Predsjednik Zoran Milanović kazao je da će o odluci kada će se održati izbori za 11. saziv Sabora javnost obavijestiti 'u najkraćem roku, nakon što se raspusti Sabor'
Sabor se raspušta 14. ožujka i od toga dana počinju teći rokovi za održavanje parlamentarnih izbora, najavio je u petak premijer Andrej Plenković.
Dodao je kako je oko toga postignuta suglasnost koalicijskih partnera.
'Omogućit ćemo mirno ljeto i vrijeme za formiranje nove parlamentarne većine'
"Jutros smo imali sastanak parlamentarne većine i postigli suglasje da se Sabor raspusti u četvrtak, 14. ožujka“, kazao je Plenković na sjednici Vlade u petak.
Dodao je kako će Sabor do raspuštanja usvojiti još neke za njegovu Vladu važne zakone. Podsjetio je i da o samom datumu održavanja izbora, sukladno Ustavu, odlučuje predsjednik Zoran Milanović.
"Ranijim održavanjem izbora, otprilike dva do dva i pol mjeseca u odnosu na 5. srpnja 2020., omogućit ćemo svima mirno ljeto i vrijeme za formiranje nove parlamentarne većine i nove Vlade“, poručio je Plenković.
Istakao je da će njegova Vlada u četvrtak, na dan raspuštanja Sabora, donijeti odluku o nastavku zamrzavanja cijena struje i plina, kao i mjere za pomoć umirovljenicima.
Mogući datumi održavanja izbora
Prema hrvatskim propisima, izbori za Sabor moraju se održati u roku od 30 do 60 dana od dana raspuštanja parlamenta.
Budući da se izbori u Hrvatskoj tradicionalno održavaju nedjeljom, to znači da bi se izbori trebali održati, nakon što se Sabor raspusti 14. ožujka, između 14. travnja i 12. svibnja. Odluku o samom datumu izbora donosi šef države.
Milanović kaže da se neće konzultirati sa strankama oko datuma izbora
"U najkraćem roku, nakon što se raspusti Sabor, obavijestit ću javnost o svojoj odluci kada će se održati izbori“, kazao je u petak predsjednik Milanović.
Dodao je da se neće konzultirati sa strankama oko datuma izbora jer je odgovornost na njemu.
"Ne mogu sa svim razgovarati. Na primjer, s HDZ-om ne mogu uopće razgovarati jer HDZ ne želi razgovarati, to je njihov izbor. Ne znam onda koliko ima smisla razgovarati s drugima“, ocijenio je Milanović, a prenio je njegov ured u priopćenju.
Izgledno preklapanje kampanja za nacionalne i europske izbore
Podsjetimo, Plenković je u ponedjeljak najavio da će se Sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka, o čemu je Euractiv već pisao. Samo nekoliko dana ranije vladajući HDZ u Saboru je glasao protiv zahtjeva oporbe da se odmah raspusti parlament i raspišu izbori za novi, 11. saziv Sabora.
Takvi potezi vladajuće stranke, ali i poruke koje su dolazile od njenih čelnika, probudile su strahove da bi HDZ mogao "otezati“ s raspuštanjem Sabora i raspisivanjem izbora do krajnjih ustavnih rokova, odnosno da bi se izbori mogli održati tek na ljeto ili čak u rujnu.
Sada je, međutim, jasno da se to neće dogoditi i da ćemo na izbore izaći na proljeće.
Analitičari su, međutim, upozorili kako bi to moglo dovesti do preklapanja kampanja za izbore za Sabor i za Europski parlament, koji su u Hrvatskoj najavljeni za 9. lipnja, o čemu je Euractiv također pisao. To bi, pak, moglo zbuniti birače kojih ionako sve manje izlazi na glasačka mjesta.
Gotovo nitko iz oporbe ne želi s HDZ-om
U ovom je trenutku teško prognozirati kakav će biti ishod parlamentarnih izbora. Ako je suditi po anketama, relativnu bi većinu i ovoga puta trebao osvojiti HDZ, no čini se da će se u toj stranci poslije novih izbora suočiti s većim problemima oko formiranja Vlade nego što je bio slučaj na prethodnim izborima na ljeto 2020. godine.
