Otvaranje pregovora s Kijevom, Kišinjevom i Sarajevom i dalje visi u zraku, a analitičari upozoravaju da su Ukrajina, Moldavija i BiH tek na početku dugog i neizvjesnog puta prema članstvu u EU
Ni nakon gotovo dvije godine rata, podrška građana Europske unije Ukrajini nije se značajnije smanjila.
Kako pokazuju podaci novog Eurobarometra, više od tri petine ispitanika diljem Unije, odnosno njih 61 posto, smatra da je Ukrajini mjesto u EU i podržava kandidatski status za tu zemlju te mogućnost njezina ulaska u Uniju.
U Hrvatskoj veća potpora ulasku Ukrajine u EU nego na razini Unije u cjelini
U Hrvatskoj je, pokazuju podaci Eurobarometra, podrška ulasku Ukrajine u EU još i veća. Naime, kandidatski status Ukrajine i njeno eventualno buduće članstvo u Uniji više ili manje gorljivo podržava preko tri četvrtine ispitanika, odnosno njih 76 posto.
Ipak, valja primijetiti da je podrška ulasku Ukrajine u EU ovoga puta nešto manja nego što je bila na proljeće, kada je obavljeno prethodno istraživanje.
U slučaju EU u cjelini, ta je potpora u proteklih pola godine pala za tri postotna boda, dok se u slučaju Hrvatske smanjila za sedam postotnih bodova.
U Kijevu i Kišinjevu čekaju odluku o početku pregovora
Unatoč tome, istraživanje Eurobarometra pokazuje da u Uniji vlada vrlo jasna potpora primanju Ukrajine u okrilje EU. Također, građani uglavnom podržavaju mjere koje su Bruxelles i nacionalne vlade poduzele kako prema Ukrajini, tako i prema Rusiji, koja je napala Ukrajinu 24. veljače prošle godine.
Vlasti u Kijevu su samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije, 28. veljače 2022. godine, podnijele zahtjev za ulazak u EU. Uslijedili su isti zahtjevi Moldavije i Gruzije.
U lipnju prošle godine EU je Ukrajini i Moldaviji priznala status kandidata, dok je Gruziji preporučila da provede određene reforme kako bi postala kandidat za članstvo u EU. U nedavnom izvješću o napretku kandidata, Europska komisija je članicama Unije preporučila da otvore pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom te da Gruziji dodijele kandidatski status.
I u Sarajevu se nadaju otvaranju pregovora
Odluci o početku pristupnih pregovora nada se i Sarajevo. Bosna i Hercegovina je, naime, krajem prošle godine postala kandidat za članstvo u Uniji.
U nedavnom izvješću o proširenju, Europska komisija je BiH dala uvjetno zeleno svjetlo za početak pregovora, upozorivši na sporu provedbu reformi u toj zemlji. Iako se u Sarajevu nadaju da bi do kraja ove godine mogli otvoriti pregovore, u Bruxellesu sve češće spominju "rezervni“ datum u ožujku sljedeće godine, o čemu je Euractiv već pisao.
Do kraja tjedna znat ćemo 'sretne dobitnike' pregovaračke lutrije
Tko će sve na kraju biti "sretni dobitnici“ s glavnom nagradom otvaranja pregovora vidjet ćemo već ovih dana. Preciznije, u četvrtak i petak, kada se u Bruxellesu održava summit Europskog vijeća, koje okuplja šefove država ili vlada svih 27 članica Unije.
Upravo je pitanje otvaranja pristupnih pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i BiH te dodjela kandidatskog statusa Gruziji visoko pozicionirano na dnevnom redu sastanka Europskog vijeća.
Hoće li 10,2 milijarde eura biti dovoljno za slamanje otpora Orbana?
Brzom otvaranju pregovora s Ukrajinom protivi se mađarski premijer Viktor Orban, koji smatra da Unija ne može pregovarati o primanju u članstvo zemlje koja je u ratu i koja ne nadzire cjelokupan svoj teritorij. Osim toga, u Budimpešti su zabrinuti i zbog tretmana mađarske manjine u Ukrajini.
Ipak, sve to ne znači da će Mađarska na kraju automatski uložiti veto na početak pregovora s Ukrajinom.
Ovdje valja podsjetiti da je Europska komisija Budimpešti u srijedu odmrznula 10,2 milijarde eura novca iz kohezijskih fondova, ocijenivši da je Mađarska poduzela određene mjere za unapređenje neovisnosti pravosuđa. Hoće li taj potez biti dovoljan da mađarskog premijera uvjeri da pruži podršku otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom, vidjet ćemo vrlo brzo. U cijeloj priči vrijedi spomenuti i da velik dio EU novca Mađarskoj do daljnjega ostaje blokiran.
Rat u Ukrajini i dalje traje
Podsjetimo, Ukrajina je u dosadašnjem ratu s Rusijom izgubila nadzor nad otprilike petinom svog teritorija, na istoku i jugu zemlje. Rusija je ta područja na jesen prošle godine i anektirala, što nije priznala čak ni njena vjerna saveznica Bjelorusija.
