Možemo je zatražio da Hrvatska na Europskom vijeću traži prekid izraelskih napada na Gazu, kao i da podrži otvaranje istrage ratnih zločina nad civilima u Gazi i Izraelu, ali i prestanak okupacije palestinskih teritorija
Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova prihvatio izvješće premijera Andreja Plenkovića o održanim sastancima Europskoga vijeća u razdoblju od travnja do listopada 2023 i odbio zaključke Možemo kojima traži prekid rata u Gazi.
Za to izviješće glasovalo je 78 zastupnika, 34 ih je bilo je protiv, a njih 19 suzdržano.
'Gorući prsten' oko EU
Plenković je, podnoseći izvješće, kazao kako se na sastancima Europskog vijeća raspravljalo o ruskoj agresiji na Ukrajinu, ratu Izraela i Hamasa, nezakonitim migracijama, perspektivi proširenja Europske unije i višegodišnjem financijskom okviru.
Trenutno oko EU postoji "gorući prsten" u koji spadaju spomenuti ratovi, velika nestabilnost u dijelovima Afrike i problemi povezani s nezakonitim migracijama, smatra Plenković.
Ponovio je kako vlada inzistira na tome da se granica čuva "našim sposobnostima", te da je ključno pitanje nezakonitih migracija riješiti na izvoru.
Glasanje o rezoluciji UN-a o Gazi Plenkovića podsjeća na rezolucije iz vremena Domovinskog rata
Osvrnuo se i na to što je Hrvatska glasovala protiv rezolucije Ujedinjenih naroda, kojom se traži humanitarno primirje u Gazi, ali se ne spominje osuda terorističkog napada Hamasa na Izrael.
Poručio je kako se u njoj ne spominje teroristički napad Hamasa iako je riječ o "temeljnom događaju" koji je pokrenuo trenutni rat, što podsjeća na rezolucije za vrijeme Domovinskog rata kada je Hrvatska "doživljavala rezolucije u kojima se nije htjelo priznati tko je tko".
Stoga je stvar principa i hrvatskog iskustva biti protiv takve rezolucije, istaknuo je premijer.
Odbijeni zahtjevi Možemo
Sabor je većinom glasova odbio zaključke Kluba Možemo, kojim bi se vladu obvezalo da u okviru Europskog vijeća zahtjeva trenutni prekid vatre i svih vojnih aktivnosti u Gazi.
Možemo traži i snažnije zagovaranje otvaranja humanitarnih koridora, podržavanje otvaranje istrage ratnih zločina nad civilima u Gazi i Izraelu, prestanak okupacije palestinskih teritorija te da se krene prema diplomatskom rješenju, što je rješenje o dvije države.
Pad ilegalnih migracija u rujnu i listopadu
Sabor je prihvatio izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Hrvatske od ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor.
Izvješće pokazuje da je u tom razdoblju zabilježeno oko 62.500 nezakonitih prelazaka granice, što je za 73 posto više nego lani.
Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, brojka smanjila za sedam posto, a u listopadu u odnosu na rujan za 45 posto. Usporedba podataka ovogodišnjeg s lanjskim listopadom pokazuje pad od 51 posto.
Na područje EU ove godine nezakonito je ušlo milijun migranata te je porastao broj tražitelja azila.
U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini. No, od toga broja, njih samo 1400 zaista je i podnijelo zahtjev za azil, a velika većina tih ljudi u međuvremenu napusti Hrvatsku.
Sabor je prihvatio i izviješće o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2022. godinu.