NAPETO I U MOLDAVIJI: Pridnjestrovlje traži pomoć Rusije, Moskva pozvala Kišinjev i Tiraspolj na dijalog

Odnosi vlasti u Kišinjevu i onih u odcjepljenoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlje sve su napetiji.

Problem je ovoga puta ekonomija, odnosno odluka moldavskih vlasti da uvedu carinu na robu koja putuje prema Pridnjestrovlju.

'Izravni pritisak na Pridnjestrovlje'

Takva odluka Kišinjeva, ocijenili su u Tiraspolju, glavnom gradu samoproglašene Pridnjestrovske Moldavske Republike, koju nije priznala nijedna država, predstavlja izravni pritisak na Pridnjestrovlje.

Naime, nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu, ukrajinske su vlasti zatvorile svoj dio granice s Moldavijom u dijelu u kojem Ukrajina graniči s Pridnjestrovljem. To je, pak, Pridnjestrovlje "osudilo“ na to da sa svijetom trguje i komunicira isključivo preko dijela teritorija Moldavije koji je pod nadzorom legalnih vlasti u Kišinjevu.

Rusija će pomoći 'ako bude potrebno'

Stoga su odmetnute vlasti u Tiraspolju, na čelu s predsjednikom Pridnjestrovlja Vadimom Krasnoseljskim, krajem veljače zatražile pomoć Rusije. U Pridnjestrovlju su, inače, od 1992. godine stacionirane ruske trupe.

Odgovor iz Moskve stigao je u srijedu. Kako su objavili ruski mediji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da će Rusija pomoći Pridnjestrovlju "ako to bude potrebno“, ali da Pridnjestrovlje i Moldavija svoje probleme moraju riješiti mirnim putem.

"Ljudi u Pridnjestrovlju doista žive u kompliciranim uvjetima. Sigurno im je potrebna pomoć na mnoge načine. Rusija je spremna pružiti tu pomoć, ali preferiramo rješavanje svih pitanja dijalogom, političkim dijalogom“, naglasio je, prema pisanju TASS-a, Peskov.

Washington pozorno prati zbivanja 

Proteklih su dana reakcije na zahtjev Tiraspolja da im Rusija pomogne stizale i iz drugih svjetskih metropola u kojima strahuju od eventualnog širenja rata u Ukrajini. Washington je primjerice, poručio kako pozorno prati zbivanja vezana uz Pridnjestrovlje.

"SAD čvrsto podupire suverenitet Moldavije i njenu teritorijalnu cjelovitost unutar međunarodno priznatih granica. Nastavit ćemo ohrabrivati Kišinjev i Tiraspolj da zajedno rade i pronađu načine za rješavanje problema zajednica na obje strane Dnjestra“, poručio je, prema pisanu Reutersa, glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.

Primirje iz 1992. i danas na snazi

Kao i ostale bivše sovjetske republike, i Moldavija je neovisnost stekla 1991. godine. No, većina stanovnika na lijevoj, istočnoj obali Dnjestra nije prihvatila neovisnost Moldavije, već je jednostrano proglasila neovisnost.

U ožujku 1992. izbio je i četveromjesečni rat između legalne moldavske vlade u Kišinjevu i samoproglašene Pridnjestrovske Moldavske Republike koji je okončan primirjem koje su dvije strane potpisale u srpnju 1992. To je primirje i danas na snazi.

Iako je Pridnjestrovlje očekivalo da će dobiti međunarodno priznanje, to se nije dogodilo. Vlasti u Tiraspolju nisu uspjele ni u pokušaju da se odmetnuta regija priključi Rusiji, što se u velikoj mjeri može objasniti time da je ruski teritorij razmjerno daleko od Pridnjestrovlja.

Ruska invazija na Ukrajinu zakomplicirala položaj Pridnjestrovlja

Stvari su se dodatno zakomplicirale nakon što je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače 2022. godine. I u Kijevu i u Kišinjevu su strahovali da će se ruska vojska iz Pridnjestrovlja uključiti u napad na Ukrajinu, pri čemu bi joj prva meta bila velika ukrajinska luka Odesa koja je od Pridnjestrovlja udaljena samo pedesetak kilometara.

Ipak, to se nije dogodilo i Pridnjestrovlje je do sada ostalo razmjerno mirno. No, svi pokušaji vlasti u Kišinjevu da odcijepljenu regiju vrate pod svojih nadzor, među kojima je bio i prijedlog široke autonomije, pali su u vodu.

Etnički heterogena regija s tri službena jezika

Pridnjestrovlje je gotovo 200 kilometara duga, ali samo do 30 kilometara široka, moldavska regija s istočne strane Dnjestra. Širina Pridnjestrovlja na nekim mjestima iznosi i svega nekoliko kilometara.

Na tek nešto više od 4000 četvornih kilometara, koliko zauzima Pridnjestrovlje, živi između 365.000 i 475.000 stanovnika, ovisno o izvorima i procjenama. Stanovništvo odcijepljene regije etnički je vrlo raznoliko, s gotovo jednakim brojem i udjelima Rusa, Ukrajinaca i Moldavaca.