Naime, gotovo nitko iz oporbe ne želi koalirati s HDZ-om kojeg optužuju za korupciju, nepotizam, autokratski model vladavine i kupnju birača te uljepšavanje stvarnosti putem nadzora medija. U takvoj situaciji, moglo bi se dogoditi, kako već dulje vrijeme upozoravaju analitičari, da HDZ čak ni u uobičajenoj postizbornoj koaliciji s predstavnicima manjina neće imati dovoljno ruku u saborskim klupama za sastavljanje Vlade.
Plenković 'zajamčio' von der Leyen da će ponovno formirati Vladu
S druge strane, Plenković je na kongresu Europske pučke stranke (EPP) u Bukureštu "zajamčio“ predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen da će on i HDZ treći puta zaredom formirati hrvatsku Vladu.
To je njegovo obećanje u skladu s tvrdnjama analitičara koji su za Euractiv kazali kako je cilj Plenkovića da ostane upamćen u hrvatskoj povijesti kao netko tko je tri mandata zaredom sastavio Vladu.
Inače, HDZ u kampanju ide podsjećajući glasače da je Hrvatsku uveo u eurozonu i Schengen, kao i da je antiinflacijskim mjerama i u vremenima krize uspio očuvati standard građana. U HDZ-u se hvale i razmjerno visokim stopama gospodarskog rasta koje Hrvatska ostvaruje posljednjih godina.
Dio SDP-a nezadovoljan koalicijom u kojoj su im i konkurenti na lokalnoj razini
Oporba je, pak, razjedinjena i vrlo heterogena. SDP je ovih dana najavio formiranje koalicije Za bolju Hrvatsku s devet manjih stranaka, među kojima su i neke koje uopće nisu u Saboru.
No, taj je potez predsjednika SDP-a Peđe Grbina već naišao na brojne kritike unutar te stranke, s obzirom da pojedine podružnice SDP-a ne žele u predizbornu koaliciju sa strankama koje su im konkurenti na lokalnoj razini. Riječ je, primjerice, o IDS-a u Istri, Centru u Splitu i Reformistima u Varaždinu.
HDZ optužio SDP-ovu koaliciju da je ukrala slogan Kolinde Grabar-Kitarović
Osim toga, i sam naziv koalicije Za bolju Hrvatsku našao se na udaru HDZ-a koji je ustvrdio da je riječ o krađi izbornog slogana Kolinde Grabar-Kitarović, HDZ-ove kandidatkinje na predsjedničkim izborima 2014/15. i kasnije šefice države, koji je glasio "Zajedno za bolju Hrvatsku“.
U SDP-u su odbacili tvrdnje HDZ-a o krađi izbornog slogana.
Rasipanje glasova na ljevici?
Međutim, za SDP i njegovu koaliciju bi veći problem od slogana moglo biti to što u koaliciji koju su stvorili nema druge dvije svjetonazorski vrlo slične stranke - Možemo i Socijaldemokrata.
Naime, SDP-ova koalicija će s Možemo koalirati samo u pojedinim izbornim jedinicama, dok se o eventualnoj koaliciji sa Socijaldemokratima, koji su nastali 2021. odvajanjem od SDP-a, ni ne govori.
To bi, upozorili su analitičari, moglo dovesti do rasipanja glasova na ljevici, a time i do manje saborskih mandata za stranke ljevice i lijevog centra.
Hrvatski izborni sustav
Inače, u Sabor se u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira po 14 zastupnika. Za izbor zastupnika primjenjuje se D'Hondtova metoda s izbornim pragom od pet posto u svakoj izbornoj jedinici. Glasači mogu kandidatima za Sabor dati i preferencijalne glasove.
Odlukom Sabora, a na zahtjev Ustavnog suda, granice izbornih jedinica su prošle godine promijenjene. Oporba je ustvrdila da se radi o "izbornom inženjeringu“ i gerrymanderingu.
Osim u 10 izbornih jedinica, u 11. izbornoj jedinici biraju se tri zastupnika iz dijaspore. To se uglavnom odnosi na Hrvate u Bosni i Hercegovini koji imaju dvojno državljanstvo.
Pored toga, u 12. izbornoj jedinici, namijenjenoj nacionalnim manjinama, bira se osam zastupnika nacionalnih manjina. Među njima su tri mjesta zajamčena za predstavnike srpske manjine, a po jedno za mađarsku i talijansku te zajedno za češku i slovačku manjinu.
Hrvatski sabor ukupno ima 151 zastupnika. Za parlamentarnu većinu je potrebno 76 saborskih ruku.