Sastanak predsjednice Europske komisije te nizozemskog i hrvatskog premijera s čelnicima BiH događa se u možda i najosjetljivijem trenutku u toj zemlji od potpisivanja Daytonskog sporazuma
U Sarajevu će se u utorak s najvišim dužnosnicima Bosne i Hercegovine sastati predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nizozemski premijer Mark Rutte i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Prema pisanju hrvatskih i bosanskohercegovačkih medija, Rutte je u ponedjeljak popodne već stigao u Sarajevo, a do kraja dana pridružit će mu se i von der Leyen i Plenković.
Sastanak s Krišto
Kako su najavili iz Europske komisije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, EU trojka bi se trebala sastati s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, kao i s članovima Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine te zemlje.
Cilj njihova posjeta je da potaknu napredak u procesu pristupanja BiH EU, ističe se u priopćenju Europske komisije.
'Hrvatska najveći zagovornik BiH u europskim institucijama'
Najavu posjeta Sarajevu dao je prošlog tjedna i Plenković, koji je na sjednici Vlade kazao kako EU trojka želi pružiti bosanskohercegovačkim političarima i institucijama na njihovu putu u EU.
"Hrvatska je najsnažniji i najveći zagovornik BiH u europskim institucijama", ocijenio je Plenković.
Ruska invazija na Ukrajinu promijenila i stav EU prema BiH
BiH je krajem 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU. No, iako su se u Sarajevu nadali da će do kraja 2023. godine otvoriti pristupne pregovore, to se nije dogodilo.
Naime, zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora na summitu Europskog vijeća sredinom prosinca u Bruxellesu dobile su samo Ukrajina i Moldavija, dok je BiH poručeno da će pregovore otvoriti u ožujku ove godine, pod uvjetom da ispuni kriterije koje joj je postavila EU, a o čemu je Euractiv već pisao.
EU je još 2019. postavila BiH 14 prioriteta koje mora ispuniti kako bi otvorila pregovore. Taj je stav Bruxelles usvojio nakon što je BiH 2016. godine podnijela zahtjev za ulazak u EU.
Na ispunjavanju 14 prioriteta, koji dijelom zadiru i u sam način funkcioniranja BiH, dosad je malo napravljeno.
Ipak, ruska agresija na Ukrajinu u veljači 2022. godine promijenila je i stav Bruxellesa prema zemljama Zapadnog Balkana, pa tako i prema BiH. Nakon što je u lipnju 2022. EU odobrila kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, u prosincu je isto napravila i za BiH, koja je dotad bila samo "potencijalni kandidat“.
Osim toga, od Sarajeva se više ne traži da prije otvaranja pregovora ispuni svih 14 prioriteta, već je popis uvjeta "srezan“ na četiri. Od središnjih vlasti BiH, naime, sada se traži, kazao je nedavno šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler, da prije nego što dobiju datum početka pregovora usvoje zakone o sudovima, sprječavanju sukoba interesa i sprječavanju pranja novca, kao i izmjene Izbornog zakona.
Usvajanje zakona u BiH 'zapinje' na trivijalnim pitanjima
Većina tih zakona već je odavno u visokom stupnju usklađenosti, no njihovo donošenje zapinje na trivijalnim pitanjima, poput onoga hoće li prizivni odjel Suda BiH biti u Istočnom Sarajevu, za što se zalažu bošnjačke stranke, ili u Banjoj Luci, kako traži SNSD, stranka vođe bosanskih Srba Milorada Dodika. Oba su grada, inače, u Republici Srpskoj. No, dok bošnjačke stranke tvrde da bi Istočno Sarajevo bilo bolji izbor zbog blizine zatvora i manjih troškova rada Suda BiH, u Dodikovoj stranci tvrde da pojedine institucije BiH treba izmjestiti i u Banju Luku, glavni grad Republike Srpske.
Čelnici vladajućih stranaka u BiH prošlog su se tjedna sastali u okolici Banje Luke i dogovorili su, kako su objavili mediji iz BiH, izmjene najvećeg dijela propisa koje od Sarajeva traži EU. Međutim, zbog složene strukture odlučivanja u zemlji, u kojoj predstavnici oba entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, kao i sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba, imaju pravo veta, pitanje je hoće li i kada dogovorene izmjene biti usvojene. Tim više što u BiH nije rijedak slučaj da se u političkoj trgovini jedan propis uvjetuje donošenjem drugog.
'Ulazak BiH u EU je i geopolitičko pitanje'
Unatoč tome, političari iz BiH vjeruju da će EU biti zadovoljna postignutim napretkom te zemlje na putu prema članstvu u Uniji. Kažu da su vlasti u toj zemlji napravile najviše što su mogle.
"Cilj posjeta je da se EU uvjeri kako je BiH postigla značajan napredak na putu prema članstvu u EU i da može otvoriti pregovore. Činjenica je da je oko glavnih pitanja postignut dogovor, kao i da je sadašnje Vijeće ministara ostvarilo neusporedivo veći napredak na usklađivanju s Unijom, nego njegovi prethodnici“, kaže za Euractiv hrvatska eurozastupnica i nekadašnja veleposlanica BiH u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj te u nizu međunarodnih institucija Željana Zovko.
