Očekivanja Kijeva da će Ukrajina po brzom modelu ući u Europsku uniju za Euractiv je komentirao Miro Kovač, dugogodišnji diplomat i bivši ministar vanjskih poslova.

Nakon što je Rusija 24. veljače prošle godine napala Ukrajinu, Kijev je ekspresno zatražio ulazak u EU: zahtjev za pristupanjem Uniji ukrajinske su vlasti podnijele već 28. veljače, samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije. Ukrajina je u vrlo kratkom roku postala i službeni kandidat za članstvo u Uniji, 23. lipnja prošle godine.

Unatoč tome, u Kijevu, čini se, jača strah da od priključenja Ukrajine EU po brzinskom receptu neće biti ništa. Stoga ukrajinske vlasti od EU žele dobiti konkretan hodogram. 

O šansama da Ukrajina u dogledno vrijeme postane članica EU razgovarali smo s bivšim hrvatskim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačom, dobrim poznavateljem međunarodnih odnosa i odnosa na istoku Europe. 

Izvor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSE/Vecernji list

EURACTIV: Ugledni Financial Times ovih je dana upozorio da diplomati članica EU upozoravaju kako je nerealno očekivati brzo priključenje Ukrajine Uniji. Istodobno, u Kijevu kao ciljanu godinu ulaska u EU navode 2026. godine. Jesu li takva očekivanja ostvariva, budući da Ukrajina još nije počela ni pregovore? 

KOVAČ: Naravno da nije realno, to zna i ukrajinsko rukovodstvo. Ukrajini je u kontekstu agresije Ruske Federacije prošloga ljeta dodijeljen status države kandidatkinje za članstvo u EU. To je bio ispravan i prijeko potreban potez Europskoga vijeća.

Ali, budimo iskreni, tu je prvenstveno riječ o simbolici. Prema sadašnjim pregovaračkim kriterijima, članstvo Ukrajine u EU ostvarivo je u sljedećem desetljeću.

Na kraju krajeva, Ukrajina se ne treba ni opterećivati rokovima za pristupanje. Sad su joj prioritet obrana od agresije i vraćanje okupiranih područja. EU je i današnjim sastankom na vrhu u Kijevu poručila da podržava Ukrajinu koliko god može i da je u budućnosti vidi kao članicu.

Inače, uglavnom se u svijetu govori o američkoj pomoći Ukrajini, a koja je, prema Institutu za svjetsku ekonomiju u Kielu, od siječnja do studenog prošle godine iznosila nekih 48 milijardi eura. Međutim, Europska unija dala je u istom razdoblju više, oko 52 milijarde eura.

Samo Njemačka je izdvojila nekih 12,5 milijardi eura za Ukrajinu, što odgovara otprilike američkom naporu uzmemo li u obzir broj stanovnika u objema državama. To su impresivni podaci ako ih stavimo u kontekst ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda, koji je prije napada Rusije, u 2021. godini, iznosio nešto manje od 170 milijardi eura. Šteta što EU nije dosad znala učinkovito komunicirati koliko izdašno pomaže Ukrajini.

EURACTIV: Kako procjenjujete sposobnost Ukrajine da postane članica Unije? Može li u uvjetima u kakvima se sada nalazi vlada u Kijevu usporedno raditi i na obnovi i na priključenju Uniji?

KOVAČ: Vjerujem da će Ukrajina imati dovoljno ljudskog kapitala i svekolike zapadne, pogotovo europske podrške, i to ne samo za brzu obnovu nego i za transformaciju društva na način da postane sposobna za članstvo u EU. 

EURACTIV: Postoji li opasnost da neka od postojećih članica, poput Francuske ili Nizozemske, blokira pristup Ukrajine Uniji? Nizozemci su već imali jedan referendum o ukrajinskom sporazumu s EU i izjasnili su se negativno, no referendum nije bio obvezujući…

KOVAČ: Daleko smo od toga da razmatramo ratifikacijski proces. Bitno je krenuti putem približavanja članstvu i pokazati rezultate. Tek se u sljedećem desetljeću, kao što rekoh, članstvo čini ostvarivim. 

EURACTIV: Daju li se Ukrajini nerealna obećanja, kako to tvrdi dio diplomata članica EU na koje se pozivaju svjetski mediji? 

KOVAČ: Nitko ozbiljan nije obećao da će Ukrajina ekspresno ući u EU. Pa Srbija pregovara od 2014. godine…. Fokus nije na rokovima nego na biti, na transformaciji društva. 

EURACTIV: U Moskvi su kazali, kada je Kijevu dodijeljen kandidatski status za EU, kako se ne protive članstvu Ukrajine u EU. Ipak, jasno je da im je približavanje Kijeva Bruxellesu od 2014. godine kost u grlu. S obzirom na to da Rusija Ukrajinu smatra svojom interesnom sferom, kakvi se potezi Kremlja na tom planu mogu očekivati? 

KOVAČ: Za Rusiju članstvo Ukrajine u NATO-u nikada nije bilo prihvatljivo. Takav kategoričan stav Rusije glede mogućeg članstva u EU još nije službeno artikuliran. Razlog je tomu, očito, što Rusija u EU dosad nije vidjela "hard power". 

EURACTIV: Kako ocjenjujete hrvatsku politiku prema Ukrajini? Vlada je pružila punu podršku Kijevu, no predsjednikove izjave prilično su razljutile Ukrajince… 

KOVAČ: Hrvatska godinama pomaže Ukrajini na razne načine, pogotovo nakon što je prvi put napadnuta 2014. godine, naravno u okviru svojih mogućnosti. U hrvatskom narodu, koji je prošao gorko iskustvo Domovinskog rata, postoji snažna simpatija za Ukrajinu kao žrtvu brutalne agresije. 

Što se, pak, tiče hrvatske vanjske politike, tu ne bi smjeli biti u prvom planu mogući osobni animoziteti, nego bi se trebalo držati našeg temeljnog zakona, Ustava, a koji vrlo jasno propisuje da "predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike".