Analizu je za think tank Friends of Europe napisao bivši dužnosnik NATO-a Jamie Shea, a u njoj se ocjenjuje da bi eventualni poraz Ukrajine u ratu s Rusijom otvorio brojna pitanja i probleme
Europska unija i NATO trebaju Ukrajini dati jasan i izvediv plan puta prema članstvu u tim dvjema organizacijama, kako bi Kijev dobio dodatni poticaj da izdrži u ratu s Rusijom, upozorio je u novoj analizi o ratu u Ukrajini Jamie Shea, nekadašnji dužnosnik NATO-a.
Shea, hrvatskoj javnosti vjerojatno najpoznatiji kao glasnogovornik NATO-a tijekom rata na Kosovu i bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije 1999. godine, taj je stav iznio u analizi za Friends of Europe, think tank sa sjedištem u Bruxellesu koji se bavi pitanjima euroatlantskih integracija.
Članovi tog think tanka su brojni nekad istaknuti političari, a među njima je, prema podacima s njihovih mrežnih stranica, i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Očekuje se otvaranje pregovora o ulasku Ukrajine u EU
Ukrajina je krajem veljače prošle godine podnijela zahtjev za pristupanjem EU, a u već u lipnju je dobila status kandidata. Otvaranje pristupnih pregovora s Kijevom očekuje se sredinom ovoga mjeseca, što je nedavno preporučila i Europska komisija u svom izvješću o napretku kandidata.
Ipak, u ovom je trenutku neizvjesno hoće li pregovarači ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjesti za pregovarački stol u Bruxellesu, budući da se otvaranju pregovora s Kijevom protivi mađarski premijer Viktor Orban. Pritom je važno naglasiti kako se odluka o početku pregovora donosi konsenzusom svih 27 članica Unije.
Što se članstva u NATO-u tiče, Ukrajina za sada nema jasnu perspektivu članstva u tom vojnopolitičkom bloku. Iako su se ljetos u Kijevu nadali da bi im NATO mogao ponuditi barem neki "derogirani“ oblik članstva, a slični su bili i prijedlozi raznih instituta, o čemu je Euractiv pisao, na summitu NATO-a u Vilniusu u srpnju ove godine zaključeno je da će Ukrajina moći pristupiti NATO-u tek nakon završetka rata s Rusijom i ako se oko toga slože sve članice Sjevernoatlantskog saveza. Stoga Ukrajina do daljnjega za NATO ostaje samo "partnerska država“.
Rat na Bliskom istoku bacio Ukrajinu u drugi plan
Rusija je, podsjetimo, napala Ukrajinu 24. veljače prošle godine. U gotovo dvije godine rata, Rusi su zauzeli nešto manje od petine ukrajinskog teritorija - na jugu i istoku zemlje. Moskva je ta područja potom, na jesen prošle godine, i anektirala. Rusku aneksiju ukrajinskih teritorija nisu priznali čak ni najbliži ruski saveznici, poput Bjelorusije.
Zbog invazije na Ukrajinu, Moskva se našla pod sankcijama zapadnih zemalja. Zemlje u razvoju uglavnom nisu uvodile sankcije Rusiji, no najveći dio njih je osudio rusku agresiju.
Iako je Ukrajina u međuvremenu pokrenula protuofenzivu, s ciljem oslobađanja okupiranih područja, dosadašnji su rezultati vrlo slabi, budući da su ukrajinske snage uspjele osloboditi samo pojedina sela duž bojišnice. Ipak, nedavno su se uspjele prebaciti na lijevu obalu Dnjepra te se u Kijevu nadaju da će u dogledno vrijeme nastaviti prodor prema Crnom i Azovskom moru.
Ukrajina je dobila veliku pomoć zapadnih zemalja, kako financijsku, tako i u naoružanju, streljivu i opremi te humanitarnoj pomoći. No, i ta pomoć sve više dolazi u pitanje, kako zbog protivljenja sve jačih republikanaca u SAD-u, tako i zbog nejedinstva unutar EU.
Osim toga, rat između Izraela i Hamasa, koji je izbio 7. listopada, odvratio je pozornost svjetske javnosti s ukrajinskog ratišta i prebacio je na Bliski istok.
'Mir koji ne bi značio povratak okupiranih ukrajinskih teritorija bio bi nečastan i opasan'
Na to upozorava i Shea u svojoj novoj analizi "Nema brzog kraja za rat u Ukrajini: Kako se pripremamo za duge staze?“.
"Nijedna strana nije blizu pobjedi, ali ni porazu. Iz perspektive i Kijeva i Moskve, i dalje je sve u igri“, ističe Shea u analizi.
Dodaje kako je u ovom trenutku još nemoguće predvidjeti kakav će biti ishod rusko-ukrajinskog rata.
