Iako geopolitika u velikoj mjeri određuje poteze EU, upućeni kažu kako je malo vjerojatno da će Unija s BiH otvoriti pregovore ako se vlasti te zemlje ne potrude ispuniti ono što su same najavile i obećale
Kada je krajem siječnja "EU trojka“ posjetila Bosnu i Hercegovinu, nizozemski je premijer Mark Rutte ocijenio da Sarajevo ima samo još šest tjedana da ispuni uvjete koje je postavio Bruxelles, bez kojih neće doći do otvaranja pristupnih pregovora.
Predstavnici EU koji su tih dana posjetili bosanskohercegovačku prijestolnicu - uz Ruttea, tu su još bili hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, jasno su kazali domaćinima da ako BiH propusti i ovu priliku, u ovoj godini sasvim izvjesno ni neće otvoriti pregovore o ulasku u Uniju.
Štoviše, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, inače nekadašnja veleposlanica BiH u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj te u nizu međunarodnih institucija, u razgovoru za Euractiv je ocijenila da ako BiH u ožujku ne otvori pristupne pregovore postoji velika vjerojatnost da nikada ni neće, budući da se politička klima u EU mijenja.
Jedan zakon usvojen, ostali 'na čekanju'
Rok koji je tada postavila "EU trojka“ bliži se kraju. No, BiH je u međuvremenu napravila samo mali dio posla koji Unija od nje očekuje.
Preciznije, Parlamentarna skupština BiH je sredinom veljače uspjela usvojiti samo Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
U pluseve Sarajevu Bruxelles će nesumnjivo ubrojiti i početak pregovora s Frontexom, sporazumom s kojim bi se trebalo stati na kraj ilegalnim migracijama koje preko teritorija BiH ulaze na područje Hrvatske i nastavljaju dalje prema razvijenijim i bogatijim članicama Unije.
No, preostali zakoni na kojima inzistira Europska komisija - o sprječavanju sukoba interesa i o sudovima, kao i tehničke izmjene Izbornog zakona, i dalje su "na čekanju“.
Problem sjedišta prizivnog suda
Kao i obično u BiH, stvari zapinju na detaljima i na pravu veta koje imaju i koriste predstavnici sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Kako su, primjerice, sami dužnosnici BIH kazali, zakon o sudovima je uglavnom usuglašen, ali borba se i dalje vodi oko toga gdje će biti sjedište prizivnog suda BiH - u Banjoj Luci ili u Istočnom Sarajevu. Iako su oba grada u Republici Srpskoj, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik inzistira da sjedište prizivnog suda bude u Banjoj Luci, gdje su smještena i tijela vlasti Republike Srpske. S druge strane, predstavnici hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH smatraju da bi Istočno Sarajevo bilo prikladnije jer već ima izgrađenu infrastrukturu, a i neusporedivo je bliže glavnom gradu zemlje, Sarajevu. Isti je i međunarodne zajednice.
Izmjene Izbornog zakona u slijepoj ulici
Stvari su daleko kompliciranije kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. Dok međunarodna zajednica te bošnjačke i građanske stranke u BiH inzistiraju na tehničkim izmjenama tog propisa kako bi se osigurala veća transparentnost izbornog procesa u zemlji, predstavnici Republike Srpske kažu da neće prihvatiti nikakvu centralizaciju izbornog procesa.
No, problem za Sarajevo predstavlja i zahtjev političkih predstavnika bosanskohercegovačkih Hrvata koji traže da se u paketu s tehničkim izmjenama Izbornog zakona riješi i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, budući da sadašnjem hrvatskom članu tog kolektivnog šefa države, Željku Komšiću, osporavaju legitimitet, tvrdeći da je u Predsjedništvo BiH izabran uglavnom glasovima Bošnjaka.
Inače, kako su objavili mediji, na nedavnom sastanku u blizini Laktaša kod Banje Luke, predstavnici vladajuće koalicije u BiH, koju čine bošnjačke i građanske stranke SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), zatim HDZ BiH Dragana Čovića i Dodikov SNSD, postigli su dogovor oko načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva. Taj je dogovor, prema pisanju medija iz BiH, govorio o tome da bi kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva na izborima ne samo trebao dobiti većinu glasova na području Federacije BiH, nego i u županijama (kantonima) s hrvatskom većinom ili znatnim udjelom Hrvata.
