Nakon što je Beograd protjerao hrvatskog diplomata, Zagreb je povukao recipročan potez, a odnosi Hrvatske i Srbije pali su na najnižu razinu posljednjih godina
Protjerivanjem hrvatskog diplomata iz Beograda, a potom i srbijanskog iz Zagreba, neslavno je završio proces otopljavanja odnosa između Hrvatske i Srbije, koji su tijekom ove godine pokrenuli hrvatski premijer Andrej Plenković i njegova srbijanska kolegica Ana Brnabić.
Naravno, odnosi između Zagreba i Beograda nisu prekinuti i nastavljaju se na razini veleposlanika, ali sada su se, tvrde analitičari, vratili na prijašnju, vrlo hladnu razinu.
U Beogradu Šnajdera terete za 'špijunažu i vrbovanje za rad za hrvatsku službu'
Podsjetimo, srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak navečer je objavilo da je prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu Hrvoja Šnajdera proglasilo za personu non grata. Kao "nepoželjna osoba“ u Srbiji, Šnajder mora napustiti tu zemlju.
O tome je srbijanska diplomacija obavijestila i hrvatskog veleposlanika u Beogradu Hidajeta Biščevića, uručivši mu diplomatsku notu.
U priopćenju srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova ne navodi se točan razlog zbog kojeg je Šnajder protjeran iz Srbije. Ističe se samo da je tijekom profesionalnog angažmana u Srbiji "grubo izašao iz okvira diplomatskih normi“ i prekršio Bečku konvenciju.
Srbijanski su mediji potom objavili, pozivajući se na neimenovane izvore, da Šnajdera u Beogradu terete za "špijunažu i vrbovanje za rad za hrvatsku službu“. To je, prema njihovu pisanju, i dokumentirano.
Hrvatska odgovorila na isti način i protjerala srbijanskog diplomata
Iako su u početku odbijali išta komentirati, u ponedjeljak kasno navečer oglasilo se i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, koje je ocijenilo da je riječ o "koraku prema pogoršanju međusobnih odnosa, kao i o daljnjoj destabilizaciji osjetljivih regionalnih političko-sigurnosnih prilika u vrijeme kada je stabilnost na jugoistoku Europe od iznimne važnosti za cijelu Europu“.
Premda ni na Zrinjevcu nisu naveli razlog zbog kojeg je Šnajder protjeran iz Srbije, poručili su kako "u potpunosti odbacuju osnovu za protjerivanje akreditiranog hrvatskog diplomata“.
U utorak je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sazvao konferenciju za novinare na kojoj je objavio da je Hrvatska donijela odluku o protjerivanju savjetnika u srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu Petra Novakovića, koji do kraja tjedna mora napustiti Hrvatsku.
Naglasio je kako je riječ o recipročnoj mjeri te da je o svemu obaviještena i srbijanska veleposlanica u Zagrebu Jelena Milić.
Na novinarsko pitanje kako objašnjava pisanje srbijanskih medija da je Šnajder protjeran zbog špijunaže, Grlić Radman je kazao kako su to medijske informacije, dok službeni Zagreb od službenog Beograda nije dobio nikakav konkretan razlog za protjerivanje hrvatskog diplomata.
"To što kažete pišu mediji, ali naš partner je srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova, a od njih nismo dobili objašnjenje odluke, niti znamo pravi razlog zbog kojeg je ona donijeta", kazao je Grlić Radman.
Poručio je kako je Zagreb iznenađen ponašanjem vlasti u Beogradu, podsjetivši da je Hrvatska Srbiji "pružila ruku“.
Diplomatski rat Zagreba i Beograda tema i među saborskim zastupnicima
Inače, diplomatski rat između Hrvatske i Srbije u utorak ujutro je bio i tema rasprave među saborskim zastupnicima.
