Novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da su ga nadređeni prijavili zbog njegovih kontakata sa Zdravkom Mamićem
Novoizabrani glavni državni odvjetnik i sudac Visokog kaznenog suda (VKS) Ivan Turudić ocijenio je, nakon što su ga nadređeni prijavili zbog povrede Kodeksa sudačke etike zbog njegovog kontakta s Zdravkom Mamićem, da je riječ o još jednom pokušaju njegove difamacije.
Turudić je u razgovoru za Hinu potvrdio da je pritužba podnesena zbog njegovog susreta s Mamićem prije devet godina, istaknuvši da je riječ o još jednom pokušaju njegove difamacije koji je očekivan.
'Jasan motiv i datum donošenja odluke'
''Postoji jasan motiv i datum donošenja ove odluke'', naglasio je Turudić.
Komentirajući priopćenje, prema kojem je predsjednik VKS-a Željko Horvatović pritužbu podnio uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, Turudić je rekao kako je nevjerojatno da predsjednik VKS-a traži suglasnost za pritužbu od predsjednika najvišeg suda bez ikakvog zakonskog uporišta.
''Njemu nikakva suglasnost predsjednika Vrhovnog suda nije potrebna. Ne znam zašto to čini, ne znam čini li to kako bi se opravdao pred nekim jer možda intimno drži da je taj zahtjev neosnovan, ali to prepuštam njemu i predsjedniku Vrhovnog suda'', rekao je.
Turudić je dodao da je Horvatović ranije govorio da je pod silnim pritiskom kako predsjednika Vrhovnog suda, tako i drugih ljudi koje ne želi imenovati.
''To su, po prirodi stvari, osobe koje su bliske predsjedniku Vrhovnog suda i njegovi ledolomci koji su mu pomogli u imenovanju'', dodao je.
'I protiv Dobronića vođen stegovni postupak'
Prijavljeni Turudić dotaknuo se i predsjednika Vrhovnog suda Dobronića za kojeg je, kako ističe, također vođen stegovni postupak za kojeg naglašava da je puno ozbiljniji nego postupak pred sudačkim vijećem.
''Tada je Državno sudbeno vijeće, koje je nadležno za vođenje stegovnog postupka, navelo da za vrijeme postupka imenovanja neće odlučivati o postupku protiv Dobronića kojem je stavljeno na teret da je neuredno obavljao svoju dužnost'', kazao je.
Pritom je precizirao da je Dobronić dugi niz godina imao minimalnu normu od 70 posto te da Državno sudbeno vijeće (DSV) godinu dana nije donijelo odluku u vezi aktualnog predsjednika Vrhovnog suda.
''Danom njegovog imenovanja, taj isti DSV je obustavio stegovni postupak. Ovo je vrlo slična situacija, samo što se meni na teret stavlja puno blaži krimen'', poručio je.
Sporna Turudićeva komunikacija sa Zdravkom Mamićem i Josipom Rimac
Vrhovni sud je ranije u četvrtak priopćio kako prema izjavama proizlazi da se sudac Turudić više puta sastajao s osobom protiv koje je pokrenuta istraga čime je po ocjeni predlagatelja prekršio Kodeks sudačke etike.
''Napominjemo da je proces izbora glavnog državnog odvjetnika u nadležnosti Vlade RH i Hrvatskog sabora. Međutim, sve dok glavni državni odvjetnik ne stupi na dužnost na koju je izabran on je do tada sudac i za ocjenu postupaka suca nadležna je isključivo sudbena vlast (predsjednici sudova, sudačka vijeća i DSV)'', stoji u priopćenju VS-a.
Nakon što su u medijima objavljene poruke koje je sudac i tada kandidat, a u međuvremenu i novoizabrani glavni državni odvjetnik Turudić razmjenjivao s Josipom Pleslić (nekada Rimac), predsjednik DSV-a Darko Milković izjavio je da to tijelo, sukladno praksi Europskog suda pravde, nije ovlašteno komentirati ono što bi se moglo pojaviti u nekom postupku.
Biranje glavnog državnog odvjetnika u nadležnosti politike, a ne sudstva
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić ranije je medijima kazao da će provjeriti navode iz tiska te nakon toga donijeti odluku o eventualnom pokretanju stegovnog postupka protiv Turudića. Slično je novinarima kazao i predsjednik VKS-a Željko Horvatović koji po zakonu također može pokrenuti stegovni postupak protiv suca VKS-a.
Nakon izbijanja afere, Jutarnji list je, pozivajući se na neimenovani izvor, objavio da će Dobronić zatražiti sve podatke koji su proteklih dana izašli u javnost, a ozbiljno kompromitiraju Turudića te zapisnike i snimke njegovih izjava, posebno onih koje je davao pred Saborskim odborom za pravosuđe kako bi se utvrdila istinitost njegovih tvrdnji.
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) priopćila je potom da je biranje glavnog državnog odvjetnika dio političkog postupka koji se ne odnosi na sudbenu vlast.
U priopćenju su istaknuli da sudac mora izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkom položaju, prihvaćajući i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujućima.