HDZ-u na ovim izborima nisu problem lijevo-liberalne, nego desne stranke jer će se s njima boriti za iste birače, kažu upućeni
Izborna utakmica u koju upravo ulazi Hrvatska možda je i najneizvjesnija u njenoj novijoj povijesti.
Dosad objavljene ankete, naime, pokazuju da će vladajući HDZ najvjerojatnije dobiti najviše glasova, odnosno relativnu većinu na izborima. Pokazuju, međutim, i da će se HDZ poprilično namučiti kako bi skupio potrebnih 76 saborskih ruku te sastavio novu Vladu.
HDZ i DP u padu, SDP, Možemo i Most rastu
Tako je, primjerice, posljednje istraživanje Crobarometra, čije je rezultate objavila Nova TV, pokazalo da HDZ uživa podršku 28,7 posto ispitanika. No, pokazalo je i da je vladajućoj stranci popularnost u padu.
Na drugom je mjestu, prema Crobarometru za veljaču, SDP koji uživa potporu 13,7 posto ispitanika. Za razliku od HDZ-a, popularnost SDP-a raste.
Treće mjesto drži Možemo, kojeg je u veljači podržavalo 7,6 posto ispitanika. I Možemo je imao trend rasta popularnosti.
Na četvrtom mjestu je Most, s potporom sedam posto ispitanika. I popularnost Mosta je u rastu.
Peto mjesto drži Domovinski pokret kojeg je u veljači podržavalo 6,9 posto ispitanika. No, Domovinskom pokretu pada popularnost, pokazalo je istraživanje Crobarometra.
Nijedna druga stranka ne uživa podršku više od 1,5 posto ispitanika.
Puno neodlučnih, još više apstinenata
Velik je i udio neodlučnih. Njih je u veljači bilo oko 18 posto.
No, još je veći udio potencijalnih apstinenata, odnosno onih koji ne namjeravaju izaći na glasačka mjesta. Naime, prema Crobarometru, 28 posto ispitanika kazalo je kako sigurno ili vjerojatno neće izaći na birališta, dok tri posto ispitanika ne zna bi li koristilo svoje biračko pravo.
Takvi rezultati istraživanja pokazuju kako bi se i na ovim izborima moglo ponoviti da velik dio glasačkog tijela uopće ne sudjeluje u izboru vlasti.
Izborni sustav koji favorizira koaliranja stranaka
Istraživanja javnog mnijenja, pa tako i spomenuto, treba uzeti s oprezom, budući da ona Hrvatsku tretiraju kao jednu izbornu jedinicu, iako je zemlja podijeljena na 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika.
Uz to, imamo i 11. izbornu jedinicu za dijasporu, u kojoj se u Sabor bira troje zastupnika, kao i 12. izbornu jedinicu za nacionalne manjine, koje u Sabor biraju osam zastupnika.
Sve u svemu, biramo ukupno 151 saborskog zastupnika.
Ovakav izborni sustav omogućuje manjim strankama koje, kada bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, ne bi prošle izborni prag od pet posto, da ipak u saborske klupe pošalju ponekog zastupnika. To, međutim, otvara i spektar mogućnosti za koaliranja, o kojima u Hrvatskoj i ovisi formiranje vlasti.
Ipak, i ovakvi rezultati istraživanja javnoga mnijenja pokazuju da će vladu nakon ovogodišnjih izbora biti jako teško formirati. Tim više što su gotovo sve sada oporbene stranke kazale kako ne namjeravaju koalirati s HDZ-om.
To znači da bi HDZ-u, ako na novim izborima osvoji manje mandata nego što ih sada ima u Saboru, čak ni tradicionalna koalicija sa zastupnicima nacionalnih manjina ne bi bila dovoljna da osigura saborsku većinu, a time ni da formira Vladu.
Čak i dio glasača HDZ-a smatra da država ide u krivom pravcu
Međutim, ono što možda i više zabrinjava od samog rejtinga stranaka je ocjena građana o smjeru u kojem se kreće zemlja. Ta je ocjena - negativna.
Preciznije, 74 posto ispitanika koji su sudjelovali u anketi Crobarometra kažu kako Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, a samo 19 posto misli da je smjer u kojem ide zemlja dobar. To znači da i velik broj glasača HDZ-a smatra da je smjer u kojem Vlada vodi državu pogrešan. Ili, u najboljem slučaju, nije siguran u to da zemlja ide u dobrom smjeru.