Dodaje kako je i EU shvatila da je BiH potrebno dati impuls na njenom putu prema punopravnom članstvu u Uniji, ali i da je članstvo BiH u EU geopolitičko pitanje.
Ruski, turski i kineski utjecaj u BiH
Naime, ostavljanje BiH u nekakvoj nedefiniranoj crnoj rupi na Zapadnom Balkanu bio bi potez koji bi najviše štete mogao nanijeti upravo samoj Uniji, i to zbog brojnih interesa i utjecaja koji se prelamaju preko BiH - od prilično snažnog utjecaja Rusije, preko interesa Turske, ali i niza zemalja Bliskoga istoka, poput Saudijske Arabije i Irana, pa do Kine. Već je i izbijanje rata između Izraela i Hamasa u listopadu prošle godine pokazalo koliko je krhki mir u BiH, o čemu je Euractiv također pisao.
Na pitanje kako to da se u izaslanstvu koje posjećuje Sarajevo nalazi i nizozemski premijer Rutte, Zovko kaže da je njegov posjet BiH od velikog značaja, budući da je upravo Nizozemska, uz Njemačku, kako su mediji izvješćivali, u prosincu bila među glavnim protivnicima otvaranja pristupnih pregovora s BiH. Šef nizozemske vlade sada bi se i sam trebao uvjeriti da je BiH napravila značajan iskorak na putu prema članstvu u EU, ocjenjuje Zovko.
Podrška 'habsburškog kluba'
Naša sugovornica vjeruje kako je izgledno da će BiH u ožujku otvoriti pristupne pregovore. Podsjeća i da je upravo Hrvatska bila i ostala među najvećim zagovarateljima otvaranja pregovora s BiH.
Podršku BiH na EU putu dale su i druge zemlje - od Italije, preko Slovenije, Mađarske, Češke i Slovačke, pa do Austrije. U svjetskim je medijima takva podrška Sarajevu već ocijenjena kao "podrška habsburškog kluba“, aludirajući na to da je BiH od 1878. do 1918. bila najprije pod okupacijom, a potom i dio Austro-Ugarske Monarhije.
U BiH postoji konsenzus oko ulaska u EU
Komentar smo zatražili i od predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, ali nismo ga dobili do trenutka zaključenja ovoga teksta.
Možemo, međutim, podsjetiti da je u ekskluzivnom intervjuu za Euractiv prije dva mjeseca Krišto najavila da će BiH ispuniti zahtjeve koje pred nju postavlja Bruxelles. Ponovila je i da članstvo u EU ostaje glavni zadatak njene vlade.
Inače, članstvo u EU jedno je od rijetkih pitanja oko kojih postoji suglasnost političkih elita i sva tri konstitutivna naroda u BiH.
No, takvog konsenzusa već nema oko pitanja članstva BiH u NATO-u, čemu se posljednjih godina protive političari iz Republike Srpske, smatrajući da BiH mora u vanjskoj politici slijediti Srbiju, koja je 2007. proglasila neutralnost. S druge strane, politički predstavnici iz Federacije BiH, u kojoj živi najveći dio Bošnjaka i Hrvata, žele i pristupanje BiH NATO-u.
'Puzajuća centralizacija'
Dodajmo ovome i kako se posjet EU trojke Sarajevu događa u uvjetima kada se BiH nalazi možda i u najosjetljivijem trenutku još od potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine.
Naime, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik proteklih je mjeseci u više navrata zaprijetio odcjepljenjem tog entiteta od BiH ako visoki predstavnik Christian Schmidt, kojem osporava legalitet izbora, nametne određene zakone, poput onoga o državnoj imovini. Dodikove su secesionističke najave osudile zapadne zemlje, posebno SAD, poručujući kako entiteti po Daytonskom sporazumu nemaju pravo na odcjepljenje.
S druge strane, hrvatski političari u BiH zalažu se za opstanak zemlje. Ipak i oni upozoravaju da se u BiH događa "puzajuća centralizacija“, u kojoj se sve više ovlasti prenosi na središnju vlast u Sarajevu, iako tako nešto nije bilo predviđeno ni Daytonskim, a ni Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine, kojim je okončan rat Hrvata i Bošnjaka u toj zemlji. I u redovima hrvatskih političara može se čuti kako bi barem dio institucija - kako entitetskih, odnosno Federacije BiH, tako i onih državnih, na razini BiH u cjelini, trebalo izmjesti iz Sarajeva u druge gradove.
Podrška EU cjelovitosti BiH
U svakom slučaju, posjet von der Leyen, Ruttea i Plenkovića treba promatrati i u kontekstu pružanja podrške EU cjelovitosti BiH.
No, kako stalno naglašavaju u političkim krugovima u Zagrebu, cjelovitost BiH ne treba miješati s centralizmom, budući da je BiH po Daytonskom sporazumu izrazito decentralizirana država, a po Washingtonskom je sporazumu decentraliziran i hrvatsko-bošnjački entitet, Federacija BiH.