Izaslanstvo EU koje je posjetilo Sarajevo - predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, te nizozemski i hrvatski premijer Mark Rutte i Andrej Plenković, upozorilo je BiH da vrijeme za usvajanje traženih zakona rapidno curi
Ako Bosna i Hercegovina u narednih šest tjedana ne usvoji zakone koje od nje traži Europska unija, propustit će priliku da otvori pristupne pregovore s Unijom u ožujku, ali i u ovoj godini u cjelini.
Upozorenje je to koje su čelnici EU koji su u utorak boravili u Sarajevu dali bosanskohercegovačkim vlastima i javnosti.
U izaslanstvu EU koje je posjetilo Sarajevo bili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nizozemski premijer Mark Rutte i hrvatski premijer Andrej Plenković. Oni su se sastali s dužnosnicima BiH, među kojima je i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto.
'Sada je trenutak da usvojite tražene zakone'
"Naglašavam, ovo je zadnja godina rada ove Europske komisije. U zadnjim smo mjesecima rada aktualnog Europskog parlamenta. Za nešto više od dva i pol mjeseca raspustit će se Europski parlament i krenut će se u izbornu kampanju. Ako se propusti ožujak, izgubit će se cijela ova godina u pogledu donošenja pozitivnih odluka o BiH. Oko toga nema nikakvih dilema. Nakon izbora slijedi ustrojavanje novih institucija, novi program Komisije i sve to će nas u tren dovesti u siječanj 2025. Zato je moja poruka i apel svim prijateljima u BiH da se ovaj prozor iskoristi“, poručio je Plenković nakon sastanka "EU trojke“ s Krišto.
Podsjetio je da su ruska agresija na Ukrajinu i politika ruskog predsjednika Vladimira Putina doveli do "tektonskih promjena“ u politici proširenja EU. Takav je zaokret i BiH doveo u poziciju da postane kandidat za članstvo u EU te da uhvati ritam s ostalim zemljama Zapadnog Balkana na EU putu. Naglasio je i da je upravo Hrvatska bila i ostala najveći zagovornik ulaska BiH u EU.
Plenković je ocijenio da je posjet EU izaslanstva BiH "strateški“ te je poručio vlastima u Sarajevu da je "sada trenutak da se naprave iskoraci“ i usvoje traženi zakoni. To bi onda omogućilo Europskoj komisiji da preporuči otvaranje pregovora s BiH u ožujku, a državama članicama da taj prijedlog usvoje.
"Na temelju onoga što smo čuli, moj je dojam da je ta poruka itekako shvaćena i prihvaćena“, istakao je Plenković.
'Proširenje EU temelji se na zaslugama, nema prečaca'
Rutte, čija je vlada u prosincu na summitu Europskog vijeća, bila protiv otvaranja pristupnih pregovora s BiH dok Sarajevo ne ispuni uvjete koje mu je postavio Bruxelles, ocijenio je da u ovom trenutku Nizozemska još nije spremna dati zeleno svjetlo otvaranju pregovora s BiH.
"Proširenje EU uvijek je bilo i bit će temeljeno na zaslugama. Nema prečaca, taj korak mora biti utemeljen na ispunjenim kriterijima“, poručio je Rutte.
Kazao je i kako se slaže s ocjenom Plenkovića da će za BiH, ako ne dobije početak pregovora u ožujku, ova godina u pregovaračkom procesu biti izgubljena.
Ipak, kazao je da je Nizozemska spremna pomoći BiH u prilagodbi zahtjevima koje joj nosi članstvo u EU.
"Razumijem da je ovo zemlja s kompleksnim uređenjem, to je rezultat vaše složene povijesti. Moramo vidjeti što će se dogoditi u narednih šest tjedana. Vrijeme curi. Kao što je rekao kolega Plenković, vjerojatno će se ova prilika do kraja ožujka ugasiti zbog izbora u EU“, naglasio je Rutte.
'EU nije kompletna bez BiH i spremna je pomoći u reformama'
I predsjednica Europske komisije von der Leyen je pozvala BiH da ne propusti priliku koju sada ima.
