Badinterova komisija je u prosincu 1991. zaključila da je tadašnja SFRJ u procesu raspada, što je pomoglo priznanju Hrvatske i Slovenije u siječnju 1992. godine
Francuski pravnik i političar Robert Badinter, bivši ministar pravosuđa koji je bio predsjednik arbitražne komisije u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji 1991. godine, preminuo je u petak u dobi od 95 godina, izvijestili su francuski mediji.
Badinter - odvjetnik, profesor prava na Sorbonnei i predsjednik francuskog Ustavnoga vijeća - u vrijeme raspada Jugoslavije bio je na čelu takozvane Badinterove komisije koja je u prosincu 1991. donijela mišljenje da je SFRJ u procesu dezintegracije, a na temelju kojeg su 15. siječnja 1992. države tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Zalagao se za ukidanje smrtne kazne u Francuskoj
U svojoj se dugogodišnjoj pravničkoj i političkoj karijeri zalagao za ukidanje smrtne kazne u Francuskoj, što je ostvareno 1981. godine.
Židovski intelektualac i ministar u socijalističkoj vladi, čiji je otac umro u njemačkom koncentracijskom logoru, Badinter je bio meta brojnih napada francuske desnice, od kojih su neki bili obojeni antisemitizmom.
Zaslužan za priznanje Hrvatske
Badinter je trajno obilježio francusku i europsku povijest svojim profesionalnim i moralnim angažmanom, poručio je premijer Andrej Plenković u izrazu sućuti u povodu smrti istaknutog francuskog pravnika, profesora i političara.
"U teškim trenutcima borbe za neovisnost i samostalnost Republike Hrvatske, Badinter je bio na čelu arbitražne komisije u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji. Mišljenja takozvane Badinterove komisije u prosincu 1991. potvrdila su da je SFRJ u procesu raspada", rekao je Plenković, što je posljedično dovelo do toga da države tadašnje EZ i šire međunarodne zajednice priznaju Hrvatsku.
"Badinterova dugogodišnja pravnička i politička karijera ostaje kao zalog i primjer zalaganja za opće dobro i univerzalna načela", zaključio je Plenković.
Za svoj izniman doprinos pravnoj znanosti, zaštiti ljudskih prava te djelovanju koje je poduprlo pravno utemeljenu borbu za samostalnost Republike Hrvatske, Badinteru je 2003. dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.