I u Europskoj komisiji smatraju da je otvaranje pregovora s BiH ključno u geopolitičkoj situaciji u kakvoj se Europa nalazi
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je u utorak u Europskom parlamentu da će Komisija preporučiti Europskom vijeću otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
BiH je pokazala, ocijenila je von der Leyen, da je sposobna ispuniti kriterije za članstvo u EU, iako je na tom putu čeka još puno posla.
'BiH se uskladila s vanjskom politikom Unije'
"Otkad smo joj dodijelili kandidatski status, BiH je napravila impresivne korake prema nama. Veći napredak je postignut u samo nešto malo više od godinu dana, nego u cijelom desetljeću“, kazala je eurozastupnicima von der Leyen, za što je dobila pljesak eurozastupnika.
U svom govoru je podsjetila da se BiH uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, što EU smatra ključnim u geopolitičkoj situaciji u kakvoj se Europa nalazi.
Istakla je i da su vlasti u BiH usvojile nekoliko ključnih zakona, poput onog o sprječavanju sukoba interesa i o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Kazala je i kako je Sarajevo pristalo otvoriti pregovore s Frontexom, koji bi uskoro trebali početi. Cilj toga je smanjiti pritisak ilegalnih migranata na vanjske granice Unije, budući da velik broj migranata upravo BiH koristi kao zemlju iz koje ulaze ili pokušavaju ući u EU.
Isto tako, naglasila je da su vlasti u BiH pristale u domaći pravni poredak uvrstiti presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i da rade na osnaživanju dijaloga i pomirenju u BiH.
"Naravno, dodatni napredak je potreban za priključenje našoj Uniji. No, zemlja je pokazala da može ispuniti kriterije za članstvo i težnje njenih građana da postanu dio naše obitelji“, zaključila je von der Leyen u obraćanju eurozastupnicima.
BiH dosad 'na čekanju'
BiH je dobila status kandidata krajem 2022. godine. No, iako su se u Sarajevu nadali da će otvoriti pristupne pregovore do kraja 2023. godine, to se nije dogodilo. Naime, Europsko vijeće, koje okuplja šefove država ili vlada svih 27 članica, na summitu u prosincu prošle godine donijelo je odluku o otvaranju pregovora samo s Ukrajinom i Moldavijom, dok je BiH stavljena "na čekanje“ dok ne ispuni uvjete koje joj je postavila EU, za što joj je dan tromjesečni rok.
Sarajevo je dosad ispunilo većinu, ali ne i sve uvjete. Parlamentarna skupština BiH je sredinom veljače usvojila Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a krajem prošloga tjedna i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Sporan Izborni zakon
No, parlament BiH još nije usvojio Zakon o Sudu BiH, budući da se političari ne mogu dogovoriti oko toga gdje će biti sjedište prizivnog odjela tog suda.
Preciznije, političari iz hrvatsko-bošnjačkog entiteta - Federacije BiH, kao i većina međunarodne zajednice, traže da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, dok političari iz Republike Srpske, srpskog entiteta u BiH, smatraju da to tijelo treba imati sjedište u Banjoj Luci. Inače, i Istočno Sarajevo i Banja Luka su gradovi koji pripadaju Republici Srpskoj.
Još veći problem predstavljaju izmjene Izbornog zakona. EU od BiH traži njegove tehničke izmjene, kako bi se poboljšala transparentnost izbornog procesa u zemlji. Takav je stav i bošnjačkih i građanskih stranaka u zemlji.
No, u Republici Srpskoj se protive bilo kakvoj daljnjoj centralizaciji ovlasti na razini BiH, što uključuje i rješenja koja se nude predloženim izmjenama Izbornog zakona.
Problem izmjena Izbornog zakona dodatno usložnjava zahtjev hrvatskih stranaka u BiH da se izmjeni izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kako se hrvatski predstavnik u kolektivnom šefu države ne bi birao glasovima Bošnjaka. Naime, većina hrvatskih stranaka u BiH, predvođenih HDZ-om BiH, ističe kako je sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izabran većinom glasova Bošnjaka pa mu osporavaju legitimitet.
Stoga je HDZ BiH nedavno predložio, kako su objavili bosanskohercegovački mediji, da hrvatski kandidat za člana Predsjedništva BiH, osim većine glasova na razini Federacije BiH, mora dobiti i većinu glasova u županijama (kantonima) s hrvatskom većinom. Taj su prijedlog, također prema pisanju medija u BiH, na nedavnom sastanku u Laktašima prihvatili i predstavnici ostalih stranaka vladajuće koalicije na razini države BiH.
No, nakon što je američko veleposlanstvo u Sarajevu ocijenilo da bi takvo rješenje podrazumijevalo i izmjene Ustava BiH, predstavnici građansko-bošnjačkih stranaka odustali su od izmjena Izbornog zakona kakve su, prema pisanju tamošnjih medija, dogovorene u Laktašima te su zauzeli stav da se sada ide samo u tehničke izmjene Izbornog zakona.
Otvaranje pregovora na vidiku
Iako je preporuka Europske komisije za otvaranjem pregovora svakako veliki korak naprijed za Sarajevo, sama preporuka Komisije još ne znači da će BiH automatski otvoriti pristupne pregovore.
Odluku o tome mora jednoglasno donijeti Europsko vijeće koje bi se trebalo sastati u Bruxellesu 21. i 22. ožujka. Ipak, očekivanja iz diplomatskih krugova govore da će europski čelnici na tom summitu vjerojatno donijeti odluku o otvaranju pregovora s BiH.
