Odluku o osnivanju ad hoc tijela za izradu Plana reformi donijelo je Vijeće ministara, a od njega se očekuje da do 6. prosinca napravi plan reformi koji će BiH omogućiti korištenje sredstava iz novog Plana rasta EU za Zapadni Balkan
Nakon što je Europska komisija predstavila novi financijski plan za zemlje Zapadnog Balkana, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine osnovalo je ad hoc tijelo za izradu Plana reformi koji bi toj zemlji trebao omogućiti korištenje novca iz novog programa Europske unije.
Odluku o osnivanju nove radne skupine Vijeće ministara je donijelo u ponedjeljak, stoji u priopćenju središnje vlade BiH.
U novoj radnoj skupini ključni ministri na državnoj i entitetskoj razini
U novo tijelo za izradu Plana reformi imenovani su predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, zatim ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i ministar komunikacija i prometa Edin Forto, kao i ministar financija i trezora Srđan Amidžić. U novoosnovanom tijelu su i čelni ljudi direkcija BiH za europske integracije i za ekonomsko planiranje.
Među članovima novog ad hoc tijela su i predstavnici entitetskih vlada - Federacije BiH i Republike Srpske.
Program EU vrijedan 6 milijardi eura
Od novoosnovanog tijela u Sarajevu očekuju da do 6. prosinca, kada se održava sastanak u Bruxellesu, napravi plan reformi koji će BiH omogućiti da povuče sredstva iz novog Plana rasta EU za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura.
Prema riječima Krišto, BiH bi iz tog plana mogla povući preko milijardu eura. Prva financijska sredstva u Sarajevu očekuju sredinom sljedeće godine.
"U narednoj fazi, ovo radno ad hoc tijelo bit će zamijenjeno timovima zaduženim za izradu projekata koji će biti financirani sredstvima EU iz Plana rasta za Zapadni Balkan“, zaključuje se u priopćenju Vijeća ministara.
Provedba plana ubrzala bi gospodarski razvoj zemalja regije
Podsjetimo, Plan za Zapadni Balkan novi je ključni projekt EU za zemlje regije - BiH, Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, kao i Kosovo. Plan težak šest milijardi eura pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine, a njime bi se trebao pružiti poticaj reformama, zatim stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta i njegova integracija u jedinstveno tržište EU. Od spomenutih šest milijardi eura, dvije milijarde se odnose na bespovratna sredstva, a četiri milijarde na povoljne kredite.
Procjene Europske komisije govore da bi rezultat provedbe ovoga plana moglo biti ubrzanje gospodarskog rasta u regiji za 10 posto.
Usvajanje zakona u BiH često 'pada' na sitnicama
BiH je tek krajem prošle godine dobila status kandidata za članstvo u EU. Nedavno je dobila i uvjetnu preporuku Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora.
No, Sarajevo prethodno mora usvojiti nekoliko zakona koje u Bruxellesu smatraju važnima. Iako su ti zakoni u visokom stupnju usklađenosti, složena struktura odlučivanja u tijelima BiH, u kojoj predstavnici oba entiteta i tri konstitutivna naroda raspolažu pravom veta, usporava i otežava usvajanje propisa.
Usvajanje zakona često "pada“ na sitnicama, poput one hoće li sjedište prizivnog odjela Suda BiH biti u Banjoj Luci ili Istočnom Sarajevu, iako se oba grada nalaze na području Republike Srpske. Naime, srpski predstavnici u vlasti BiH inzistiraju na Banjoj Luci, dok su ostali skloni tome da sjedište tog tijela bude u Istočnom Sarajevu jer se tamo nalazi i zatvor.
Bitka za početak pristupnih pregovora
Nakon što je Europska komisija BiH dala "žuto svjetlo“ za otvaranje pregovora, intenzivirali su se diplomatski napori da BiH na summitu Europskog vijeća sredinom prosinca, kada bi pristupne pregovore trebale otvoriti Ukrajina i Moldavija, također otvori pristupne pregovore. Propusti li prosinački rok za otvaranje pregovora, Sarajevo ima i onaj "rezervni“, u ožujku sljedeće godine, koji se spominje i u izvješću Europske komisije.
Ipak, vlasti u Sarajevu nastoje otvoriti pregovore do kraja ove godine. Otkako je došla na čelo Vijeća ministara BiH, Krišto je ulazak u EU stavila visoko na listu prioriteta, a dosad je usvojen i niz europskih zakona.
Vrijedi naglasiti i da je članstvo u EU jedna od rijetkih stvari oko kojih u BiH postoji suglasnost oba entiteta i sva tri naroda.