Međutim, i taj je dogovor, kako sada stvari stoje, pao u vodu. Protiv njega je najprije ustalo veleposlanstvo SAD-a, upozorivši kako bi način izbora članova Predsjedništva podrazumijevao izmjene Ustava BiH. Isto su naknadno ponovile i bošnjačko-građanske stranke u vladajućoj koaliciji u zemlji.
Odluku o otvaranju pregovora moraju podržati sve članice EU
I dok se u BiH nastavljaju politička prepucavanja, čak i među vladajućim strankama na razini države, vrijeme za ispunjavanje uvjeta za otvaranje pregovora nepovratno curi i sada već gotovo da možemo govoriti o danima koje još vlasti u Sarajevu imaju na raspolaganju.
Naime, Europska komisija mora pripremiti izvješće za Europsko vijeće, koje okuplja šefove država ili vlada 27 članica Unije, a koje će se u Bruxellesu sastati 21. i 22. ožujka. Na tom bi summitu, ovisno o preporuci Europske komisije, čelnici zemalja članica EU trebali donijeti odluku o tome hoće li otvoriti pristupne pregovore s BiH ili neće. Odluka se, inače, donosi jednoglasno, što znači da sve zemlje moraju biti za nju.
Dodik kaže da su svi u EU 'spremni izaći ususret' BiH
Kada se sve uzme u obzir, iznenađuje stav kojeg je Dodik ovih dana iznio u razgovoru za portal Klix. Po čelniku Srba u BiH, "već je donijeta odluka da se BiH da pregovarački status“
"Na temelju mnogih kontakata koje imam, svi su voljni izaći nam ususret. Pored činjenice da postoji 14 prioriteta, odvojili su tri važna zakona. Nisu naglasili kojih i mi smo napravili neke pomake. Tako da sam ja s potpunim pravom to zaključio. Spreman sam se okladiti da je BiH dobila pregovarački status. Ne vjerujem da ćemo odmah dobiti datum početka pregovora, ali sam siguran da ćemo dobiti pregovarački status", kazao je Dodik za Klix.
Posjet šefova diplomacija tri značajne članice EU
Je li bio u pravu ili nije, vidjet ćemo već za koji tjedan. Međutim, činjenica je da su posljednjih dana u Sarajevu boravili šefovi diplomacija triju značajnih članica EU - Italije (Antonio Tajani), Austrije (Alexander Schallenberg) i Njemačke (Annalena Baerbock). Svi su oni u BiH došli, kako su sami kazali, s jedinstvenom porukom da je ovo povijesni trenutak za tu zemlju i da je mora iskoristiti.
Isto tako, kazali su da BiH mora ubrzati pripreme na prilagodbi standardima Unije, što svakako podrazumijeva i usvajanje zakona koje od nje traži EU. Baerbock je, kako su objavili mediji, otišla i korak dalje i poručila da je Sarajevu 20. ožujka krajnji rok za usvajanje reformskih zakona, na temelju čega će Europsko vijeće donijeti svoju odluku.
BiH je tako doista postala dijelom diplomatske inicijative koje su joj stručnjaci preporučivali kako bi se izborila za otvaranje pristupnih pregovora. No, razlika u odnosu na njihove preporuke je u tome što inicijativu nije pokrenulo službeno Sarajevo, nego šefovi diplomacija utjecajnih članica EU. Drugim riječima, BiH je i u ovom slučaju bila objekt diplomatskih poteza, umjesto da postane subjekt.
'Nitko u BiH ne treba očekivati da će joj EU gledati kroz prste'
"Sat otkucava i vremena je sada već vrlo malo. Ne treba davati preuranjene nade da će BiH otvoriti pregovore jer je dosad malo napravljeno na ispunjavanju obećanja koje su vlasti BiH dale 'EU trojci' koja je u Sarajevo došla na inicijativu Plenkovića“, upozorava za Euractiv hrvatska eurozastupnica iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke Željana Zovko.