Zovko: Ključnu ulogu odigrali Plenković i von der Leyen
Ista su očekivanja i hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP) Željane Zovko, iza koje je mandat veleposlanice BiH u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj te u nekoliko međunarodnih institucija.
"Vjerujem da će Europsko vijeće na sastanku sljedećeg tjedna otvoriti pristupne pregovore s BiH“, kazala je Zovko za Euractiv, poručivši kako je u cijeloj priči o europskom putu BiH ključnu ulogu odigrao hrvatski premijer Andrej Plenković.
Pritom podsjeća da je upravo Plenković u siječnju u Sarajevo doveo predsjednicu Europske komisije von der Leyen i nizozemskog premijera Marka Ruttea, čija se zemlja dosad protivila otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Ističe kako je važnu ulogu u donošenju odluke Europske komisije odigrala i von der Leyen.
Zovko je kazala kako je zadovoljna odlukom Europske komisije da preporuči otvaranje pregovora s BiH i da je pozdravlja. Smatra da je Europska komisija time pokazala da je "prepoznala ključni trenutak za mir i stabilnost u BiH, kao i za njenu budućnost“. Prepoznala je, dodala je, i reformske mjere koje je u razmjerno kratkom vremenu poduzelo Vijeće ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto.
'Posao još nije gotov, treba izmijeniti Izborni zakon u BiH'
I Zovko smatra da je geopolitički faktor važna karika u odluci Europske komisije da preporuči otvaranje pregovora s BiH. Nedavno je za u izjavi za Euractiv upozorila kako bi eventualna odluka o neotvaranju pregovora dovela do jačanja interesa Rusije, Kine, Turske i drugih zemalja u BiH, što EU nije u interesu. Posebno u uvjetima vrlo zaoštrenih geopolitičkih odnosa na Starom kontinentu i u svijetu.
Ipak, i naša sugovornica poručuje kako posao za vlasti u BiH još ni izbliza nije gotov. Pritom ključnima smatra izmjene Izbornog zakona.
"Ključno je da sva tri naroda u BiH imaju svoje stvarne predstavnike u vlasti, pa tako i u Predsjedništvu“, zaključuje Zovko.
Plenković: Preporuka Europske komisije o BiH jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske
I hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak je komentirao preporuku Europske komisije da BiH otvori pristupne pregovore. Ocijenio je to "jednim od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u ovom mandatu".
"Za nas je u vanjskopolitičkom smislu i u smislu strateških nacionalnih interesa, odluka koja će se donijeti idućega tjedna o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, jedna od najvažnijih u vanjskopolitičkim postignućima Hrvatske u ovom mandatu", rekao je Plenković, a prenijela je Hina.
Istaknuo je kako je ta odluka jako "važna za cijelu BiH i za sva tri konstitutivna naroda, a posebno za Hrvate koji su uvijek najsnažnije zagovarali europski put BiH".
Plenković je podsjetio da je "Hrvatska od 2016. pomagala BiH više nego itko drugi da podnese zahtjev za članstvo, da je prije godinu i pol pomogla više nego drugi da dobije kandidatski status i omogućila BiH da napravi reforme u zadnja tri mjeseca".
Najavu otvaranja pregovora o ulasku BiH u EU pozdravila je i hrvatska Vlada.
Milanović: Hrvati u BiH dočekuju pregovore s EU bez prava da biraju svog člana Predsjedništva
Zadovoljstvo najavom otvaranja pregovora BiH s EU izrazio je i predsjednik Zoran Milanović. U priopćenju koje je njegov ured poslao medijima u utorak kasno popodne ističe se da je Milanović i proteklih godina zagovarao dodjelu kandidatskog statusa susjednoj zemlji, kao i početak pregovora o ulasku u EU. Štoviše, kako stoji u priopćenju s Pantovčaka, "i danas je uvjeren kako je BiH to zaslužila i ranije".
"Ulazak BiH u EU važan je za Hrvatsku iz više razloga, ali ključni je razlog taj što je ulazak BiH u EU ujedno strateški, nacionalni i sigurnosni interes Hrvatske jer u BiH živi i hrvatski narod, jer s BiH dijeli najdulju kopnenu granicu i jer su Hrvatska i BiH povijesno, kulturno i gospodarski duboko povezane prijateljske države", poručio je Milanović u priopćenju.
Upozorio je, međutim, kako "Hrvati u BiH dočekuju pregovore s EU bez prava da sami biraju svog predstavnika u najvišoj državnoj instituciji jer do danas nije promijenjeno izborno zakonodavstvo".
"Štoviše, u pregovore se ulazi s jasnom namjerom europske birokracije da od BiH stvori tzv. građansku državu u kojoj će se o pravima konstitutivnih naroda voditi računa još manje nego danas. Za hrvatski narod u BiH, ali i za Hrvatsku, to je neprihvatljivo i opasno, pogotovo jer je za očekivati da će se tijekom pregovaračkog procesa od vlasti u BiH tražiti dodatni ustupci i kompromisi", naglasio je Milanović u priopćenju.
Zaključio je kako Hrvatska mora iskoristiti sve instrumente koji joj stoje na raspolaganju kao članici Unije u zaštiti svojih interesa, u što ulaze i prava Hrvata u BiH.
Plenkoviću je zamjerio da nije dosad dovoljno napravio na zaštiti Hrvata u BiH. Optužio ga je za "dodvoravanje briselskim birokratima".