Dok su zastupnici iz oporbenih stranaka s lijeve strane političkog spektra poručivali kako je očito riječ o potezu koji su vlasti u Beogradu povukle u sklopu izborne kampanje i kako tome ne treba pridavati prevelik značaj, zastupnici iz oporbenih desnih stranaka tražili su da Hrvatska postupi na isti način te da od Beograda traži ratnu odštetu i procesuiranje zločina koje su JNA i srpske paravojne formacije počinile u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, kao i da Zagreb počne uvjetovati pristupanje Beograda Europskoj uniji.
'Žele uvući Hrvatsku u izbornu kampanju u Srbiji'
Jedan sugovornik iz hrvatskih diplomatskih krugova s kojim je Euractiv razgovarao, a koji je želio ostati anoniman, potez službenog Beograda ocjenjuje kao pokušaj uvlačenja Hrvatske u izbornu kampanju u Srbiji. Naime, Srbiju 17. prosinca čekaju izvanredni parlamentarni izbori.
"Ovo je napravljeno hladnokrvno i proračunato, odluka se temelji na izmišljotinama i nije u skladu s dosadašnjom politikom jačanja odnosa“, ocjenjuje za Euractiv.
Preblaga reakcija Zagreba?
Dodaje kako je reakcija službenog Zagreba, kada se sve uzme u obzir, zapravo i preblaga.
"Trebalo je povući malo jači potez od protjerivanja njihovog diplomata. Oni su ovo namjerno napravili i time pokvarili odnose s nama“, smatra naš sugovornik, odbacujući tvrdnje o navodnoj špijunaži hrvatskog diplomata u Beogradu.
'Mjera kojom demonstriraju želju da zaoštre odnose'
I poznati hrvatski politolog i nekadašnji veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan ističe kako se radi o novom zaoštravanju odnosa između Zagreba i Beograda.
"Politički odnosi Hrvatske i Srbije ni do sada nisu bili nešto jako dobri, a protjerivanje hrvatskog diplomata sigurno ne ide u prilog jačanju odnosa između dvije države. Može se reći da se odnosi zaoštravaju i nazaduju“, ocjenjuje Caratan za Euractiv.
Ističe i kako mu ne djeluju realnima objašnjenja da je prvi tajnik hrvatskog veleposlanstva u Beogradu "špijunirao“. U današnje vrijeme, napominje, tako nešto nije ni potrebno.
"To je mjera kojom se demonstrira želja da se zaoštre odnosi“, ističe Caratan.
I on razlog tome vidi u izborima u Srbiji i potrebi dijela srbijanskih političara da se "obračunaju s neprijateljima“, posebno u izbornoj kampanji.
"Ne smiju udarati po Kosovu, jer bi to u sukob uvuklo i međunarodni faktor, pa udaraju po hrvatskoj politici kako bi prikupili glasove“, zaključuje Caratan.
Utjecaj Moskve?
U svakom slučaju, čini se da je šef SOA-e Daniel Markić pogodio kada je nedavno ocijenio da se, zbog izborne kampanje u Srbiji, može očekivati zaoštravanje odnosa Beograda i Zagreba. Tada je kazao i da je Srbija postala "baza za ruske medije“.
Ovih je dana i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao da "ima informacije da Rusija želi stvoriti nove krize na Balkanu", no nije iznosio pojedinosti.
Naravno, teško je reći je li Moskva igrala bilo kakvu ulogu u novom zaoštravanju odnosa Beograda i Zagreba. Činjenica je da je Srbija službeno vojno neutralna zemlja, čiji je javno deklarirani cilj članstvo u EU. Službeni Beograd je u više navrata osudio rusku invaziju na Ukrajinu, no nije uveo sankcije Moskvi i nastavlja s njom održavati dobre odnose.
S druge strane, Hrvatska je članica EU i NATO-a i uvela je sve pakete sankcija koje je Bruxelles uveo Moskvi.
Iako su formalno na istom, EU putu, mada u različitim stupnjevima uključenosti u njih, činjenica je i da su odnosi između Hrvatske i Srbije sada znatno gori nego prije samo nekoliko mjeseci.