Novim strankama u Belgiji teško je nametnuti se u javnosti i nositi s dobro financiranim i već establiranim političkim skupinama, rekla je u intervjuu za Euractiv eurozastupnica Sophie in 't Veld iz belgijskog Volta.
Postoji cijeli niz "sistemskih" prepreka - od sustava financiranja stranaka koji nerazmjerno obogaćuje već postojeće stranke, pa sve do visokih administrativnih opterećenja - koje sprečavaju nove stranke da se natječu na izborima, kaže in 't Veld.
In't Veld je bivša članica liberalne stranke D66 i na predstojećim europskim izborima želi biti kandidatkinja eurofederalističke stranke Volt, tj. njene belgijske podružnice. Da bi joj to uspjelo, mora prikupiti 5.000 potpisa građana. U mnogim drugim članicama EU prag je postavljen puno niže.
Alternativna metoda bi bilo prikupljanje potpisa najmanje pet sadašnjih eurozastupnika - no belgijski Volt odlučio je ići "težim putem" i izravno doprijeti do građana jer kažu da je to "vrlo važan dio programa."
"Mislim da je to vrlo deformiran sustav jer, znate, to vas čini ovisnima o već postojećim strankama... Oni mogu odlučivati hoće li dozvoliti konkurenciji ulazak u izbornu utrku... Sustav je osmišljen tako da sprečava pridošlice," kaže in't Veld.
Tehnički problemi
Unatoč nastojanjima Volta da prikupe potrebne potpise, muče ih i brojna tehnička i administrativna pitanja, uključujući i internetski alat za potpise, kojeg belgijsko ministarstvo unutarnjih poslova - zaduženo za izborna pitanja - još nije odobrilo. "Ministarstvo nije briga - i onda saznate kako u Belgiji, za razliku od drugih zemalja, ne postoji neovisno izborno tijelo koje nadzire cijeli taj proces, tako da se nemate ni kome žaliti," kaže in't Veld.
U siječnju, in't Veld i njezini stranački kolege poslali su pismo ministarstvu unutarnjih poslova kako bi se žalili na brojne "strukturne" tehničke probleme i lošu prilagođenost korisnicima alata za skupljanje potpisa. Ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden iz redova belgijskih demokršćana odbacila je prigovore u pismu od 27. siječnja "tehnokratskim odgovorima" kažu iz Volta.
"Postaje sve jasnije da se borba ne svodi samo na naš stranački program, nego i razbijanje ove "partikracije," kaže in't Veld, pritom misleći na sustava u kojem stranke - a ne građani ili pojedinačni političari - imaju nesrazmjerno veliku moć.
Politike javnog financiranja
Belgijske političke stranke su 2021. godine dobile ukupno 75 milijuna eura javnih sredstava, dvostruko više nego u Danskoj, Njemačkoj ili Švedskoj - i četiri puta više nego u Nizozemskoj. Istovremeno je akumulirana neto imovina svih stranaka u Belgiji 2022. dosegnula 165 milijuna eura, ili čak 24 posto više u odnosu na na 133,5 milijuna eura u 2020., izvijestio je lokalni list Brussels Times.
"Oni imaju beskrajne financijske rezerve, imaju nekretnine, bave se investicijama, oni su financijski akteri," kaže in't Veld, i dodaje kako postojeći sustav omogućava strankama život u "zlatnom kavezu."
"[Volt] nije novi pokret milijunaša, ovo je novi pokret s mnogo mladih ljudi, studenata, tako da nemamo novca... I postojeće stranke osim toga troše toliko novca na društvene medije, što znači da ne privlače birače svojim rezultatima i postignućima, već prisutnošću na društvenim mrežama. Mi se ne možemo natjecati s tim, čak ni približno."
U prosincu 2023. četiri belgijske malene stranke podnijele su tužbu protiv vlade u kojoj osporavaju sustav stranačkog financiranja, jer tvrde da se njime diskriminiraju manje stranke, budući da se sredstva koja im se dijele iz proračuna izračunavaju po broju osvojenih glasova - ali samo u slučaju da uđu u parlament.
"Javno financiranje namijenjeno je demokraciji, ne stranačkom obogaćivanju... A u belgijskoj partokraciji postojeće stranke su se zaštitile od konkurencije," istaknuo je belgijski Volt u nepotpisanom priopćenju za medije.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Belgian party system designed to keep newcomers out, Dutch MEP warns)