Podsjeća kako EU ima striktna pravila i procedure i da je već pokazala da je spremna prihvatiti specifičnosti koje ima BiH i prilagoditi se tome. No, isto tako, naglašava, nitko u BiH ne bi trebao očekivati da će Unija Sarajevu gledati kroz prste, pogotovo što je za otvaranje pregovora potrebna suglasnost svih 27 članica.
"Svi se mi zalažemo za to da BiH otvori pregovore, to bi svakako bilo najbolje rješenje. Međutim, za to su potrebni rezultati. Obećanja koja ste dali, morate ispuniti. Za nekog sa sjevera Europe je neshvatljivo da nešto obećate, a onda to ne ispunite“, pojašnjava Zovko.
Podsjeća i da je ona sama na 24. Međuparlamentarnoj konferenciji, koja se početkom tjedna održala u Brugesu, ponovno poručila kako je otvaranje pregovora s BiH u interesu osiguravanja mira i stabilnosti u regiji, ali i u EU. U tome vidi i primjenu preventivne diplomacije za koju se zalaže.
'Ako se ne otvore pregovori, u BiH će jačati utjecaj Rusije, Kine i Turske'
"Ako ne dođe do otvaranja pristupnih pregovora, u BiH će jačati utjecaji Rusije, Kine i Turske. To onda znači i da pojedinci u BiH rade u interesu tih, a i nekih drugih država, umjesto u interesu BiH i EU“, zaključuje Zovko.
Ponovno je pozvala političare u BiH da budu svjesni trenutka i da provedu ono što su sami dogovorili i obećali. U protivnom, BiH prijeti novo zaostajanje u euroatlantskim integracijama i to u trenutku kada druge zemlje, poput Ukrajine i Moldavije, krupnim koracima idu naprijed.
Hoće li geopolitika pomoći BiH u otvaranju pregovora?
Ipak, čini se da slamku spasa za otvaranje pregovora s BiH predstavlja geopolitika. Ona je krajem prošle godine "presudila“ i u slučaju Ukrajine i Moldavije koje su, po ocjeni mnogih, puno manje od BiH spremne za članstvo u EU. Ipak, Europsko vijeće je u prosincu s njima ipak odlučilo otvoriti pregovore, dok je BiH, također prema ocjenama mnogih, nepravedno zaobišlo.
Uostalom, Ukrajina je zemlja u ratu koja ne kontrolira otprilike petinu svog teritorija, dok Moldavija također ne nadzire dio teritorija (Pridnjestrovlje). BiH barem tih problema nema, budući da nije u ratu i nadzire cjelokupan svoj teritorij, a i znatno duže od Ukrajine i Moldavije se usklađuje s EU s kojom ima i tisuću kilometara dugu granicu.
Na problem geopolitike je upozorila i Baerbock koja je iz Sarajeva ovih dana poručila kako EU i Berlin ne žele "sive zone“ u srcu Europe i kako je svim zemljama Zapadnog Balkana, pa tako i BiH, mjesto u EU.
Ostanak u 'sivoj zoni' značilo bi da BiH nastavlja tapkati na mjestu
Ipak, sve to ne znači da će Bruxelles Sarajevu odobriti pregovarački status, a da BiH prethodno barem nešto ne isporuči od onoga što je obećala.
Naravno, ostanak BiH u zapadnobalkanskoj "sivoj zoni“ ne bi bio kraj svijeta. BiH je, uostalom, od kraja 2022. kandidat za EU, a s njom ima i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji joj jamči slobodnu trgovinu s Unijom i status pridružene članice.
Međutim, bez otvaranja pregovora, BiH će nastaviti tapkati na mjestu, dok druge zemlje, čak i one koje su slabije razvijene i integrirane s EU, sada već krupnim koracima kroče prema članstvu u EU klubu. S druge strane, BiH će nastaviti stagnirati, sa svim onim što joj takav status nosi - od masovnog iseljavanja, preko slabijeg gospodarskog rasta, pa do zaostajanja u odnosu na stupanj razvijenosti EU i okolnih zemalja.
S obzirom na to da je članstvo u EU jedna od rijetkih stvari oko koje postoji suglasnost sva tri naroda u BiH, bit će velika šteta ako Sarajevo propusti priliku uskočiti možda i u posljednji vlak koji će u dogledno vrijeme voziti prema Bruxellesu.