Europski socijalisti u subotu bi trebali započeti svoju predizbornu kampanju u Rimu u pomalo tmurnom raspoloženju jer stranke iz tog kluba sve više gube vlast širom Europe, uz Njemačku i Španjolsku kao posljednja dva velika uporišta
Još 2022. socijaldemokratske stranke su proslavljale pobjede po Europi, i činilo se da idu uzlaznom putanjom, uz vlade iz tih stranaka na vlasti u sedam država članica EU - jednako koliko i stranke okupljene u konzervativnim Pučanima (EPP). Nakon višegodišnjeg pada podrške, socijaldemokrati su preuzeli vlast u Njemačkoj, kao i u Španjolskoj, Portugalu i cijeloj Skandinaviji, na Malti i u Rumunjskoj.
Ali pokazalo se da je taj uspjeh bio kratkog daha.
Dvije godine kasnije, i situacije se stubokom promijenila. Iako prognoze još uvijek upućuju da bi socijaldemokratske stranke mogle ukupno završiti druge po snazi na europskim izborima u lipnju, one trenutno imaju duplo manje vlada nego konkurentski EPP.
Sljedeće uporište socijaldemokrata koje bi izgledno trebalo pasti jest Portugal, gdje je najdulje vladajući socijalistički premijer António Costa u studenom podnio ostavku zbog korupcijskog skandala.
Njegova Portugalska socijalistička stranka (PS/PES), koja je osvojila apsolutnu većinu na izborima 2022. sa 120 mandata u parlamentu koji broji 240 zastupnika, sada ima niži rejting, i na izvanredne izbore u ožujku ide gotovo poravnata s najvećom strankom desnog centra PSD (EPP).
Posljednji teškaši
Zbog gubitka podrške tradicionalnog biračkog tijela i problema s nalaženjem zajedničkom narativa, "europska socijaldemokracija danas je u krizi," kaže za Euractiv Jean-Michel de Waele, politolog sa Sveučilištu u Bruxellesu.
No, socijalisti su još uvijek jedna od najvažnijih političkih snaga u Europi, ističe Christine Verger iz think tanka Institut Jacquesa Delorsa. "Međutim, dugoročno im sudbina ne izgleda baš dobro, budući da su gotovo potpuno nestali u Francuskoj i muče se da ostanu relevantni u Italiji."
Ostavka premijera Coste je za njih velik udarac, budući da se od njega očekivalo da postane glavni stjegonoša socijaldemokracije u Europi, kaže Verger. "Sada im nedostaje neki jaki čelnik, neokaljan aferama."
Njemački kancelar Olaf Scholz i njegov španjolski kolega Pedro Sánchez jedini su preostali socijaldemokratski lideri koji predvode velike delegacije u klubu Socijalista i demokrata (S&D).
No, obojica su u problemima. Scholzovo vođenje nepopularne trostranačke koalicijske vlade dovelo je do pada njegovog SPD-a na samo 14 posto podrške u anketama, što znači da su jedva treća najpopularnija stranka u Njemačkoj.
U Španjolskoj je Sánchez uspio prošle godine osvojiti novi mandat, ali sada je ovisan o katalonskim separatistima, koji bi u svakom trenutku mogli implodirati koalicijsku vladu. Njegov izborni uspjeh također se ne povezuje toliko s nekakvom kohezivnom socijalističkom ideologijom, već više s njegovom sposobnošću da se prilagodi okolnostima.
"Sánchez je uspješan zbog svojeg pragmatizma i kameleonske sposobnosti prilagodbe onome što španjolski narod želi," kaže de Waele.
Druge zemlje u kojima su socijaldemokrati na vlasti su Danska i Rumunjska - ali u oba slučaja vladajuće stranke gube podršku u anketama javnog mnijenja.
Kriza identiteta
Europski socijalisti već desetljećima tragaju za novim narativom. Smjer koji je obećavao došao je nekoć od bivšeg britanskog premijera Tonya Blaira (1997-2007) koji je nametnuo centrističku liberalnu orijentaciju, često opisivanu kao "treći put," kao novu viziju za socijalističke stranke nakon pada Željezne zavjese u Europi.