S druge strane, Mađarska je među državama koje se zalažu za što skoriji početak pristupnih pregovora s BiH. Otvaranje pregovora sa Sarajevom najviše podupiru Hrvatska i Slovenija, ali i Italija, Austrija te ostale srednjoeuropske članice EU.
Otvaranju pregovora s BiH najviše se, prema dosad objavljenim informacijama, protive Njemačka i Nizozemska, koje smatraju da vlasti u Sarajevu nisu dovoljno napravile na pripremama za punopravno članstvo u EU.
Na koju stranu će na kraju prevagnuti vaga i hoće li Ukrajina, Moldavija i BiH otvoriti pristupne pregovore još u ovoj godini ili će morati pričekati neki povoljniji trenutak, znat ćemo do kraja tjedna. Naravno, moguće je da sve tri države otvore pristupne pregovore, no moguće je i da pregovore otvori samo jedna ili dvije od njih. Nije isključeno ni da će sve tri morati čekati termin otvaranja pregovora u 2024. godini.
'EU ne može riješiti problem teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i Moldavije'
"Lijepo je znati da većina stanovnika EU podržava članstvo Ukrajine u Uniji, ali morali bi znati i da EU nije u stanju riješiti problem država koje želi vidjeti u svom članstvu. EU ne može biti jamac teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i Moldavije, pa ni Gruzije“, upozorava za Euractiv politički analitičar i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević.
Naime, kao što Ukrajina ne nadzire dio svog teritorija, tako ni Moldavija ne nadzire svoju odcijepljenu istočnu regiju Pridnjestrovlje. Sličan problem ima i Gruzija, koja ne nadzire dvije svoje sjeverne regije - Abhaziju i Južnu Osetiju.
'Pregovori bi pomogli BiH u rješavanju unutarnjih problema'
Kada je riječ o BiH, dodaje naš sugovornik, ona barem nema problema s teritorijalnom cjelovitošću jer kontrolira cijeli svoj teritorij. S BiH je, međutim, problem u tome što funkcionira kao država pod patronatom međunarodne zajednice.
Unatoč tome, napominje Kovačević, EU bi s BiH trebala otvoriti pristupne pregovore.
"U redu bi bilo kada bi EU otvorila pregovore s BiH. To bi moglo olakšati rješavanje unutarnjih problema u BiH, a EU bi se više zainteresirala za slučaj te zemlje i angažirala u njoj“, ističe Kovačević.
'Pregovori mogu početi, ali pitanje je gdje i kada im je kraj'
Kada je riječ o Ukrajini i Moldaviji, kaže naš sugovornik, stvari stoje malo drukčije jer te zemlje ne nadziru cijeli svoj teritorij. EU im u rješavanju tog problema ne može puno pomoći, a sve veće pitanje je može li i SAD, u kojem raste otpor nastavku pružanja pomoći Ukrajini.
Stoga smatra da čak i ako dođe do otvaranja pregovora s Kijevom, otvorenim ostaje pitanje hoće li i kada Ukrajina pristupiti Uniji.
"Članstvo Ukrajine u EU je na jako dugom štapu. Pregovori mogu početi, ali pitanje je gdje i kada je tome kraj“, zaključuje Kovačević.
Problem reforme institucija EU i načina odlučivanja u njima
Dodaje kako problem nije samo u Ukrajini, nego i u EU za koju je pitanje kako bi funkcionirala s tako velikim brojem članica, a da prethodno ne reformira svoje institucije i način odlučivanja u njima. Tu je ključno pitanje veta, što je pravo svake članice u ključnim pitanjima, a proširenje svakako spada u njih.
Dosadašnje rasprave o reformi Unije pokazale su da među članicama nema suglasnosti oko toga kako reformirati institucije i način odlučivanja u njima. Od toga posebno strahuju manje članice, koje se boje da bi ukidanjem veta ostale i bez stvarne mogućnosti utjecanja na donošenje pojedinih odluka unutar EU, a strahuju i da bi ostale bez svog povjerenika u Europskoj komisiji.
S druge strane, zemlje kandidati, općenito gledano, još nisu spremne za članstvo u Uniji, iako mnoge od njih, poput Turske, Crne Gore i Srbije, pregovaraju već godinama.
Albanija i Sjeverna Makedonija provele su, pak, brojne reforme, a Sjeverna Makedonija je promijenila čak i naziv države. Ipak, i dalje su na samom početku svog EU puta.
Može li EU 'progutati' velik broj novih članica?
U takvoj situaciji, sve su češća pitanja može li EU uopće "progutati“ zemlje kao što su Ukrajina, Moldavija i Gruzija, koje su još manje od zapadnobalkanskih država spremne za članstvo u Uniji. Tim više što je Ukrajina i velika zemlja, u kojoj će pripreme za članstvo trajati duže nego u drugim državama, a ovisit će i o stanju na ratištu.
Ipak, činjenica je da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila dosadašnji stav EU o daljnjim proširenjima, koja su, nakon što je Uniji 2013. godine pristupila Hrvatska, bila "na ledu“. Iz Bruxellesa su jasno poručili da je proširenje ponovno na agendi, pa čak spominju i 2030. kao godinu u kojoj bi se EU trebala proširiti. No, i dalje su otvorena pitanja kojom dinamikom će se Unija širiti i u kakvu će EU ući nove članice.