Put Švedske do članstva u NATO-u trajao je nešto manje od dvije godine
Švedska je u četvrtak postala 32. članica NATO-a.
Dokumentaciju o pristupanju te skandinavske zemlje NATO-u u četvrtak je u Washingtonu američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu predao švedski premijer Ulf Kristersson, čime je završio gotovo dvogodišnji proces primanja Švedske u Sjevernoatlantski savez.
Podizanje švedske zastave ispred sjedišta NATO-a u ponedjeljak
Washington je, inače, depozitar isprava vezanih uz NATO.
Kako su najavili iz NATO-a, švedska će zastava u ponedjeljak biti podignuta pred sjedištem Saveza u Bruxellesu, gdje vijore zastave i ostalih članica. Time će i simbolično ta nordijska zemlja postati članicom Saveza.
Iza Švedske više od dva stoljeća neutralnosti
Ulaskom u NATO, Švedska je napustila više od dva stoljeća dugu politiku neutralnosti. Ta joj je neutralnost omogućila da ne sudjeluje u ratovima pa tako Švedska nije sudjelovala ni u Prvom, ni u Drugom svjetskom ratu. Neutralna je bila i tijekom Hladnog rata.
Kako je nedavno poznati hrvatski politolog i bivši veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan objasnio za Euractiv, neutralnost je bila važna odrednica švedske unutarnje i vanjske politike i uživala je potporu većine stanovnika te zemlje.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala strah u Stockholmu i Helsinkiju
Stvari su se, međutim, promijenile nakon što je Rusija 24. veljače 2022. godine napala Ukrajinu. To je izazvalo strah u Švedskoj i susjednoj joj (dotad također neutralnoj) Finskoj da bi se i one mogle naći na meti ruskoga oružja.
Ankete su pokazale radikalan zaokret javnosti u tim zemljama prema članstvu u NATO-u. Za pristupanje tom vojnom bloku izjasnila se i politička elita u Stockholmu i Helsinkiju.
Obje su zemlje službeno aplicirale za članstvo u NATO-u u svibnju 2022. godine. Krajem lipnja iste godine, na summitu NATO-a u Madridu, dobile su i pozivnicu za članstvo. Početkom srpnja 2022. Švedska i Finska potpisale su protokole o pristupanju NATO-u.
Erdogan i Orban blokirali Švedsku
Međutim, Turska se usprotivila ulasku Švedske i Finske u NATO dok, kako su rekli u Ankari, te dvije zemlje ne prestanu pružati utočište kurdskim militantima. Turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu nisu se svidjele ni kritike koje su Stockholm i Helsinki upućivali Ankari zbog turske intervencije na sjeveru Sirije. Stoga je Erdogan odlučio do daljnjega blokirati pristup Švedske i Finske NATO-u.
Svoj stav je dijelom ublažio nas proljeće prošle godine, nakon čega je turski parlament ratificirao ulazak Finske, ali ne i Švedske, u NATO. Finska se priključila NATO-u u travnju 2023. godine, ostavivši Švedsku i dalje "na čekanju“.
Isti stav prema pristupanju Švedske i Finske NATO-u zauzela je i Mađarska. Mađarski premijer Viktor Orban također je blokirao pristupanje dvije nordijske države NATO-u, ističući da će Budimpešta pratiti stavove Ankare prema tim dvjema zemljama.
U samoj Budimpešti nikada precizno nisu rekli što točno zamjeraju Švedskoj i Finskoj, no bilo je jasno da im se ne sviđaju kritike Orbanove politike koje su dolazile iz tih zemalja. Ipak, i Mađarska je na proljeće prošle godine ratificirala ulazak Finske u NATO, ostavivši također Švedsku "na čekanju“.
Hrvatska dala zeleno svjetlo ulasku Švedske i Finske u NATO još na ljeto 2022.
Ostale članice NATO-a ratificirale su pristupanje Finske i Švedske NATO-u vrlo brzo nakon što su potpisani protokoli o njihovu pristupanju.
Hrvatska je to, primjerice, uradila još tijekom ljeta 2022. godine.
Turska i Mađarska ove godine maknule blokadu ulaska Švedske u NATO
Stvari su se za Švedsku počele mijenjati nakon summita NATO-a u srpnju prošle godine u Vilniusu, kada je Erdogan najavio da će maknuti blokadu švedskom članstvu u NATO-u. Turski je parlament ratificirao pristupanje Švedske NATO-u krajem siječnja ove godine.
Potom je to krajem veljače učinio i mađarski parlament.
Baltik postaje 'NATO jezero'
Ulaskom Švedske u NATO mijenja se geopolitička situacija na sjeveru Europe, s obzirom na to da su sada sve zemlje uz Baltičko more, s izuzetkom Rusije, članice tog vojnog bloka. Baltik time postaje, kako su ocijenili analitičari, "NATO jezero“.
Osim toga, Švedska ima snažnu vojsku, ali i jaku obrambenu industriju. Prema podacima portala Global Firepower, švedska je vojska po snazi 29. vojska u svijetu i 10. u Europi.
Inače, Švedska je i dosad surađivala s NATO-om. Njena vojna industrija je prodavala oružje i streljivo članicama NATO-a, a njeni su vojnici sudjelovali u mirovnim misijama.