Međutim, prihvaćanje tog novog liberalnog identiteta došli je uz skupu cijenu, a mnogi njegovi zagovornici, kao npr. bivši francuski predsjednik François Hollande (2012-2017) i talijanski premijer Matteo Renzi (2014-2016) nakon isteka mandata otišli su u politički zaborav.
Analitičari kažu da taj novi zaokret nije dobro prihvatilo tradicionalno biračko tijelo socijaldemokrata - radnička klasa.
"Danas se dobar dio njih ne slažu s liberalnim stajalištima socijaldemokrata o migracijama. To je temeljni problem kojeg trebaju riješiti... Ukratko, treba im nova vizija," kazao je de Waele za Euractiv.
Čini se kako je danska premijerka Mette Fredriksen možda pronašla takvu čarobnu formulu, u prihvaćanju strože migracijske politike, što joj je pomoglo da povrati popularnost među biračima iz radničke klase. Ipak, takvo odstupanje od temeljnih ljevičarskih principa nije naišlo na podršlu među njenim socijaldemokratskim kolegama.
Ralf Stegner, utjecajni zastupnik njemačkog SPD-a i dugogodišnji član predsjedništva stranke odbacio je nagađanja da je takva migracijska politika "recept za uspjeh."
"Očito je da se zemlja poput Danske sučeljava s potpuno različitim problemima kada je u pitanju upravljanje migracijama nego mi," kazao je za Euractiv, dodavši kako su "čvrste vrijednosti" i "jasan jezik" smjer u kojem treba ići.
Autoritarniji i populistički brend vladajućih socijaldemokratskih stranaka u Rumunjskoj i Slovačkoj također je na marginama europskih socijalista, a slovačkoj vladajućoj stranci Smer premijera Roberta Fica čak je prošle godine i suspendirano članstvo u paneuropskoj stranci socijalista PES.
Brana pred ekstremnom desnicom
No, socijalisti nisu jedini koji imaju takve probleme, budući da su sve velike političke obitelji "u opasnosti da izgube glasove," naglašava Verger. "Čini se kako će samo desnica ostvariti značajne dobitke."
Uslijed sve manje podrške u anketama javnog mnijenja, njemački SPD i španjolski PSOE sve se više okreću egzistencijalnom narativu "mi protiv njih" u kojem se pokušavaju reklamirati kao posljednja crta obrana protiv najezde krajnje desnice.
"Zaustavili smo reakcionarni val u Španjolskoj. I da - zaustavit ćemo reakcionarni val diljem Europe, pobjedom na izborima za Europski parlament," kazao je Sánchez na saboru europskih socijalista u listopadu.
"Mi smo bili brana na kojoj se razbio taj reakcionarni val. Sada se samo radi o ponavljanju tog istog, 9. lipnja, na europskim izborima."
Španjolski socijalisti stoga su i dalje uvjereni u preokret na predstojećim izborima.
"Jedina anketa koja se računa su izbori - i još uvijek imamo nekoliko mjeseci prije europskih izbora," podsjeća za Euractiv Javier Moreno, šef kluba španjolskih socijalista u Europskom parlamentu.
Slično tome, njemački SPD proglasio je borbu protiv desnice i obranu demokracije za jedan od svojih glavnih prioriteta.
"Vidimo svoju snagu u zalaganju za radničku srednju klasu u Njemačkoj, i promicanju demokracije u Njemačkoj i u svijetu," izjavila je za Euractiv Katarina Barley, jedna od potpredsjednica Europskog parlamenta i nositeljica izborne liste SPD-a.
Unatoč općenito tmurnoj atmosferi, nada još tinja među njemačkim socijaldemokratima, a dužnosnici SPD-a ukazuju na Scholzov iznenadni uspjeh 2021. godine kao inspiraciju.
"Nitko takav ishod ne bi predvidio samo nekoliko mjeseci prije izbora," podsjeća Stegner. "Ankete su prolazne."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Socialists’ fading influence puts Sánchez and Scholz to the test)