Armenske vlasti su već objavile da su 'zamrznule' članstvo svoje zemlje u ODKB-u, 'ruskom NATO-u', a sada traže i da ruska vojska napusti zračnu luku u Erevanu
I Armenija razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva za ulazak u Europsku uniju, kazao je ministar vanjskih poslova te kavkaske države Ararat Mirzojan.
Šef armenske diplomacije tu je poruku poslao iz Antalyje u Turskoj, gdje je tijekom vikenda sudjelovao na diplomatskom forumu.
'Nije tajna ako kažem da mogućnosti o kojima raspravljamo uključuju i članstvo u EU'
"U Armeniji se danas uvelike raspravlja o mnogim novim mogućnostima. Neće biti tajna ako kažem da to uključuje i članstvo u EU ", rekao je Mirzojan u razgovoru za tursku televiziju TRT World, a prenio je Reuters.
Dodao je kako "narod Armenije ima europske aspiracije“.
Mirzojan je naglasio kako Erevan svakako želi produbiti svoje odnose s EU.
Armenija trenutno u proruskim blokovima
Najava šefa armenske diplomacije da bi i njegova zemlja mogla zatražiti članstvo u EU iznenadila je mnoge u međunarodnoj zajednici. Naime, Armenija je članica proruske Euroazijske ekonomske unije (EAEU), ekonomskog bloka koji, osim Armenije, obuhvaća još i Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan i Kirgistan.
Taj je ekonomski savez skrojen po uzoru na EU pa među zemljama članicama više nema prepreka u međusobnoj trgovini, dok prema trećim zemljama nastupaju jedinstveno, kao blok.
EAEU su 2014. stvorile Rusija, Bjelorusija i Kazahstan. Nedugo zatim toj su se uniji priključile Armenija i Kazahstan.
Osim toga, Armenija je članica i ODKB-a, "ruskog NATO-a“, kako ga popularno nazivaju. Riječ je o vojnom bloku stvorenom 2002. godine po uzoru na NATO, u čijem su sastavu Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.
U Armeniji stacionirana i ruska vojska
Štoviše, u Armeniji su stacionirane i ruske trupe. U armenskom gradu Gjumriju, oko 120 kilometara sjeverno od Erevana, u blizini turske granice, nalazi se velika ruska baza, a ruska je vojska prisutna i u zračnoj luci u Erevanu, kao i duž armenske granice s Iranom.
Iz Moskve zasad nema reakcija na najavu armenskih vlasti da bi mogle tražiti ulazak u EU. Ako se Armenija odluči na taj korak, onda to znači da prethodno mora izaći iz EAEU, budući da zemlja ne može istodobno biti članicom oba politička i ekonomska bloka.
Iako se to još ne spominje, Armenija će najvjerojatnije morati izaći i iz ODKB-a. Naime, malo je vjerojatno da bi EU u svom sastavu željela imati državu koja je (barem formalno) ruski saveznik.
Zategnuti odnosi Moskve i Erevana
Odnosi Moskve i Erevana već su godinama u silaznoj putanji. Mnogi Armenci tradicionalno doživljavaju Rusiju kao svoju zaštitnicu.
No, stvari su se počele mijenjati nakon rata za Gorski Karabah na jesen 2020. godine, kada je azerbajdžanska vojska zauzela veći dio teritorija koji su u vrijeme raspada SSSR-a zauzeli armenski pobunjenici u toj etnički većinski armenskoj regiji u Azerbajdžanu.
Nakon tog, drugog po redu rata za Gorski Karabah, pod kontrolom armenskih pobunjenika ostao je samo dio Karabaha koji je uskim Lačinksim koridorom bio povezan s Armenijom, a kojim su patrolirale ruske snage. Azerbajdžanska je vojska tada izbila na međunarodno priznatu granicu te zemlje s Armenijom.
Egzodus Armenaca iz Gorskog Karabaha
Sukob u Gorskom Karabahu je okončan na jesen prošle godine. Ta se enklava nakon kratkotrajne azerbajdžanske vojne akcije predala, a iz nje je iselilo više od 100.000 Armenaca, gotovo cjelokupno armensko stanovništvo.
No, napeto je i duž međunarodno priznate granice između Azerbajdžana i Armenije. Naime, u Erevanu su optužili Baku da su azerbajdžanski vojnici zauzeli i dio međunarodno priznatog armenskog teritorija te su česti sukobi između armenskih i azerbajdžanskih vojnika.
