Najava posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Ukrajini i njegova ocjena da je Švedskoj mjesto u NATO-u ukazuju na to da Budimpešta možda priprema zaokret u svojoj politici koja je razbjesnila ostale članice EU i NATO-a
Nakon što je turski parlament ratificirao ulazak Švedske u NATO, ostavivši Mađarsku samu u blokadi Stockholma na putu prema tom bloku, Budimpešta je, čini se, krenula u akciju "glancanja imidža“, a možda i zaokreta u vanjskoj politici.
Najprije je u srijedu mađarski premijer Viktor Orban na X-u, bivšem Twitteru, objavio da je glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu kazao kako Mađarska podržava ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez.
U ponedjeljak sastanak ministara vanjskih poslova Mađarske i Ukrajine
U četvrtak je uslijedila nova, jednako važna vijest. Naime, Olha Stefanišina, zamjenica ukrajinskog premijera, zadužena za europske integracije, kazala je, kako je prenio Reuters, da Ukrajina priprema posjet Orbana Kijevu.
U ovom je trenutku još nepoznato kada bi Orban mogao posjetiti Kijev. Jedino je poznato da bi se u ponedjeljak trebali sastati mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba. Prema informacijama ukrajinskih dužnosnika, jedna od tema njihova razgovora vjerojatno će bi biti i Orbanov posjet Kijevu.
Orban napustio dvoranu kada se odlučivalo o otvaranju pregovora s Ukrajinom
Orban se dosad protivio primanju Ukrajine i u NATO i u Europsku uniju. Kada su čelnici zemalja EU na summitu koji je u prosincu održan u Bruxellesu raspravljali o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom, Orban je napustio dvoranu, pa je odluka o početku pregovora s Kijevom usvojena bez njegove ruke. Nije, međutim, uložio ni veto, kako je prethodno prijetio, što je u praksi omogućilo Ukrajini da otvori pregovore o ulasku u EU, a o čemu je Euractiv već pisao.
Prethodno je za mađarske medije kazao da se protivi širenju EU na Ukrajinu. Podsjetio je da je riječ o zemlji koja je u ratu i koja nije spremna za izazove koje nosi članstvo u Uniji.
Sporan status mađarske manjine u Ukrajini
Ako i kada dođe do Orbanova posjeta Ukrajini, bit će to prvi posjet mađarskog premijera sjeveroistočnom mađarskom susjedu otkako je krenula ruska invazija. Mađarska i Ukrajina dijele oko 140 kilometara granice koja je do završetka Hladnoga rata bila granica Mađarske i SSSR-a.
No, dijele i manjine. Naime, u Zakarpatskoj oblasti, najzapadnijoj ukrajinskoj regiji živi između 150.000 i 160.000 etničkih Mađara.
Ta je regija tijekom povijesti i pripadala mađarskoj državi, a nakon Prvog svjetskog rata je priključena novostvorenoj Čehoslovačkoj. Prag je, međutim, izgubio Zakarpatsku regiju 1939., kada je ona ponovno priključena Mađarskoj kojom je vladao regent, admiral Mikos Horthy. Nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je Mađarska ratovala na strani Sila osovine, Zakarpatska je oblast priključena Ukrajini, odnosno tadašnjem SSSR-u.
Orban je u više navrata kritizirao položaj mađarske manjine u Ukrajini, tvrdeći da Kijev ne poštuje njena prava i da želi asimilirati tamošnje Mađare. Iako je Ukrajina u međuvremenu promijenila sporni zakon o obrazovanju, kojim je dopustila dvojezičnu nastavu u školama, u Budimpešti su i dalje tvrdili da položaj Mađara u toj zemlji nije zadovoljavajući.
Ukrajinska manjina u Mađarskoj
I u Mađarskoj živi ukrajinska manjina, iako je ona znatno manja od mađarske manjine u Ukrajini. Prema dostupnim podacima, sada broji oko 25.000 pripadnika. No, ta je brojka upitna, budući da uključuje i dio Ukrajinaca koji su u Mađarskoj izbjeglice iz ratom zahvaćene Ukrajine, kao i ukrajinske radnike koji su u Mađarsku došli još prije izbijanja rusko-ukrajinskog rata.
Raniji popisi pokazivali su da u Mađarskoj živi 5000 do 8000 etničkih Ukrajinaca, ovisno o tome kako se tretiraju Rusini. Ukrajinci u Mađarskoj uglavnom žive n istoku zemlje, u blizini granice s Ukrajinom.
