši vinari nisu imali kome prodati. I to je podataka koji nas treba zabrinjavati.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)