Iako u Bakuu kažu da žele konačnu normalizaciju odnosa s Armenijom, sve češće šalju i "prijedloge“ da se Armenija odrekne krajnjeg juga svoje zemlje na kojem bi se stvorio koridor koji bi središnji dio Azerbajdžana povezao s njegovom zapadnom enklavom Nahičevanom i Turskom.
Rusija odbila pomoći Armeniji iako su dvije zemlje u savezništvu
Armenija je u više navrata tražila od Rusije da je zaštiti. Pritom se pozivala na obveze Rusije iz ODKB-a.
No, iz Moskve su odgovarali kako ne mogu ulaziti u rat s Azerbajdžanom zbog Gorskog Karabaha, budući da se ta regija nalazi na međunarodno priznatom azerbajdžanskom teritoriju. Rusija nije htjela intervenirati na armenskoj strani ni u slučaju graničnih okršaja između Armenije i Azerbajdžana. S druge strane, u posljednje je vrijeme primjetno jačanje odnosa između Moskve i Bakua.
U Erevanu su stoga zaključili kako od Rusije više ne trebaju imati velika očekivanja. Rusima su posebno zamjerili što njihova vojska, koja je u Gorskom Karabahu bila u mirovnoj misiji, nije spriječila egzodus tamošnjih Armenaca.
Problem u odnosima s Moskvom i ruska invazija na Ukrajinu
Odnosi između Rusije i Armenije pogoršali su se i zbog ruske agresije na Ukrajinu. Naime, armenski premijer Nikol Pašinjan kazao je kako Armenija ne podržava Rusiju u njenoj invaziji na Ukrajini.
Armenija je nedavno objavila i da je "zamrznula“ svoje članstvo u ODKB-u.
Kako su prije nekoliko dana objavili svjetski mediji, Armenija je od Rusije zatražila i da ruska vojska napusti aerodrom u Erevanu.
Loša geopolitička situacija za Armeniju
Iako armenska vlada posljednjih godina jača odnose s EU i SAD-om, pa je tako Armenija pristupila i Europskoj političkoj zajednici, geopolitička situacija u kojoj se nalazi ta kavkaska država izrazito je nepovoljna.
Naime, s dva od četiri susjeda - Azerbajdžanom i Turskom, Armenija nema čak ni diplomatske odnose, a s Azerbajdžanom se nalazi na samom rubu izbijanja otvorenog rata.
S preostala dva susjeda - Gruzijom i Iranom, Erevan nastoji održavati dobre odnose, u čemu je dosad i uspijevao. No, s obzirom na bliskost Teherana i Moskve, pitanje je hoće li ti odnosi i dalje biti dobri ako se Armenija prebaci u zapadni tabor. Pogotovo što u Iranu nimalo blagonaklono ne gledaju na NATO, a ni na EU.
Sjeverni armenski susjed, Gruzija, na putu prema EU i NATO-u
Inače, sjeverni armenski susjed - Gruzija, krajem prošle godine je postao kandidat za EU. Tbilisi je zahtjev za članstvo u Uniji predao početkom ožujka 2022. godine, desetak dana nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, ali status kandidata mu je dodijeljen tek u prosincu prošle godine. Za razliku od Ukrajine i Moldavije, Gruzija još nije počela pregovore o ulasku u EU.
Gruzija želi i u NATO, no taj je vojni savez i dalje vodi samo kao "partnersku državu“. U ovom je trenutku teško reći hoće li Gruzija ikada ući u NATO, budući da Rusija pod okupacijom drži njene dvije sjeverne regije - Abhaziju i Južnu Osetiju. No, interes za članstvom i u NATO-u u Gruziji svakako postoji.
Iako se proteklih godina odnosi Moskve i Tbilisija postupno normaliziraju, Rusija i Gruzija i dalje nemaju diplomatske odnose. Njih je prekinula Gruzija 2008. godine, u jeku kratkotrajnog rusko-gruzijskog rata.
Istočno partnerstvo i sada omogućuje Armeniji suradnju s EU
Unatoč tome, Gruzija je nastavila održavati dobre odnose s ruskom saveznicom Armenijom. Stoga, ako se Erevan doista odluči za radikalan zaokret u vanjskoj politici i ulazak u EU, onda će put Armenije prema članstvu u Uniji, po svemu sudeći, voditi preko Gruzije.
Osnova za razvoj odnosa Armenije s EU, kao i Gruzije, trenutno predstavlja Istočno partnerstvo, politika suradnje Unije s bivšim sovjetskim republikama u Europi.
No, ako Erevan odluči aplicirati za ulazak u EU, onda će se suradnja Unije i Armenije morati produbiti. Istodobno, odnosi Erevana i Moskve nastavit će slabiti.