Orban nastavio razvijati odnose s Putinom
Spor Orbana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog do izražaja je došao već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Iako je Mađarska osudila rusku agresiju i, kao i EU u cjelini, Moskvi uvela sankcije, Orban je nastavio održavati dobre odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Štoviše, na ljeto 2022., u jeku rata u Ukrajini i uvođenja sankcija Rusiji, Szijjarto je posjetio Moskvu i dogovorio nove, još veće isporuke ruskoga plina Mađarskoj.
Budimpešta se izborila i za izuzeće od primjene sankcija na rusku naftu, tvrdeći da je potpuno ovisna o ruskim energentima i da će joj trebati godine kako bi svoje rafinerije osposobila za preradu nafte iz drugih dijelova svijeta. Nastavila je suradnju s Rusijom i u nuklearnoj energiji.
U Pekingu se sastao s Putinom
Dodajmo ovome kako je Orban i jedini šef države ili vlade neke od članica EU koji je u listopadu prošle godine sudjelovao na sastanku Inicijative Pojas i put u Pekingu, gdje se sastao i s Putinom.
Mađarski je premijer, kako su izvijestili svjetski mediji, tada rekao da se Mađarska nikad nije ni željela sukobljavati s Rusijom, kao i da želi razvijati suradnju s Moskvom, posebno u segmentu energetike.
Mađarska blokirala 50 milijardi eura pomoći EU Ukrajini
Budimpešta je i na sastancima u EU isticala da ne namjerava uvoditi nove sankcije Rusiji. Ipak, ono što je najviše razljutilo čelnike EU je odluka Orbana da blokira 50 milijardi eura vrijedan paket pomoći Unije Ukrajini.
Valja reći i da je Mađarska odbila pružiti vojnu pomoć Ukrajini u obrani od ruske agresije. To je potez koji nije povukla čak ni Turska, također članica NATO-a, čiji predsjednik Recep Tayyip Erdogan isto tako nastavlja održavati dobre odnose s Putinom, a koja pruža vojnu i političku pomoć Ukrajini.
Takva politika Mađarske razljutila je Kijev. Iako povremeno obilazi europske i svjetske prijestolnice, Zelenski nije posjetio Budimpeštu, kao što ni mađarski premijer nije posjetio Kijev otkako je počeo rat na istoku Europe.
Primili ukrajinske izbjeglice
Unatoč tome, Mađarska je primila velik broj ukrajinskih izbjeglica. Najveći dio njih otišao je u druge europske zemlje, no mnogi su i ostali u Mađarskoj.
Prema podacima Eurostata s kraja studenoga prošle godine, u Mađarskoj je utočište pronašlo ukupno oko 34.000 ukrajinskih izbjeglica.
Slijedi li zaokret u Orbanovoj politici?
Razmjerno brzo ćemo vidjeti hoće li najavljeni posjet Orbana Kijevu i njegov susret sa Zelenskim dovesti do poboljšanja trenutno loših mađarsko-ukrajinskih odnosa, ali i do odmaka Orbana od Putina, čemu se Zapad nada.
U Kijevu su svakako svjesni da bez dobrih odnosa i s Budimpeštom neće moći ući u EU jer je za primanje novih članica potrebna suglasnost svih postojećih. Uostalom, i sam Orban je kazao, nakon što je Europsko vijeće u prosincu odobrilo početak pregovora s Kijevom, da su pregovori dugotrajni i da ih Budimpešta uvijek može blokirati.
S druge strane, očito je da se Budimpešta nalazi pod sve jačim pritiskom ostalih članica EU i NATO-a da izgladi odnose s Kijevom, kao i sa Stockholmom, čiji je sada jedini kočničar na putu prema NATO-u. Vjerojatno će i najavljeni susret Kristerssona s Orbanom pridonijeti ublažavanju napetosti u odnosima između Mađarske i Švedske, kao što sada uzlaznom putanjom konačno mogu krenuti i odnosi Stockholma i Ankare. Stoga se može očekivati da će i mađarski parlament u veljači konačno ratificirati ulazak Švedske u NATO.
Mađarska u drugoj polovici 2024. preuzima kormilo EU
U svemu tome kao ulog u pregovorima ostaje pitanje financijskih sankcija koje je EU uvela Mađarskoj. Dio tih sankcija je ukinut krajem prošle godine, no neke su i dalje na snazi.
Nema sumnje da će Orban, kao što je radio i do sada, promjenu u svojoj dosadašnjoj politici uvjetovati potpunim ukidanjem sankcija, ali i drukčijim tretmanom Budimpešte u institucijama EU, budući da bi upravo Mađarska u drugoj polovici godine od Belgije trebala preuzeti predsjedanje Unijom.