Ipak, upozorava da počinje zima, koja će otežati odvijanje ratnih operacija na ukrajinskom terenu. To će razdoblje, kaže, obje strane iskoristiti kako bi razmislile što treba dalje učiniti, a izgledno je da će Rusi i ove zime, kao i prošle, gađati ukrajinsku energetsku i drugu civilnu infrastrukturu.
"Za Rusiju je pobjeda uvijek značila da zadrži 17 posto okupiranog ukrajinskog teritorija sve dok Ukrajina ne prizna nemogućnost povrata tog teritorija, a zapadnim partnerima Kijeva ponestane strpljenja i resursa za potporu ukrajinskim ratnim naporima“, ocjenjuje Shea.
Upozorava da bi mirovni sporazum koji ne bi značio povratak okupiranog ukrajinskog teritorija bio "nečastan i opasan“ ne samo za Kijev, nego i za zapadne partnere. Također, dodaje, svaki dogovor o miru mora uključivati i sigurnosna jamstva za Ukrajinu, kako se u budućnosti ne bi ponovila ruska agresija.
'Pomoć Kijevu nije mogućnost, već nužnost'
Stoga preporučuje da EU i NATO nastave isporučivati oružje i streljivo Ukrajini. Svjestan je da u Europi i SAD-u sve više dolazi do zamora ukrajinskim ratom, no upozorava da bi poraz Ukrajine u ratu bio i poraz zapadnog svijeta te da je pitanje bi li se snage ruskog predsjednika Vladimira Putina uopće zaustavile na ukrajinskim granicama ili bi napale i pojedine članice NATO-a.
"Pomoć Kijevu nije mogućnost, nego nužnost“, ističe Shea.
Predlaže i da NATO i EU pomognu Ukrajini u razvoju vlastite obrambene industrije. Nju je Ukrajina imala dok je bila u sastavu SSSR-a.
Preporučuje uvođenje novih sankcija Rusiji
Također, preporučuje uvođenje dodatnih sankcija Rusiji, posebno one koje bi obuhvatile ukapljeni prirodni plin (LNG).
Shea smatra i da je potrebno poraditi na suzbijanju zamora ukrajinskim ratom u Europi i SAD-u.
Isto tako, mišljenja je da bi NATO trebao pojačati suradnju s ukrajinskim vlastima kako bi se ojačala obrana Ukrajine.
"Naš sljedeći cilj mora biti pomoći Ukrajini da preživi još jednu zimu“, zaključuje Shea.
Vjeruje da još jedna ratna zima, u kojoj se ne očekuju značajnije vojne operacije, može poslužiti za "političko i diplomatsko razmišljanje“ o ratu u Ukrajini, kako se ne bi dogodilo da Kijev izgubi rat, a s njim i zapadne zemlje, što bi otvorilo cijeli dijapazon novih problema.
'Nedostaje posrednik koji bi radio na primirju Rusije i Ukrajine'
I Marinko Ogorec, vojni i sigurnosni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica, smatra da tijekom zime ne treba očekivati veće vojne operacije na ukrajinskom ratištu.
No, kaže, ne vidi ni naznake da bi ruska i ukrajinska strana mogle sjesti za pregovarački stol i dogovoriti primirje, i to iz jednostavnog razloga što i Moskva i Kijev kao preduvjet za pregovore postavljaju maksimalističke ciljeve, a takav stav ne ostavlja puno prostora za razgovore.
"Primirje bi svakako bilo dobro, ali to u ovom trenutku ne izgleda kao realna opcija. Čini se da ni jedna ni druga strana nemaju volje za tako nečim. Osim toga, u slučaju rata u Ukrajini nedostaje angažman posrednika, kao što je to Katar u slučaju Gaze. Turska je ranije pokušavala igrati ulogu posrednika između Moskve i Kijeva, ali to nije dalo rezultata“, ocjenjuje Ogorec za Euractiv.
'Poraz Ukrajine otvorio bi brojne probleme u svijetu'
Ipak, ne isključuje dan će rusko-ukrajinski rat u perspektivi završiti kao još jedan zamrznuti konflikt. Upozorava i da je Ukrajina jako ovisna o pomoći sa Zapada i da bi prestanak te pomoći gotovo sigurno doveo brzog ratnog poraza Kijeva.
"Međutim, poraz Ukrajine u ratu s Rusijom otvorio bi brojne probleme na međunarodnoj sceni, a moglo bi se postaviti i pitanje čemu služi NATO. Također, mogao bi dovesti do preslagivanja u zapadnim zemljama“, zaključuje Ogorec.
Stoga vjeruje da će EU i NATO nastavljati pomagati Ukrajini u njenim ratnim naporima.
S druge strane, napominje, trenutno je razdoblje za Ukrajinu vrlo teško i trebat će naći načina kako nastaviti pomagati Kijevu.
No, za tako nešto trebat će postići dogovor zemalja koje pomažu Ukrajini, posebno u EU.