Politika

JOŠ SE NE ZNA NASTAVLJA LI SE DIJALOG BEOGRADA I PRIŠTINE: Vučić ne želi u Bruxelles 'kao turist'

Autori Hina A. M.

Problem je što Beograd inzistira da vlasti u Prištini dopuste formiranje Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što su pristale još prije 10 godina, dok u Prištini kažu kako ne žele 'novu Republiku Srpsku'.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić
Izvor: Milos Tesic/ATA Images/PIXSELL/PIXSELL

Dok Priština ne ispuni svoje obveze iz prethodnih sporazuma, u Bruxelles mogu ići samo kao turist, poručio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić

Vučić je time reagirao na poziv šefa eurodiplomacije Josepa Borrella čelnicima Srbije i Kosova za nastavak dijaloga o rješenju kosovskog pitanja, kojeg potiču SAD i EU. 

Svi za nastavak dijaloga, ali svatko pod svojim uvjetima 

Nastavak dijaloga za postizanje konačnog sporazuma, unatoč signalima obiju strana da su, svaka pod svojim uvjetima, voljne sjesti za stol, ostaje i dalje neizvjestan, pa se očekuje dodatni pritisak iz Washingtona i Bruxellesa na političke čelnike u Beogradu i Prištini. 

Uoči početka summita čelnika EU u četvrtak Borrell je ponovio da je europski prijedlog plana "na stolu" i uputio poziv čelnicima Beograda i Prištine "da dođu u Bruxelles uskoro, za nekoliko tjedana, kako bi definitivno izgurali" prijedlog koji podržava i Washington. 

Američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill istaknuo je ovog tjedna da moralni kompas Srbije treba biti usmjeren prema Zapadu jer je Srbija dio Europe, ocijenivši da je rješenje kosovskog problema "važno pitanje" ne samo za Beograd i Prištinu, već i za Uniju. 

Taj sporazum, kako su ga dvjema stranama u drugoj polovici siječnja predstavili američko-europski diplomati, predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu, odnosno stvaranje Zajednice srpskih općina (ZSO), koja je dogovorena još 2013. godine, ali je kosovske vlasti nikada nisu implementirale.

U sporazumu se od Beograda ne traži da službeno prizna neovisnost Kosova, već da s Prištinom normalizira odnose.

Vučić ne želi ići u Bruxelles dok Priština ne dopusti formiranje ZSO na Kosovu  

Vučić je američkim i europskim diplomatima kazao da je Srbija "spremna prihvatiti koncept europskog plana" i "raditi na primjeni predloženog sporazuma" o dijalogu za normalizaciju odnosa s Kosovom. Kosovski premijer Albin Kurti poručio je da Kosovo "prihvaća prijedlog EU za normalizaciju odnosa" i smatra ga dobrom osnovom za daljnje razgovore i solidnom platformom za napredovanje. 

Beograd ustrajava na tome da je formiranje ZSO ključna točka za nastavak dijaloga, dok Kurti smatra da je osnivanje te asocijacije moguće uz ispunjavanje šest uvjeta, među kojima su i oni da udruženje mora biti u skladu s kosovskim ustavom, da se ne smije temeljiti isključivo na etničkim osnovama i da Beograd prethodno treba priznati neovisnost Kosova. 

Vučić je u četvrtak, nakon poziva Borrella, potvrdio stajalište Beograda o mogućem hodogramu nastavka dijaloga. 

"Ako me zovete, obavijestite me da su isporučili ZSO. Kad to isporuče, dolazim razgovarati o svemu drugom", poručio je Vučić, rekavši da nije zainteresiran da u Bruxelles ide kao turist. 

I Washington i Bruxelles od Prištine traže da formira ZSO 

On je prošlog tjedna, u burnoj parlamentarnoj raspravi o Kosovu, ponovio da neće priznati neovisnost niti se suglasiti da Kosovo postane članicom EU. Prihvaćanje Prištine da formira ZSO naglasio je kao ključnu točku za daljnji dijalog o rješenju. Washington i Bruxelles inzistiraju da je formiranje te asocijacije obveza Prištine, ali se pogledi SAD-a, EU, Beograda i Prištine na formu, bit i tajming osnivanja ZSO zasad nepomirljivo razlikuju. 

Beograd tu zajednicu vidi kao krovnu instituciju zaštite prava srpske manjine, dok Priština ne želi da ZSO postane "nova Republika Srpska", a SAD i EU nastoje naći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost koju Beograd odbija priznati i suglasiti se s prijemom u UN. Neovisnost Kosova priznaju vodeće zapadne zemlje, ali ne i Kina, Rusija, Vatikan i pet država članica EU.

Diplomatski pokušaji da se postigne konačan pravno obvezujući sporazum dviju strana traje već više od desetljeća, uz povremene napetosti koje su, često praćene i zveckanjem oružja, više puta bile na ivici ozbiljnijeg sukoba.