"Ovo je trenutak koji se ne smije propustiti. Velika je to prilika za BiH, ali i za EU jer ona nije kompletna bez Zapadnog Balkana“, istakla je von der Leyen, poručivši kako Unija želi vidjeti cjelovitu BiH u svom članstvu.
Kazala je da je EU spremna pomoći BiH na usvajanju potrebnih zakona, no naglasila je i da je potrebno postići određene rezultate kako bi u izvješću Europske komisije u ožujku Sarajevo dobilo preporuku za otvaranje pregovora.
Krišto vjeruje u otvaranje pregovora u ožujku
Unatoč kritičnim tonovima, svi su se složili kako je BiH do sada napravila zamjetan iskorak na putu prema EU.
Na to je ukazala i Krišto, koja će 25. siječnja obilježiti prvu godinu na čelu Vijeća ministara, nabrojivši propise koje je njena vlada usvojila ili poslala na usvajanje Parlamentarnoj skupštini. Istakla je i kako među političkim čelnicima u BiH postoji suglasnost oko potrebe provedbe reformi za ulazak u EU te je naglasila da je Sarajevo lani u potpunosti svoju vanjsku politiku uskladilo s onom u EU.
"Sve to daje mi snagu, optimizam i uvjerenje da ćemo u ožujku dobiti datum početka pregovora. Put u EU nije lak, ali našim zalaganjem doći ćemo do toga“, zaključila je Krišto.
BiH malo napravila na provedbi 14 prioriteta koje joj je ranije odredila EU
BiH je zahtjev za ulazak u EU podnijela 2016. godine. Europska komisija joj je 2019. godine odredila 14 prioriteta koje mora ispuniti kako bi mogla krenuti putem članstva u Uniji.
Iako je na provedbi tih prioriteta dosad malo napravljeno, BiH je krajem 2022. godine dobila status kandidata. Prema općoj ocjeni. dobivanje kandidatskog statusa bila je posljedica promjene geopolitičkih okolnosti na Starom kontinentu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
No, Sarajevo nije uspjelo u svom cilju da do kraja 2023. godine otvori pristupne pregovore. Na summitu Europskog vijeća u prosincu pregovori su otvoreni samo s Ukrajinom i Moldavijom, dok su europski čelnici od Komisije zatražili da im u ožujku dostavi mišljenje o napretku BiH, na temelju kojeg će donijeti odluku o otvaranju pregovora.
Za otvaranje pregovora ključni zakoni u 4 područja
Istodobno, tijekom prošle godine srezan je i broj uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi otvorila pregovore. EU od BiH sada traži da kao prioritete usvoji zakone o sudovima, zatim o sprječavanju sukoba interesa i pranju novca te izmjene Izbornog zakona, pojasnio je nedavno šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler, a prenijeli su bosanskohercegovački mediji.
U Bruxellesu žele i da Frontex dođe na granice BiH kako bi se zaustavile ilegalne migracije preko njenog teritorija.
Oko najvećeg dijela tih propisa već je i postignuta suglasnost političkih lidera, a neki su i u parlamentarnoj proceduri. No, svađe među političarima u BiH i dalje se vode oko detalja zakona, što u konačnici dovodi u pitanje i njihovo usvajanje.
Tako, recimo, političari iz Republike Srpske ne žele više strance u Ustavnom sudu BiH. Također, ne žele prihvatiti da prizivni odjel Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, nego traže da bude u Banjoj Luci, iako su oba grada u Republici Srpskoj.
Sporan Izborni zakon
Izmjene Izbornog zakona posebna su priča. Dok visoki predstavnik Christian Schmidt i bošnjačke stranke inzistiraju na njegovim izmjenama, tako da izborni proces u zemlji učine transparentnijim i prilagođenim digitalnom vremenu, politički predstavnici bosanskih Srba odbijaju svaki prijedlog koji bi vodio daljnjoj centralizaciji političkog života u zemlji, pa tako i izbornog procesa. S druge strane, politički predstavnici bosanskih Hrvata žele da se u Izborni zakon ugradi nemogućnost Bošnjaka da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Sve to, u praksi, BiH dovodi u situaciju da ključni zakoni koje od nje traži BiH još nisu usvojeni, a da vrijeme za njihovo usvajanje rapidno curi. Time i dalje visi u zraku i otvaranje pristupnih pregovora.
