Sugovornici Euractiva kažu kako otvaranje pregovora s BiH ima sve veću potporu u EU, no upozoravaju da i Sarajevo mora odraditi svoj dio posla i u Bruxelles doći s konkretnim rezultatima
Vlasti Bosne i Hercegovine intenzivirale su napore kako bi ta zemlja sredinom prosinca, na summitu Europskog vijeća, otvorila pregovore o ulasku u Europsku uniju.
U prilog tome govore kako informacije iz Sarajeva, tako i iz diplomatskih krugova.
'Lobiranja za BiH traju'
"Stalno traju lobiranja da se BiH već u prosincu da zeleno svjetlo za početak pregovora. Može se reći kako među članicama EU postoji velika želja da se otvore pristupni pregovori s BiH, s izuzetkom Njemačke i Nizozemske, koje smatraju da BiH još nije napravila dovoljno na svom europskom putu“, kaže za Euractiv izvor iz diplomatskih krugova koji je molio za anonimnost.
Doduše, stavovi Nizozemske sada, nakon što je pobjedu na izborima odnio euroskeptični i islamofobni Geert Wilders, mogla bi se značajno promijeniti, ne samo za BiH, nego za EU u cjelini.
Ipak, bit će potrebno neko vrijeme da se formira nova nizozemska vlada pa je velika vjerojatnost će Nizozemsku na summitu Europskog vijeća zastupati dosadašnji premijer Mark Rutte. Kako je riječ o proeuropskom političaru, ne može se isključiti ni mogućnost da Nizozemska na kraju podrži početak pregovora s BiH.
BiH bi mogla imati koristi od Orbanovih poruka
U kojoj je mjeri situacija u EU prevrtljiva govore i informacije da bi mađarski premijer Viktor Orban mogao blokirati početak pristupnih pregovora s Ukrajinom, o čemu je Euractiv već pisao.
O tome je ovih dana pisao i Politico, koji je došao u posjed pisma kojeg je Orban poslao predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. U njemu mađarski premijer, pojednostavljeno rečeno, traži da EU ne otvara pristupne pregovore s Kijevom sve dok Unija jasno ne definira svoju politiku prema toj zemlji.
S druge strane, vlasti u Budimpešti često podsjećaju da su zemlje Zapadnog Balkana u čekaonici za EU već desetljećima. Iako je Zapadni Balkan sa svih strana okružen Unijom, te je s njom povezan znatno više od Ukrajine, još se ne zna kojom će dinamikom zemlje regije pristupati Uniji. Za sada se govori samo o 2030. kao o okvirnom datumu, iako je malo vjerojatno da će sve zemlje regije biti u stanju do tada završiti pripreme za ulazak u EU, a pitanje je i hoće li EU tada biti u stanju primati nove članice ako prethodno ne dođe do reforme institucija Unije i načina odlučivanja o njima.
Stoga u diplomatskim krugovima, posebno onima u BiH, rastu očekivanja da bi poruke koje šalje Mađarska Sarajevu ovoga puta, kao i ostatku regije, mogle ići u prilog.
Problem je u detaljima
Naravno, za pozitivnu ocjenu u prosincu BiH mora odraditi svoj dio posla, a riječ je, kako je nedavno upozorio šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler o usvajanju četiri zakona - o sudovima, sprječavanju sukoba interesa i pranju novca te izmjenama Izbornog zakona.
Ako je suditi po izjavama političara u BiH, svi su ti zakoni u visokom stupnju usklađenosti. Ipak, njihovo usvajanje zapinje na detaljima, za ostatak svijeta počesto bizarnim, poput pitanja gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH - u Istočnom Sarajevu ili Banjoj Luci.
'BiH mora odraditi svoj dio posla'
Kako je u nedavnom intervjuu za Euractiv kazala predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, u Sarajevu i dalje postavljaju kao cilj otvaranje pregovora krajem ove godine. I Krišto je dodala da su zakoni u visokoj fazi usklađenosti te da bi prije kraja godine trebali biti usvojeni.
Tome se nada i naš sugovornik iz diplomatskih krugova, no upozorava kako je teško procijeniti što će se događati na terenu u BiH, i to iz jednostavnog razloga što je za donošenje odluka potreban konsenzus sva tri naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba, te oba entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske. U situaciji kada svaka strana ima pravo veta i kada ga počesto koristi, nitko ne može reći kako će se razvijati stvari.
"BiH i dalje očekuje otvaranje pregovora do kraja godine, i to je dobro jer je puno u posljednjih godinu dana napravila na ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. I raspoloženje među većinom članica je da treba podržati BiH. No, za tako nešto potrebni su i neki rezultati, bez njih neće biti otvaranja pregovora. BiH mora napraviti svoj dio posla“, objašnjava za Euractiv.
Grlić Radman u radnom posjetu Sarajevu
Na tragu jačanja podrške za otvaranje pristupnih pregovora nesumnjivo je i posjet hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana Sarajevu u petak. Informaciju o posjetu hrvatskog ministra vanjskih poslova BiH potvrdili su i Zagreb i Sarajevo.
Prema priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, Grlić Radman će se u Sarajevu sastati sa svojim bosanskohercegovačkim kolegom Elmedinom Konakovićem, kao i s Krišto. Najavljen je i njegov posjet Direkciji za europske integracije BiH, kao i sastanak sa Zajedničkim povjerenstvom za europske integracije u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Krišto razgovarala s Varhelyijem
Krišto je, pak, u srijedu, prema priopćenju Vijeća ministara BiH, telefonski razgovarala s povjerenikom Europske komisije za proširenje Oliverom Varhelyijem, a tema razgovora bile su pripreme za održavanje Drugog političkog foruma na visokoj razini između BiH i EU, koji bi se 5. prosinca trebao održati u Bruxellesu.
Vrijedi istaknuti kako su svi čelnici političkih stranaka u vladajućoj koaliciji na državnoj razini izrazili spremnost da osobno budu nazočni na sastanku u Bruxellesu, ističe se u priopćenju.
Ožujak 2024. kao 'rezervni' datum otvaranja pregovora
Podsjetimo, Europska komisija je u nedavno objavljenom izvješću o napretku kandidata preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom do kraja godine. Uvjetni početak pregovora dobila je i BiH, od koje se, međutim, traži da ispuni određene uvjete, pa joj se kao "rezervni“ datum otvaranja pregovora navodi ožujak sljedeće godine.
U Sarajevu su ocijenili da bi uvjete za početak pregovora mogli ispuniti razmjerno brzo pa se nadaju da će na summitu Europskog vijeća dobiti zeleno svjetlo i time se pridružiti ostalim zemljama Zapadnog Balkana koje već pregovaraju o članstvu u EU (Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji).