Ako dođe do miješanja kampanja za Sabor i Europski parlament i ako premijer Andrej Plenković osvane na obje liste, oporba će dobiti novo oružje na izborima, kažu analitičari
Premda je HDZ još prošlog tjedna glasao protiv raspuštanja Sabora i raspisivanja izbora, premijer i šef vladajuće stranke Andrej Plenković u ponedjeljak kasno popodne najavio je da će se hrvatski parlament raspustiti najkasnije do 22. ožujka i da će se izbori održati u narednih 30 do 60 dana, ovisno o tome kako odluči predsjednik Zoran Milanović.
Još jedan je to u nizu preokreta u hrvatskoj politici. Naime, poruke koje su od vladajućih dolazile još do prije samo nekoliko dana upućivale su na zaključak da će se izbori za Sabor najvjerojatnije održati tijekom ljeta ili čak u rujnu, odnosno nakon izbora za Europski parlament.
Sada je, međutim, jasno da će se održati na proljeće - krajem travnja ili jedne od prve tri nedjelje u svibnju, a svakako prije europskih izbora.
Veliko povećanja plaća za 244.000 zaposlenih u javnom sektoru
Sugovornici s kojima je razgovarao Euractiv, od kojih je nekoliko dobro upućenih u zbivanja unutar vladajuće stranke i vladajuće koalicije, kažu kako se HDZ u odluci o raspuštanju Sabora rukovodio pragmatičnim razlozima. Naime, HDZ računa na nekoliko događaja koji bi mu trebali ići u prilog kada birači izađu na glasačka mjesta.
Prvi je svakako veliko povećanje plaća u javnom sektoru, za što je Vlada u proračunu izdvojila 1,63 milijarde eura.
Sukladno dogovoru sa sindikatima, plaće za 244.000 državnih službenika i zaposlenih u javnom sektoru nakon 1. travnja, kada na tekuće račune bude "sjela“ plaća za ožujak, porast će za 32 posto, pohvalili su se u Banskim dvorima.
Svako povećanje plaća za zaposlene je dobra vijest. No, problem u politici je, kako su već ocijenili analitičari, što se povišice kratko pamte jer se već nakon prvog mjeseca u kojem je radniku isplaćena uvećana plaća takva se primanja uzimaju zdravo za gotovo. Štoviše, mnogi počnu postavljati i pitanja zašto im ranije nisu povećane plaće.
Drugim riječima, HDZ tu nema velikog manevarskog prostora. Ako računa na glasove zaposlenih u javnom sektoru, onda svakako mora požuriti s izborima i provesti ih dok je sjećanje na povišicu još vrlo svježe. Svako odlaganje značilo bi i da će se zaposleni u javnom sektoru sve manje sjećati povišice i sve više postavljati neugodna pitanja, a to onda dovodi u pitanje i hoće li svoj glas pokloniti aktualnoj vlasti.
'Zgodno bi bilo da Rafalei prelete hrvatskim nebom na dan izbora'
Drugi razlog zbog kojeg HDZ ipak na izbore ide na proljeće su Rafalei, slažu se sugovornici Euractiva. Tijekom proljeća se, naime, očekuje da će kupljeni francuski borbeni zrakoplovi konačno doći u Hrvatsku, a to HDZ-u pruža priliku da pokaže kako vodi računa o naoružavanju zemlje u napetim geopolitičkim okolnostima i nestabilnosti u zapadnobalkanskom susjedstvu. U vladajućoj stranci, očito, računaju da će dio glasača svoje glasove zbog toga dati baš njima. Posebno oni zreliji, kojima je Domovinski rat još u živom sjećanju.
"Bilo bi zgodno da Rafalei prelete hrvatskim nebom baš na dan održavanja izbora, zar ne?“, ocijenila je jedna sugovornica Euractiva koja je odlična poznavateljica hrvatske političke scene, a koja je pristala razgovarati uz uvjet anonimnosti.
'Mi vam nudimo stabilnost, s druge strane je kaos'
"Poruka s kojom HDZ ide na ove izbore je: 'Mi smo za izbore spremni, nudimo vam stabilnost, a s druge strane je kaos, oporba vam ne nudi ništa'. Plenković je i odlukom o izborima dokazao neće dopustiti da mu netko drugi - u ovom slučaju, oporba - diktira agendu“, kaže za Euractiv jedan dobar poznavatelj stanja u HDZ-u.
Naravno, politički analitičari na cijelu priču gledaju malo drukčije.
'Kupnja glasova'
Tako, primjerice, politolog i sociolog Anđelko Milardović kaže da Plenković i HDZ povišicama i drugim raznim socijalnim mjerama, posebno prema umirovljenicima, pokušavaju kupiti glasove birača.
"Što je to nego dobro osmišljena korupcija, i to u samom vrhu državne vlasti?“, upozorava Milardović za Euractiv.
'Oporba bi mogla optužiti Plenkovića da ne zna želi li ostati u Hrvatskoj ili ići na neku poziciju u EU'
Iako sada barem približno znamo kada ćemo birati novi, 11. po redu saziv Sabora, sam datum izbora i dalje visi u zraku. O njemu, sukladno propisima, odlučuje šef države, a njegovi odnosi s aktualnim premijerom daleko su od dobrih.
Iako Milanović ni kod raspisivanja izbora nema velik manevarski prostor, već i sam odabir datuma izbora HDZ-u bi mogao zadati glavobolju.
Tako naš sugovornik dobro upoznat sa stanjem u vladajućoj stranci upozorava kako bi svako raspisivanje izbora koje bi bilo vremenski bliže izborima za Europski parlament, a koji su u Hrvatskoj planirani za 9. lipnja, oporbi dalo dodatno oružje u političkoj borbi. Posebno ako Plenković istodobno osvane i na listi za Europski parlament.
"Oporba bi to iskoristila da birače upozori kako zapravo nije jasno želi li Plenković ostati u Hrvatskoj ili 'pikira' na neku poziciju u EU. O tome se, doduše, već godinama priča, no ako istodobno osvane i na listi za Sabor i na onoj za Europski parlament, nema sumnje da će oporba u kampanji to iskoristiti“, napominje naš sugovornik.
'Plenković želi treći mandat u Banskim dvorima'
S druge strane, za ranije spomenutu sugovornicu nema dvojbe da Plenković želi ostati u Hrvatskoj.
"Plenković želi još jedan, treći po redu premijerski mandat. Želi ostati upamćen u hrvatskoj povijesti kao rekorder na mjestu premijera“, ocjenjuje ona.
'HDZ odgovara preklapanje izbora za Sabor i za Europski parlament'
Kako god, u ovom trenutku sve ukazuje na to da će se kampanje za izbore za Sabor i za one za Europski parlament na kraju ipak "pomiješati“. Koliko će se te dvije kampanje ispreplitati, tek ćemo vidjeti, a svakako će ovisiti i o odluci šefa države o datumu održavanja parlamentarnih izbora. No, već sada je jasno da su jako male šanse da se dva izborna ciklusa u vrlo kratkom vremenskom roku neće barem dijelom preklopiti.
"HDZ-u to zapravo i odgovara. Međutim, te izbore treba potpuno razdvojiti jer birači neće znati za što i za koga točno glasaju“, upozorava Milardović.
'Plenkovićeva kvadratura kruga'
Ako je suditi prema dosadašnjim anketama, HDZ će i iz ovih izbora izaći kao relativni pobjednik. Međutim, relativna pobjeda ne znači i da će HDZ automatski moći sastaviti novu Vladu. Tim više što je gotovo cijela oporba poručila kako nema namjere koalirati s HDZ-om.
"Ako opozicija ostane dosljedna u stavu da neće koalirati s HDZ-om, onda će HDZ nakon izbora vjerojatno imati veliki problem kako formirati vlast. To je problem kvadrature kruga s kojom se Plenković suočava“, napominje za Euractiv politički analitičar Božo Kovačević.
'HDZ bi mogao sastaviti i manjinsku vladu'
Naša ranije spomenuta sugovornica kaže, pak, kako su male šanse da HDZ nakon izbora neće uspjeti formirati Vladu. Na raspolaganju mu, naime, uvijek stoje stranke s desne strane političkog spektra, posebno Domovinski pokret, iako je izvjesno da će Plenković pokušati izbjeći koaliciju s njim. No, nije isključeno, ističe, i da se pojavi mogućnost postizborne suradnje s nekom od lijevo-liberalnih stranaka.
"Kampanja je jedno, a politika nakon izbora drugo“, upozorava ona.
Uostalom, napominje, ako bude relativni pobjednik, HDZ uvijek može posegnuti i za formiranjem manjinske vlade koja će uživati potporu jedne ili više manjih stranaka u Saboru koje ne žele u izvršnu vlast.
"HDZ se za sve ovo dobro pripremio. U prilog tome govori i to što je Plenković u ponedjeljak navodio i tko će predvoditi HDZ-ove izborne liste u kojoj izbornoj jedinici“, poručuje ona.
Može li Plenković politički preživjeti nemogućnost sastavljanja vlade?
Naš ranije spomenuti sugovornik kaže da ako HDZ nakon izbora ne bude mogao sastaviti Vladu, ne vidi drugu mogućnost nego da se ponove parlamentarni izbori. Ustav daje šefu države mogućnost da u tom razdoblju imenuje privremenu nestranačku Vladu, no pitanje je hoće li Milanović posegnuti za time.
Donekle sličnu situaciju imali smo nakon izbora krajem 2015. godine, kada ni HDZ ni SDP nisu uspijevali skupiti većinu u novom sazivu Sabora. Tada se govorilo o tome da bi ondašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mogla posegnuti za svojim ustavnim pravom i imenovati privremenu tehničku Vladu. Ipak, to se nije dogodilo jer je šef HDZ-a u to vrijeme Tomislav Karamarko u siječnju 2016. postigao dogovor s Mostom o formiranju Vlade koju je vodio nestranački premijer Tihomir Orešković.
Takav bi scenarij, međutim, mogao otvoriti novu rundu preslagivanja u samom HDZ-u, upozorava dio analitičara.
"Dosadašnje iskustvo pokazuje da su HDZ-u njegovi predsjednici dobri dok mogu osvojiti vlast. Kada izgube vlast ili kada sami odstupe, oni postaju personae non gratae i moraju otići. To dovoljno govori o razini tolerancije unutar HDZ-a prema ljudima koji nisu u stanju ispuniti njihova očekivanja“, ocjenjuje Kovačević.
'Plenković nije Karamarko'
No, dobri poznavatelji prilika u HDZ-u vjeruju da si Plenković neće dopustiti reprizu onoga što su doživjeli njegovi prethodnici. Kažu da čak i ako ne uspije formirati novu Vladu, uvijek može reći da je osigurao da HDZ bude relativni pobjednik izbora te s te točke krenuti u eventualne prijevremene izbore.
"Plenković nije Karamarko, neće se sam povući. Pokušavat će ostati na vlasti dok može“, zaključuje naš ranije spomenuti sugovornik.