'Kompleksna država sa složenim načinom odlučivanja'
Zato i dio analitičara s kojima je Euractiv razgovarao ne dijele optimizam vlasti u Sarajevu da će BiH do ožujka uspjeti usvojiti tražene zakone i otpočeti pregovore.
Ovdje treba podsjetiti da u BiH predstavnici oba entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, te sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba, imaju pravo veta, kojeg često i koriste.
"Teško da će BiH usvojiti tražene zakone u samo šest tjedana. BiH je kompleksna država sa složenim načinom odlučivanja“, kaže za Euractiv politolog i sociolog te osnivač Europskog centra za migracijske studije Anđelko Milardović.
Upozorava i da bi problem kod usvajanja tih zakona na kraju, čak i ako se vladajuće stranke dogovore, mogla praviti oporba u BiH, posebno donedavno vladajući SDA, koji i dalje ima snažan utjecaj na javni život zemlje.
'BiH potreban pragmatičan pristup bez miješanja stranaca'
Za razliku od Milardovića, hrvatska eurozastupnica i bivša veleposlanica BiH u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj te nizu međunarodnih institucija Željana Zovko znatno je optimističnija oko mogućnosti da BiH u ožujku otvori pregovore.
"Očekujem da će BiH u ožujku otvoriti pregovore. Mislim da je BiH potreban pragmatičan pristup kako bi se postigli rezultati jer stranci koji dolaze u BiH često ne poznaju lokalni kontekst. Ako se političari u BiH oko nečega dogovore, onda to treba provesti i ne miješati se u to. Ni SAD ni EU do sada nisu imali drugačiji pristup“, zaključuje Zovko.
Zadovoljna je i politikom Hrvatske i Plenkovića prema BiH, za kojeg kaže da je pokazao odanost slovu Daytonskog mirovnog sporazuma, ali i inzistiranje na zaštiti Hrvata u BiH.
Plenković zbog Komšića nije posjetio Predsjedništvo BiH
Upravo su kompleksni međuetnički odnosi u BiH došli do izražaja i tijekom posjeta "EU trojke" Sarajevu.
Naime, von der Leyen i Rutte su se u utorak sastali s Predsjedništvom BiH - predsjedateljem Željkom Komšićem i članovima Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović, no na sastanku nije bilo Plenkovića, iako je u prostoriji za sastanke bila izvješena i hrvatska zastava.
Kako su izvijestili hrvatski i bosanskohercegovački mediji, razlog tome je odbijanje Plenkovića da se sastane s Komšićem, kojem politički lideri Hrvata u BiH, ali i službeni Zagreb, osporavaju legitimitet, tvrdeći da je izabran većinom bošnjačkih, a ne hrvatskih glasova.
I sam Plenković je na konferenciji za novinare nakon susreta s Krišto ponovio da Komšića ne smatra legitimnim predstavnikom Hrvata u kolektivnom šefu države BiH, jer je nije biran "većinskom voljom hrvatskog naroda u BiH, nego glasovima drugih naroda“.
"Mi kao hrvatska Vlada - a ja sam već osmu godinu premijer - jako smo protiv toga. Ne zato što imamo nešto protiv Komšića ili Predsjedništva, nego zato što principijelno smatramo da je za kvalitativno funkcioniranje BiH, za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, važno da se ta ravnopravnost očituje i u izbornom procesu. On je za hrvatsku Vladu i druge hrvatske institucije član Predsjedništva koji predstavlja hrvatski narod, ali bez legitimiteta, većinske volje hrvatskoga naroda u BiH. Stoga, nažalost, mi njega nismo primili u Hrvatskoj, niti smo ga posjetili dok je on na toj dužnosti ovdje“, poručio je Plenković.
Odbacio tvrdnje da ne poštuje instituciju Predsjedništva BiH
Pritom je odbacio tvrdnje dijela sarajevskih medija da je nedolaskom u Predsjedništvo BiH pokazao nepoštivanje prema toj instituciji.
"Ovdje sam došao kako bih svim svojim srcem i znanjem pomogao BiH“, zaključio je Plenković.
U trenutku pisanja ovog teksta još nije bilo reakcije Komšića ili institucija BiH na Plenkovićevu izjavu.