Prema pisanju srbijanskih medija, prvi tajnik hrvatskog veleposlanstva u Beogradu Hrvoje Šnajder protjeran je zbog 'špijunaže', a na Zrinjevcu najavljuju da 'zadržavaju pravo odgovoriti na ovaj potez' u vrijeme i na način na koji odaberu
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je žaljenje zbog odluke srbijanskih vlasti da protjeraju prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu te je ocijenilo da odluka službenog Beograda predstavlja "korak prema pogoršanju međusobnih odnosa“ dviju susjednih država.
Podsjetimo, srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak navečer je objavilo da je donijelo odluku o proglašenju Hrvoja Šnajdera, prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva, za personu non grata u Srbiji.
Prosvjedna nota hrvatskog veleposlaniku u Beogradu
U priopćenju iz Beograda ne navode se konkretni razlozi zbog kojih je Šnajderu naređeno da napusti Srbiju, već se samo ističe da je "grubo izašao iz okvira diplomatskih normi“ i prekršio Bečku konvenciju.
Srbijanske su vlasti uručile i diplomatsku notu hrvatskom veleposlaniku u Beogradu Hidajetu Biščeviću.
U Zagrebu odbacuju tvrdnje službenog Beograda
"U potpunosti odbacujemo osnovu za protjerivanje akreditiranog hrvatskog diplomata. Navedena odluka Republike Srbije predstavlja korak prema pogoršanju međusobnih odnosa, kao i daljnjoj destabilizaciji osjetljivih regionalnih političko-sigurnosnih prilika u vrijeme kada je stabilnost na jugoistoku Europe od iznimne važnosti za cijelu Europu“, ocjenjuje se u reakciji hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova od ponedjeljka navečer.
Upozorava se da protjerivanje hrvatskog diplomata predstavlja "dodatni pritisak na djelatnike hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, koji se osobito manifestira u predizborno vrijeme“ u Srbiji.
Srbiju, naime, 17. prosinca čekaju izvanredni parlamentarni izbori. Ravnatelj SOA-e Daniel Markić nedavno je upozorio da se u kontekstu predstojećih izbora, može očekivati zaoštravanje odnosa Srbije prema Hrvatskoj. Ocijenio je i da je Srbija postala "baza za ruske medije".
Hoće li Hrvatska recipročno odgovoriti?
"Izražavamo žaljenje što se anticipirana eskalacija odnosa od strane Republike Srbije u ovo vrijeme realizirala drastičnom odlukom o protjerivanju diplomata“, ističu na Zrinjevcu.
Dodaju kako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova "zadržava pravo odgovoriti na ovaj potez u vrijeme i na način koji odabere“.
Tvrdnje srbijanskih medija
Prema pisanju srbijanskih medija, Šnajder je iz Srbije protjeran zbog špijunaže.
"U pitanju je dokumentirana špijunaža i vrbovanje za rad za hrvatsku službu. To znači da su prikupljeni dokazi da je Šnajder prekršio Bečku konvenciju koja regulira diplomatsko-konzularne odnose i uslijed toga je proglašen personom non grata", navode provladine Večernje novosti, pozivajući se na neslužbene izvore, a prenijela je Hina.
Do protjerivanja diplomata dolazi u vrijeme kada Hrvatska i Srbija pokušavaju popraviti odnose
Do protjerivanja hrvatskog diplomata iz Srbije dolazi u trenutku kada dvije zemlje pokušavaju popraviti već desetljećima loše odnose.
Odnosi Hrvatske i Srbije opterećeni su ratnim zbivanjima iz novije i ranije prošlosti, kao i neriješenim pitanjem granice na Dunavu i naslijeđem bivše Jugoslavije.
Različit odnos prema Rusiji
Odnose Zagreba i Beograda dodatno je pokvarila ruska invazija na Ukrajinu.
Hrvatska je, kao članica Europske unije i NATO-a, osudila rusku agresiju na Ukrajinu i uvela sankcije Moskvi.
S druge strane, Srbija je osudila ruski napad na Ukrajinu, ali do danas nije uvela sankcije Rusiji, što je svrstava u red rijetkih europskih zemalja koje nisu kaznile Moskvu zbog pokretanja rata u Ukrajini.
Kosovski čvor
Srbija teži članstvu u EU. Beograd je 2009. aplicirao za članstvo u Uniji, 2012. je dobio status kandidata, a 2014. je otvorio pristupne pregovore. No, posljednjih godina nije otvorio ni zatvorio nijedno novo poglavlje u pregovorima s Unijom.
Osim zadržavanja dobrih odnosa s Rusijom, problem u odnosima između Srbije i EU je i status Kosova. Srbija Kosovo, koje je jednostrano proglasilo neovisnost 2008. godine, i dalje smatra svojom južnom pokrajinom, dok je većina članica EU priznala neovisnost Kosova. No, pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar) i dalje ne priznaju neovisnost Kosova, što otežava formuliranje zajedničke politike Unije prema Prištini, ali i Beogradu.