Loše i ocjene političara
Uglavnom je negativan i dojam o političarima. Najpozitivnije je u istraživanju Crobarometra ocijenjen predsjednik Zoran Milanović kojeg podržava polovica ispitanika.
Osim čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, u istraživanju Crobarometra najgore je ocijenjen premijer Andrej Plenković, o kojem 62 posto ispitanika ima negativno mišljenje.
No, razloga za slavlje nema ni šef SDP-a Peđa Grbin kojeg 55 posto ispitanika također ocjenjuje negativno.
Sve to govori da i oporba, kao i cjelokupna politička scena u Hrvata, muku muči s kadrovima i da u izbornu utrku ulazi s ljudima koje, kako pokazuju razna istraživanja, ni velik broja članova i simpatizera zapravo ne želi vidjeti na čelu svojih stranaka.
U Hrvatskoj se na pitanjima korupcije ne dobivaju izbori
Analitičari s kojima je Euractiv razgovarao kažu da se i vladajućem HDZ-u i oporbenim strankama može zamjeriti puno toga.
I dok HDZ nastoji, kako ocjenjuju analitičari, kupiti birače velikim povećanjem plaća za 244.000 zaposlenih u javnom sektoru i skorim dolaskom Rafalea, o čemu je Euractiv već pisao, polako u drugi plan padaju afere te stranke koje su posljednjih mjeseci punile naslovnice medija, ali i hranile politički život u zemlji.
Štoviše, čini se da se polako zaboravlja i izbor Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika, ali i sve očitiji sukob Plenkovića s europskom tužiteljicom Laurom Kövesi.
"Ne bih se čudila ni da je taj sukob s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) napuhao sam Plenković kako bi pokazao svojima da mu nitko ne može ništa“, kaže za Euractiv jedna dobra poznavateljica hrvatske politike koja je željela ostati anonimna.
Dodaje kako korupcijskih afera ima i u drugim strankama, a ne samo u HDZ-u.
Podsjeća i da dosadašnje iskustvo pokazuje da se na pitanju korupcije u Hrvatskoj ne dobivaju izbori, budući da je dobar dio biračkog tijela zapravo imun na njih ili nezainteresiran.
Politički konkurenti koji se bore za iste birače
I politički analitičari ocjenjuju da je najava raspuštanja Sabora i skorih izbora oporbu dočekala prilično nespremnu.
U ovom se trenutku još se ni ne zna kako će vodeće oporbene stranke nastupiti na izborima, odnosno koja će od značajnijih oporbenih stranaka s kojom koalirati.
Ipak, u utorak navečer je objavljeno da će SDP na izbore izaći u koaliciji Za bolju Hrvatsku koja će, osim te stranke, okupiti još devet manjih stranaka (Fokus, IDS, PGS, Reformisti, Centar, Radnička fronta, Stranka s imenom i prezimenom, Glas i HSS). Riječ je o koaliciji dijela stranaka ljevice i centra, od kojih sve sada nisu ni zastupljene u Saboru.
Kako sada stvari stoje, druga vodeća stranka na lijevoj strani političkog spektra - Možemo, samostalno će izaći na izbore, a s koalicijom predvođenom SDP-om formirat će "točkastu" koaliciju u nekoliko izbornih jedinica.
Među strankama ljevice koje su ostale izvan koalicije Za bolju Hrvatsku su i Socijaldemokrati, stranka koje je nastala odvajanjem od SDP-a.
Problem kod takvog pristupa je taj što se u praksi nova koalicija predvođena SDP-om, koju je Plenković već podrugljivo nazvao "kobasičastom", zatim Možemo i Socijaldemokrati, zapravo obraćaju istom biračkom tijelu. To znači da će na izborima konkurirati jedni drugima kako bi zahvatili što veći broj glasača na ljevici i u centru, a posljedica toga mogla bi biti rasipanje glasova i manji broj saborskih mandata od željenog.
No, takvih problema na hrvatskoj političkoj sceni ima još i ozbiljno prijete uspjehu oporbe, ali i HDZ-a, na izborima.
"Kada bi SDP ušao u koaliciju sa Socijaldemokratima, dobio bi daleko više glasova nego što će ih samostalno dobiti na izborima. Ovako, dosta glasova na ljevici će se raspršiti“, napominje naša sugovornica.