Ruski, ukrajinski i moldavski su i službeni jezici Pridnjestrovlja. Moldavski jezik u Pridnjestrovlju i dalje se piše ćirilicom. U ostatku Moldavije, pak, nacionalni jezik više se ne zove moldavski, već rumunjski te se piše latinicom.

Spor oko naziva jezika i ćirilice 

Upravo je pitanje jezika i pisma bio jedan od okidača za jednostrano odcjepljenje Pridnjestrovlja od Moldavije.

Naime, Moldavija je 1991. proglasila rumunjski službenim jezikom te je u upotrebu vratila latinicu. No, u Pridnjestrovlju su to odbili, tvrdeći da je moldavski zaseban romanski jezik koji se tradicionalno piše ćirilicom, kao što je to bio običaj još u carskoj Rusiji i kasnije u SSSR-u.

Strah od 'velike Rumunjske'

Odvajanje Moldavije od bivšeg SSSR-a izazvalo je i strah da bi se ta bivša sovjetska republika mogla vratiti u sastav Rumunjske kojoj je pripadala od 1918. do 1940. godine, a potom ponovno tijekom Drugog svjetskog rata.

No, područje Pridnjestrovlja u razdoblju između dva svjetska rata nije pripadalo Rumunjskoj, već sovjetskoj Ukrajini, odnosno SSSR-u, i to kao Moldavska ASSR. Pridnjestrovlje je u sastav tada sovjetske Moldavije uključeno nakon Drugog svjetskog rata, kada je od dijelova povijesne pokrajine Besarabije, koja je između dva svjetska rata bila u sastavu Rumunjske, i Moldavske ASSR stvorena zasebna Moldavska SSR, jedna od 15 republika koje su činile SSSR.

Zbog toga, kao i zbog heterogene etničke strukture, u Pridnjestrovlju je vladao snažan otpor proglašenju neovisnosti Moldavije, a još više njenom eventualnom spajanju sa susjednom Rumunjskom.

Ne žele ni u EU ni u NATO

Za razliku od ostatka Moldavije, u Pridnjestrovlju nema oduševljenja ni zbog izražene želje Kišinjeva da Moldaviju priključi Europskoj uniji.

Tiraspolj se protivi i članstvu u NATO-u, iako ni sama Moldavija ne želi u taj vojni savez, budući da je ustavom definirana kao neutralna država.

'Zamrznuti konflikt'

Odnosi Kišinjeva i Tiraspolja već su desetljećima u fazi ni rata ni mira, odnosno "zamrznutog konflikta". Naime, primirje iz 1992. i dalje je na snazi, no s vremenom je bivša linija fronte "olabavljena“ pa je mnogi turisti iz raznih krajeva svijeta sada prelaze.

Unatoč tome, u Pridnjestrovlju ne žele reintegraciju u sastav Moldavije, posebno ne one koja bi bila članica EU, a što je visoko na agendi aktualne moldavske predsjednice Maie Sandu.

Moldavija se udaljava od Rusije

Moldavija je u ožujku 2022., samo nekoliko dana nakon napada Rusije na Ukrajinu, zatražila članstvo u EU. U lipnju iste godine postala je i kandidat. Europsko vijeće je pristupne pregovore s Moldavijom otvorilo u prosincu prošle godine, istodobno kad i s Ukrajinom, o čemu je Euractiv pisao.

U ovom trenutku, naravno, nitko ne može procijeniti kada bi Moldavija mogla postati članicom EU. No, treba reći kako u tim ambicijama uživa veliku podršku susjedne Rumunjske, a i nekih drugih članica Unije.

Moldavija je, inače, 2007. godine postala članica CEFTA-e, zone slobodne trgovine u kojoj su danas, osim nje, zemlje Zapadnog Balkana.

Moldavske su vlasti krajem prošle godine najavile da do kraja 2024. namjeravaju napustiti prorusku Zajednicu neovisnih država (ZND), u kojoj su Rusija i većina bivših sovjetskih republika, a o čemu je Euractiv također pisao.

Blaga reakcija Moskve

Proeuropska politika vlasti u Kišinjevu dodatno je oslabila odnose Moldavije i Rusije. Ipak, Kremlj u protekle dvije godine, otkako vodi rat u Ukrajini, nije zapravo poduzeo ništa konkretno kako bi pomogao Pridnjestrovlju, premda se svojedobno pisalo i da Rusija priprema ofenzivu kojom bi preko juga Ukrajine izbila na granice Pridnjestrovlja, odnosno Moldavije.

I reakcija Moskve na novi zahtjev vlasti u Pridnjestrovlju da im pomogne zapravo je prilično blaga. Razlog vjerojatno leži i u udaljenosti Pridnjestrovlja od same Rusije i dijela Ukrajine koji je pod ruskom okupacijom.