Armenski premijer Nikol Pašinjan upozorio je i da se susjedni Azerbajdžan, kako je ocijenio, ne pridržava načela potrebnih ta sklapanje mirovnog sporazuma između dviju zemalja
Armenija je zamrznula svoje članstvo u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO, odnosno ODKB, kako glasi ruska kratica) pod vodstvom Rusije jer je savez iznevjerio zemlju, rekao je premijer Nikol Pašinjan.
Pašinjan je također rekao da se Azerbajdžan, s kojim je Armenija vodila dva rata u zadnja tri desetljeća, ne pridržava načela potrebnih za sklapanje dugoročnog mirovnog sporazuma te je sugerirao da se Azerbajdžan priprema pokrenuti još jedan napad.
Ruske baze do daljnjega ostaju u Armeniji
Pašinjan je za televiziju France 24 u intervjuu emitiranom u četvrtak rekao da je CSTO, kojim dominira Rusija, iznevjerio Armeniju.
"Ugovor o kolektivnoj sigurnosti nije ispunio svoje ciljeve što se tiče Armenije, posebno 2021. i 2022.", rekao je Pašinjan preko prevoditelja.
"Sada smo u praktičnom smislu zamrznuli svoje sudjelovanje u ovom sporazumu. Što se tiče sljedećeg, to ćemo morati vidjeti".
Rekao je da trenutno nema razgovora o zatvaranju ruske baze u Armeniji. To je bio predmet različitih ugovora.
U Moskvi iznenađeni
Kremlj je u petak priopćio da Rusija planira kontaktirati Armeniju i da su mu potrebni dodatni detalji.
"Armenska strana nije poduzela službene korake s tim u vezi", rekao je, govoreći o navodnom zamrzavanju njezina sudjelovanja u CSTO-u.
"Namjeravamo stupiti u kontakt s našim kolegama i razjasniti značenje ovih izjava", dodali su.
'Ruski NATO'
Pašinjan je proteklih mjeseci izrazio nezadovoljstvo dugotrajnim vezama Armenije s Rusijom i rekao da se Armenija više ne može oslanjati na Rusiju u osiguravanju svojih obrambenih potreba. Sugerirao je da je njezino članstvo u CSTO-u u fazi revizije.
Druge članice CSTO-a su Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.
'Azerbajdžan priprema novi napad na Armeniju'
Azerbajdžan je vratio dijelove teritorija 2020. u drugom ratu oko spornog teritorija Gorskog Karabaha, naseljenog uglavnom etničkim Armencima, ali međunarodno priznatog kao dio Azerbajdžana.
Prošle je godine azerbajdžanska vojska preuzela kontrolu nad tim teritorijem, zbog čega je većina njegovih stanovnika otišla u Armeniju.
Pašinjan je u komentarima rekao da su izgledima za postizanje dugoročnog mirovnog sporazuma naštetile izjave azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva koje je Armenija protumačila kao polaganje prava na velike dijelove armenskog teritorija.
"Ako Azerbajdžan ne priznaje načela teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica, to jednostavno nije moguće", rekao je za France 24.
"Azerbajdžan koristi situaciju za pothranjivanje svoje retorike. To navodi na pomisao da se Azerbajdžan priprema za novi napad na Armeniju", rekao je.
Sporno utvrđivanje granične linije između Armenije i Azerbajdžana
Ključni elementi u osiguravanju ugovora su demarkacija granica i uspostava regionalnih prometnih koridora kojima bi zemlje jedna drugoj prelazile preko teritorija.
Alijev je također pokrenuo pitanje utvrđivanja kontrole nad etničkim enklavama s obje strane granice.
Pašinjan i Alijev razgovarali su o koracima prema mirovnom sporazumu na nekoliko sastanaka, uključujući rasprave prošlog tjedna na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.