'Veliko nezadovoljstvo u hrvatskom društvu, ali pitanje je može li ga oporba pretvoriti u saborske mandate'
"Kod oporbe govorimo o dva bloka - lijevo-liberalnim i strankama desnice koje su zapravo otpadnici od HDZ-a“, ističe za Euractiv politički analitičar Božo Kovačević.
Dodaje kako među svim tim strankama postoje razlike koje ih priječe u stvaranju veće predizborne koalicije. To bi se, međutim, za oporbu moglo pokazati kao kritično ako dođe do rasipanja glasova njihovih birača, zbog čega bi oporbene stranke mogle osvojiti manje saborskih mandata.
"U hrvatskom društvu vlada veliko nezadovoljstvo, ali otvoreno je pitanje hoće li opozicija biti u stanju pretvoriti to nezadovoljstvo u saborske mandate“, kaže Kovačević.
'Let iznad kukavičjeg gnijezda'
"Ne znam kako će oporba nastupiti na izborima, ali vidi se da nemaju ni nekog suvislog programa ni adekvatne kadrove, a ni iskustva“, kaže za Euractiv politolog i sociolog Anđelko Milardović.
Ističe kako bi nastup oporbe na izborima u takvim uvjetima mogao biti "let iznad kukavičjeg gnijezda“.
'Mi vam nudimo stabilnost, oni vam nude kaos'
Kada se sve zbroji i oduzme, ne treba se čuditi tome da iz HDZ-a dolake poruke poput one "mi vam nudimo stabilnost, a oni kaos“.
Plenković je, uostalom, već optužio oporbu da "nema program“, a optužio ju je i da je "proruska“. Uz to, stranke ljevice je optužio da su "ekstremna ljevica“.
HDZ će s desnim stranaka 'glodati' isto izborno tijelo
Međutim, sve to ne znači da HDZ može skrštenih ruku čekati izbore. Upravo suprotno, i u samom su HDZ-u, kaže jedan sugovornik Euractiva dobro upoznat sa stanjem u vladajućoj stranci, svjesni da će ovoga puta "glodati“ isto biračko tijelo kao i desne stranke, poput Mosta i Domovinskog pokreta.
"Ovo nije ista situacija kao na zadnjim izborima kada je Plenković pokušao zagrabiti u bazen razočaranih birača na lijevom centru i dijelom uspio u tome. Lijevo-liberalne stranke za HDZ sada uopće nisu problem. Ovoga puta će se HDZ fokusirati na desno biračko tijelo, no teško je reći koliko će biti uspješan u tome kada tamo već postoje Domovinski pokret i Most“, objašnjava naš sugovornik.
Dodaje kako bi se s istim problemom HDZ mogao suočiti ako ostvari relativnu većinu na izborima, ali nedovoljnu za sastavljanje Vlade.
"Most ni ne želi s HDZ-om, a i HDZ s Mostom ima loša iskustva. Domovinski pokret, s druge strane, želi s HDZ-om, ali ne i s Plenkovićem“, objašnjava sugovornik Euractiva.
Dodaje kako Plenković zapravo ni ne želi s Domovinskim pokretom, osim ako baš nikako drukčije ne bude mogao osigurati parlamentarnu većinu.
"Realno, Plenkoviću je po svjetonazoru bliži SDP nego Domovinski pokret“, zaključuje naš sugovornik.
U Lisinskom repriza Prvog općeg sabora HDZ-a?
No, Plenkoviću se dosadašnja "europeizacija“ HDZ-a obija o glavu i kod dijela članstva stranke. I to je vjerojatno jedan od razloga zbog kojeg u posljednje vrijeme sve češće govori o suverenizmu, a polako se okreće i članovima HDZ-a s desnijim backgroundom.
Glancanju imidža šefa HDZ-a, čini se, trebao bi poslužiti i izvještajni sabor HDZ-a, najavljen za 17. ožujka. Sabor stranke će se, kao i većina prethodnih, održati u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu.
Prema ocjenama dijela naših sugovornika, Plenković bi taj sabor mogao iskoristiti da upriliči reprizu Prvog općeg sabora HDZ-a koji je u veljači 1990. održan na istom mjestu.
"Plenkoviću ionako unutar HDZ-a stalno zamjeraju da se odmaknuo od ideja Franje Tuđmana. Stoga bi mu tako nešto u samom HDZ-u moglo samo ići u prilog“, zaključuje naša ranije spomenuta sugovornica.